Knjiga o Blamu – Aleksandar Tišma

Aleksandar-Tisma-Knjiga-o-Blamu-naslovna-slika
0

Knjiga o Blamu, roman Aleksandra Tišme, prati glavnog junaka Miroslava Blama i ujedno opisuje sve strahote Novosadske racije, ali neutralnim tonom.

Novosadska racija dogodila se između 21. i 23. januara 1942. godine, kada su mađarski fašisti nemilosrdno ubijali Srbe i Jevreje u Novom Sadu. Kroz ovaj stravičan zločin vode nas sećanja Miroslava Blama. Knjiga o Blamu izašla je iz štampe 1972. godine i od tada je veoma čitan roman i obavezna lektira u mnogim školama.

Knjiga o Blamu pruža nam uvid u stanje ljudske svesti s ove i one strane. Sa strane žrtvi i sa strane dželata. Sve se dešava nekako turobno. Kroz sve te događaje stravičnog zločina koji se na predelu Bačke inače odvijao još od početka januara a u Novom Sadu tri noći, vodi nas Miroslav Blam, čovek sivila, koji kroz maglu sećanja uspeva, nenametljivo da dopre do čitaoca. Aleksandar Tišma, poznat po vrlo dobrom nenametljivom odnosu prema likovima u svojim delima, uspeva da postigne i pobudi osećajnost u čitaocu iako su predstave ljudi u romanu Knjiga o Blamu prilično bezosećajne i mrtve u smislu neutralnosti. Pisac se ne stavlja ni na čiju stranu.

Istorijska pozadina romana “Knjiga o Blamu”

Knjiga o Blamu ima svoje centralno mesto, a to je sećanje Miroslava Blama, glavnog Tišminog junaka, na zverski zločin koji su mađarski fašisti pod komandom Mikloša Hortija, izvršili u zapadnoj Bačkoj u period od 4. do 29. januara 1942. godine. Zločin je izvršen nad Jevrejima i Srbima. Racija je počela u Šajkaškoj, gde su fašisti 4. januara počeli paliti, silovati, ubijati i harati po mestu, a završila se 25–29. januara u Bečeju. Racija je dostigla svoj vrhunac upravo u Novom Sadu, između 21. i 23. januara 1942. godine. Racija je počela u rano jutro u 6:00. U narednom periodu fašisti su odvodili Srbe i Jevreje na ulice i već i pri samom izlasku iz domova ubijali. Sledećeg dana zverstva su nastavljena. Ulice su bile pune mrtvih. 22. januara 1942. godine na Štrandu u Novom Sadu u četiri sata ujutro počelo je masovno ubijanje koje je trajalo do 16:00 popodne.

Ubijano je 15 žrtava u minuti. Svi su oni bacani pod led. A 23. januara 1942. godine, odveli su veću grupu ljudi, žena i dece na Štrand, ubijali ih i takođe ih bacali pod led. Posada broda Korona koji je tuda plovio posle je pričala da je bilo neverovatno teško ploviti i proći taj deo jer je voda bila puna leševa ljudi, žena i dece.

Miroslav Blam

Kao što smo na početku rekli, Knjiga o Blamu predstavlja nam jedno turobno vreme i događaje kroz sećanja Miroslava Blama. Miroslav Blam, kao jedini preživeli u svojoj porodici, simbol je onoga što je ostalo u Novom Sadu nakon ovako neljudskog čina. Miroslav Blam je ostao zarobljen u nekom sivilu, crno-belom svetu koji polako nestaje. On je zarobljen u neopraštanju ili nerazumevanju sebe. Knjiga o Blamu je roman o večnoj žrtvi. Miroslav Blam je predodređen da bude žrtva, iako je preživeo. On ne može da se nosi sa time što je preživeo, njegova sećanja naviru, ali sve se dešava u nekom mirnom, skoro samrtnom ritmu. Dok hoda ulicama od priziva smrt, sasvim pomireno s tim da on mora biti žrtva, ako ne žrtva racije onda žrtva svojih sećanja. Miroslav Blam je simbol preživele žrtve u moralnoj sprezi i večitom lutanju između kajanja za ono što jeste i kajanja za ono što je moglo da se desi, a nije. Kroz Knjigu o Blamu upoznajemo Miroslava Blama i njegovo turobno identifikovanje sa večnom žrtvom večne nepravde i neshvatljivosti ljudskih uloga u predstavi koju režira sudbina.

Aleksandar Tišma

Aleksandar Tišma rođen je 16. januara 1924. godine u Horgošu na severu Vojvodine, a umro je 15. februara 2003. godine u Novom Sadu. Majka mu je bila Jevrejka, a otac Srbin. Studirao je ekonomiju i romanistiku u Budimpešti ali se 1944. pridružio Narodnooslobodilačkom porektu. Posle rata diplomirao je anglistiku u Beogradu. Jedno vreme je radio kao sekretar Matice srpske a kasnije i urednik Letopisa Matice srpske u period od 1969. do 1973. godine. Dobio je Ninovu nagradu za roman “Upotreba čoveka” 1977. Godine, a pored toga nosilac je raznih priznanja i nagrada literarne prirode. Njegova najpoznatija dela su: Mrtvi ugao, Škola bezbožništva, Knjiga o Blamu, Kapu, Begunci, Upotreba čoveka, Vere i zavere (po tom romanu je nedavno snimljena i istoimena serija).

aleksandar tišmaKnjiga o BlamuMiroslav BlamNIN nagradaromanvojvodina
Pretplatiti se
Obavijesti o
0 Komentari
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI