fbpx

Istrošenost ili izgaranje (Burnout) može oštetiti vaše srce. Evo šta možete učiniti…

Burnout - Istrošenost - Izgaranje - Stres - Što je Burnout
31 komentar
2,824

Nova studija je otkrila vezu između ekstremne istrošenosti (Burnout) i vrste nepravilnog srčanog ritma. Atrijalna fibrilacija, poznata i pod nazivom AFib ili AF, je najčešća vrsta nepravilnog rada srca, koja pogađa najmanje 2,7 miliona Amerikanaca. Nova istraživanja otkrila su vezu između ekstremne istrošenosti – takođe poznate kao vitalna iscrpljenost – i rizika od razvoja atrijalne fibrilacije.

Osećati se iscrpljeno, razdražljivo i neraspoloženo svo vrijeme – poznato kao izgaranje – nije dobro za vaše mentalnozdravlje. A kad se to dogodi na poslu, nije dobro ni za vašu karijeru. Nova studija sugeriše da izgaranje može takođe uzrokovati oštećenje srca što može dovesti do potencijalno smrtonosnog nepravilnog srčanog ritma.

Atrijalna fibrilacija, poznata i pod nazivom AFib ili AF, najčešća je vrsta nepravilnih otkucaja srca.

Pored nepravilnog rada srca, AFib može izazvati simptome kao što su bol u grudima, palpitacija srca, vrtoglavica, kratkoća daha i umor. AFib takođe može povećati rizik od moždanog udara, čak i kada simptomi nisu prisutni.

U novoj studiji, koja je objavljena 13. januara u Evropskom časopisu za preventivnu kardiologiju, istraživači su pronašli vezu između ekstremnog izgaranja – takođe poznatog kao vitalna iscrpljenost – i rizika od razvoja atrijalne fibrilacije.

Ova studija sugeriše da “iscrpljenost i slabe sposobnosti za snalaženje, zajedno sa simptomima depresije, mogu doprineti atrijalnoj fibrilaciji”, rekao je dr David Friedman, direktor Službe za zatajivanja srca u Northwell Health’s Long Island Jewish Valley Stream, New York, koji nije bio uključen u studiju.

Stres, izgaranje i zdravlje srca

Vitalna iscrpljenost (Izgaranje) je više od depresije. Svjetska zdravstvena organizacija povezuje sa izgaranjem  „hronični stres na radnom mjestu koji nije uspješno riješen.“ To se može pokazati kao iscrpljenost, ciničnost ili osjećaj manje efikasnosti na poslu.

Nedavno istraživanje Gallupa pokazalo je da je oko dvije trećine zaposlenih sa punim radnim vremenom doživjelo izgaranje na poslu, pri čemu se gotovo jedna četvrtina osjećala premorenim „vrlo često ili uvijek“.

Među ljekarima, izgaranje je jednako veliko – oko 67 procenata. Međutim, autor studije dr Parveen Garg, vanredni profesor kliničke medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta Južne Kalifornije, rekao je za CNN da izgaranje može izazvati bilo koji stresor, uključujući lični stres ili napetost u kući ili u vašoj porodici.

Dr J. Shah, ​​kardiolog iz Bouldera u Koloradu i autor knjige „Zdravlje srca: Vodič za testove i tretmane koji vam stvarno trebaju“, rekao je da su ljutnja, anksioznost i depresija povezani sa razvojem bolesti koronarnih arterija i kongestivnom srčanom insuficijencijom.

“Ali uticaj na AF ​​nije utvrđen”, rekao je Shah, ​​koji nije bio uključen u studiju.

Prethodna istraživanja o vezi između AFiba i mentalnog zdravlja su mješovita. U jednoj studiji, mladi i sredovječni sa posttraumatsko stresni poremećajem (PTSP) imali su veći rizik od razvoja AFib.

Druga studija sugeriše da je to dvosmjerna ulica: AFib može izazvati depresiju i anksioznost, ali depresija i anksioznost mogu takođe stvoriti stanje u srcu koje omogućava da se AFib pokrene ili pogorša.

Dr Matthev Budoff, kardiolog sa Medicinske škole UCLA David Geffen iz Torrancea u Kaliforniji, koji nije bio uključen u studiju, rekao je da nije iznenađujuće da izgaranje može povećati nečiji rizik od AFib.

“Kada su pacijenti pod stresom, nivo adrenalina im raste i to može dovesti do atrijske fibrilacije”, rekao je. Međutim, istakao je da je efekat izgaranja na AFib u novoj studiji bio „skroman“.

Mali efekat izgaranja na AFib

U novoj studiji, Garg i njegove kolege pratili su više od 11.000 ljudi skoro 25 godina, tražeći znakove vitalne iscrpljenosti, bijesa, upotrebe antidepresiva i slabe socijalne podrške.

Istraživači su otkrili da su ljudi sa najvišim nivoom vitalne iscrpljenosti imali veći rizik od razvoja AFib-a tokom praćenja u poređenju sa onima koji nemaju ili imaju nizak nivo vitalne iscrpljenosti.

Ljudi koji su prijavili da koriste antidepresive takođe su imali veći rizik od razvoja AFib-a, mada je taj efekat nestao kada su istraživači uzeli u obzir druge faktore koji mogu doprinijeti AFibu.

Nije uočena veza između ljutnje ili slabe socijalne podrške i AFiba. Istraživači su otkrili da je 20,7 posto najiscrpljenijih ljudi razvilo AFib, dok je samo 18,2 posto najmanje iscrpljenih.

Dr. Nicholas Skipitaris, direktor kardiološke elektrofiziologije u bolnici Lenok Hill u New Yorku, rekao je da mala razlika između ove dvije grupe nije baš “klinički značajna”.

Pogotovo što se najbrojnija grupa godinama mučila sa ekstremnim izgaranjem.

“Za ljude sa prosječnom količinom stresa – ako inače nemaju neku predispoziciju za fibrilaciju atrija – ne mislim da će sam stres uzrokovati da imaju atrijsku fibrilaciju”, rekao je Skipitaris.

Postoji nekoliko drugih dobro utvrđenih faktora rizika za AFib koje možete da izmenite, kao što su povišen krvni pritisak, srčane bolesti i piće.

Potrebno je više istraživanja da bi se razumjela veza između izgaranja i AFiba.

Ali Friedman je rekao da stres može aktivirati fiziološki odgovor tijela i izazvati oslobađanje proupalnih molekula. Oni mogu oštetiti srčano tkivo, što može dovesti do razvoja AFiba.

Skipitaris je rekao da bi dodatne studije mogle da razmotre da li „povećani nivo u markerima izgaranja i povećani stres mjenjaju električni rad srca da bi prouzrokovali  AFib“.

 Naučite da se suočite sa stresom

Iako je nova studija otkrila mali efekat izgaranja na rizik od razvoja AFib-a, hronični stres može uticati na tijelo i na druge načine.

„Ljudi koji su pod rizikom da se osećaju hronično demoralisani, iznemogli i sa malo sposobnosti da utiču na pozitivne promjene mogu se naći pod većim ukupnim rizikom od kardiovaskularnih bolesti“, rekao je Friedman.

Dakle, čak i ako je rizik od AFib-a nizak, vježbanje kako ukloniti ili upravljati stresom je i dalje dobra stvar.

„Ljudi moraju da pronađu načine ublažavanja stresa kada osjećaju izgaranje,“ rekao je Budoff, „bilo vježbanjem, drugim interesima ili, naravno, promjenom okruženja.“

Shah je takođe naglasio da iako mentalno zdravlje može negativno uticati na vaše fizičko zdravlje, obrnuta situacija je takođe tačna.

“Pozitivne psihološke intervencije, poput povećanja zahvalnosti i opraštanja, dovode do smanjenja upalnih markera i ukupnog kardiovaskularnog zdravlja”, završava znanstvenik.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
31 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Moreno
Member
Moreno
2 godine prije

Ta studija je ordinarna prevara, ta tkz istrošenost i problemi sa srcem su samo simptomi nekoga drugoga uzroka koji se često pojavljuju zajedno kad ti uzrok djeluje na čovika. Ka i velika većina pojavnih oblika nefunkcioniranja odnosno bolesti ljudi nastoji se djelovat na posljedice i samu ljudsku jedinku koja je… Pročitaj više »

Ime
Gost
Ime
2 godine prije

Dobra tema

Siniša
Member
Siniša
2 godine prije

Malo parodije, ali u suštini je istina….posao na sisi države i kada ti je privatnik na grbači.
https://youtu.be/0QstFtsmwr4

Dopizdilomi
Gost
Dopizdilomi
2 godine prije

Najveći su problem stres i kriminalna država.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik