Osim Darknet Tor na računalima, anonimnost stiže i na pametne telefone

Decentralizirana, skalabilna, šifrirana: Onion tehnologija se širi, putem Tor mreže, među korisnicima Interneta zabrinutima za osobnu privatnost. U početku rezervirana samo za hakere, ova nova tehnologija se proširuje i na nove korisnike, tvrdi Isabela Bagueros, direktorica Tor projekta.

Bez obzira koristite li osobno računalo ili telefon privatno ili na poslu, svakodnevno ste praćeni od strane vlada i privatnih korporacija koje vaše privatne podatke vrlo lako monetiziraju. Ponekad ti podaci ugledaju svjetlo dana upravno onda kada “zatreba”.

Baš kao što je internet nastao u laboratorijima američke vojske (IPTO-a i DARPA), proces usmjeravanje “Onion routing” proizvod je američke mornarice. S vrlo jasnim principom kojeg su razvila tri istraživača američke mornaričke laboratorija, David Goldschlag, Mike Reed i Paul Syverson. Cilj je od prvog dana sačuvati privatnost komunikacije i razmijene.

Onion routing naziv je za tehnologiju anonimne komunikacije putem računalnih mreža. U onion mreži, poput slojeva luka, poruke su spakirane u slojeve enkripcije. Podaci se prenose nizom mrežnih stanica (čvorova) od kojih je svaka zadužena za jedan sloj zaštite, otkrivajući jedino sljedeću destinaciju podataka. Kada je posljednji sloj uspješno dešifriran, podaci bivaju dostavljeni na odredište. Posljednja stanica jedina zna sadržaj poslanih podataka, ali ne i pošiljatelja, čime se postiže anonimnost u onion mreži (1)

To je suština TOR-a i akronim za The Onion Routing.

Tehnofili i aktivisti zabrinuti za svoju anonimnost stvorili su projekt “Projekt TOR” 2005. godine. Sav napor je uložen o okrupnjavanje tima koji će pronaći adekvatan odgovor za sve izazove koji ugrožavaju privatnost na mreži.

Od 2015. ICANN (agencija dodjeljuje imena domena na internetu) rezervirala je servere za Onion Routing dajući mu vrhunsko priznanje.

Donošenjem Patriot akta (niz zakona koji ograničavaju individualne i javne slobode nakon napada 11. rujna 2001.), a zatim afera Edward Snowden (zaposlenik NSA preko koga je procurio veliki broj  povjerljivih dokumenata o nadzoru populacija Sjedinjenih Država), potaknula su inicijative kako bi se izbjegle “državne oči i uši” koja se smatra previše indiskretnom i izvan strogog okvira potrebnog za unutarnju sigurnost. Uočava se identično nepovjerenje prema privatnim tvrtkama koje žele trgovati prikupljenim podacima, pravdajući se nepažnjom pri manipulaciji istih.

Dušobrižnici će reći “Ako se nema što sakriti, zašto ne biti transparentan?” Jednostavno zato što je sloboda neotkrivanje čak i onoga što je beznačajno i beskorisno. Niti u jednom zakonu ne postoji obveza transparentnosti. Pogotovo zato što je u post-demokratskim društvima želja za transparentnošću i nadzorom obrnuto proporcionalna stupnju odgovornosti.

Što se tiče kritičara koji tvrde da je mreža Tor alat prilagođen internetskim kriminalcima, Isabela Bagueros, izvršna direktorica projekta Tor, ističe:

“Policija i drugi policijski službenici također koriste Tor za svoj rad. Možemo navesti primjere ne samo u Sjedinjenim Američkim Državama, već i u drugim zemljama Europe i svijeta. Ne kompliciramo posao nikome, policija može provoditi svoje istrage,bez obzira na postojanje naših alata.

Inače bi svatko mogao tvrditi da je sve što je ikada izmišljeno služi prikrivanju, kao što su off-shore banke i porezni rajevi izumi koji kompliciraju rad policije.”

Projekt TOR je zainteresiran za pasivni i aktivni pristup internetu. Pasivni mod traži anonimnost, a aktivni izbjegavanje cenzure koja je danas vrlo aktivna.

TorBrowser računala i mobiteli, ista borba, ali ne i arhitektura

Iako se TorBrowser brzo proširio na Linux i Windows operativnim sustavima, polje mobilnih komunikacija treba poboljšati. Na prvom mjestu, jer se operativni sustav mobilnih uređaja razvija vrlo brzo, i očito se njegova arhitektura značajno razlikuje od svojih “velikih” kolega. Danas imamo preko 4 milijarde aktivnih korisnika mobilne tehnologija, čija privatnost nije ništa manje bitna od privatnosti korisnika klasičnih računala.

“Osnovne značajke koje nudimo na svim platformama su identične. Sprječavamo praćenje korisnika, curenje IP adresa i pokušavamo zaobići moguću cenzuru. Na Androidu još nismo proveli sva poboljšanja“, objašnjava direktor projekta TOR.

Međutim, Isabela Bagueros dodaje:

“Postoje značajne razlike između dizajna Tor Browser-a za Android i njegovog razvoja. Razlog tome je što se platforma razlikuje od platforme stolnih računala, kao što su Windows, MacOS i Linux. Dakle, to nije samo još jedna platforma koju podržavamo, iako smo mogli iskoristiti dio koda koji smo već napisali za Tor Browser za stolna računala.”

TOR, surfaj mirno!

“Nadamo se da ćemo moći dodati neke značajke koje nisu uključene u Tor Browser 8.5, kao što je bolja integracija F-Droida ili prikaz mobilnog TOR traga.”

Najbolji preglednici za anonimnost će i dalje će morati tražiti način kako anonimizirati komunikaciju na iOS mobilnim uređajima, nad kojima punu kontrolu i dalje čvrsto drži Apple. Osim toga, TOR neprestano poboljšava svoj preglednik za stolna računala, pri čemu se preglednik FireFox stavlja na prvo mjesto.

Anonimnost komunikacije je buduća poslovna ništa, koja će svoj maksimum doživjeti u budućnosti.

“Znali smo da vas luk može rasplakati, ali ovaj prvi luk ipak obećava osmjeh”, završava novinar Sputnika komu je Isabela Bagueros bila sugovornica.

Izvor: SputnikNews