Važnost gajenja biljaka za ishranu pčela

pcela-anthophila-makro

Veoma je značajno gajiti biljke koje pčele mogu koristiti kao izvor polena jer im je u urbanim sredinama izvor hrane ograničen, a biljke u većini slučajeva sadrže visoke količine pesticida koje štete pčelama. Uzgoj biljaka koje su pogodne za ishranu pčela veoma je lak, to su biljke koje ne zahtevaju određene uslove gajenja, a njihova upotreba je veoma širokog spektra.

Pčele su prisutne i u urbanim sredinama, a mi im možemo omogućiti lakši pristup hrani, gajeći biljke koje obiluju polenom koji je veoma koristan za njih.

Biljke privlače pčele svojim mirisom ili pak bojom cveta i na taj način pčele najlakše dolaze do hrane. Pčele su uskospecijalizovane kada je hrana u pitanju, koriste samo dva vida hrane – nektar i polen.

Gajenje biljaka koje su značajne za pčele je veoma važan segmet svakodnevnog života jer pčele dovode do unakrsnog oprašivanja cvetova, koje je neophodno za njihovu oplodnju i plodonošenje.

Veliki je broj biljaka koje možemo gajiti u vrtu ili na terasi svog stana, a koje su veoma značajne za ishranu pčela. Navešćemo samo neke koje nisu zahtevne za uzgoj, a mogu pomoći pčelama da se prehrane.

Korijander (latinski naziv Coriandrum sativum)

Predstavlja jednogodišnju zeljastu biljku čiji cvet se sastoji od sitnih cvetova bele boje koje su skupljene u cvast. Cvet predstavlja najznačajniji deo biljke jer pčele iz njega crpe polen i nektar. Pored toga što pomaže u ishrani pčela, korijander se koristi i u kulinarstvu kao začin, a njegovo ulje ima lekovita svojstva.

Timijan (latinski naziv Thymus vulgaris)

Biljka je slična majčinoj dušici, ali ne puzi, nego mu stabljika raste uspravno. Biljka je pitoma, a razmnožava se tako što se podeli busen na više manjih delova kada se rasađuje. Timijan sadrži etarska ulja zbog čega je veoma lekovit, a posebno se koristi za lečenje kašlja. Koristi se i kao začin u pripremi jela od mesa i ribe.

Lavanda (latinski naziv Lavandula officinalis)

Raste u obliku malog grma i veoma brzo se širi. Njen uzgoj je veoma lak jer joj nisu potrebni posebni uslovi. Voli mesta sa mnogo sunca i svetlosti i dobro podnosi sušu. Pored ishrane za pčele, lavanda ima lekovito i umirujuće dejstvo. Čaj od lavande služi za podsticanje varenja, smiruje želudac, upotrebljava se za ispiranje i dezinfekciju rana na koži i sluzokoži. Eterično ulje lavande koristi se u kozmetici za pripremu parfema i sapuna jer podstiče regeneraciju kože.

Šafran (latinski naziv Crocus sativus)

Biljka je koja se pre svega koristi kao začin. Njeno podzemno stablo je lukovica koja se vadi i sledeće godine može ponovo da se posadi, zbog čega šafran spada u višegodišnje biljke. Veoma je dekorativan i predstavlja jednu od omiljenih cvetnica koje ukrašavaju vrtove i balkone u proleće. Šafran je jedan od najskupljih začina na svetu, jer se kao začin koriste samo prašnici, a njihovo sakupljanje i obrada je mukotrpan posao. Pčele ga rado posećuju jer se u ovoj biljci nalazi obilje polena.

Neven (latinski naziv Calendula officinalis)

Ima široku primenu u medicini kao jedna od najznačajnijih lekoviti biljaka. Cvetovi nevena su sakupljeni u krupne cvasti koje pčele rado koriste kao izvor polena. Sadrži eterično ulje i veoma blagotvorno deluje na kožu jer se koristi protiv opekotina, uboda, rana i promrzlina. Upotrebljava se i u obliku čaja, a za spoljašnju upotrebu u obliku ulja, krema ili obloga.

Žalfija (latinski naziv Salvia officinalis)

Višegodišnja biljka iz familije usnatica, obiluje mirisom i veoma je aromatična. Raste kao samonikla, ali se veoma dobro može kultivisati i gajiti u vrtu ili saksijama. Predstavlja jednu od najstarijih lekovitih biljaka, a od celokune biljke isključivo se koristi list. Najlekovitiji sastojak biljke je eterično ulje, a koristi se protiv ranih upala, u jačanju imunog sistema, blagotvorno deluje na bubrege i reguliše znojenje.

Od velikog značaja je gajiti biljke koje mogu poslužiti pčelama za ishranu jer su im izvori hrane ograničeni u urbanim sredinama. Pored toga što ih pčele koriste za ishranu, većina ovih biljaka ima blagotvornog dejstvo i na zdravlje čoveka, veliki broj njih se može gajiti i zbog svoje dekorativnosti ili se koristiti u kulinarstvu kao začin i dodatak jelima.

biljkeishranakorijanderlavandapčelepolenšafrantimijanuzgojžalfija
Pretplatiti se
Obavijesti o
8 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Dub Miroslav
5 godine prije

Pčele su važne, no ne toliko koliko se misli. Jako puno oprašuju bumbari i noćni leptiri. Možda ne vidite dnevne leptire, no ispod svakog lampiona nađe se puno noćnih leptira koji se jednako hrane nektarom. Zašto se događaju neke promjene u prirodi mi ne znamo. Puno je zaraslih polja i ne pokošenih livada no pčela i dnevnih leptira je jako malo. Cijeli djelovi naše zemlje nisu vidjeli insekticida i pesticida desetljećima no leptira nema. Pčele ubija Varroa destructor i Varroa jacobsoni. To su nametnici koji im sišu endolinfu. Koliko god hrane im davali one zarazu neće preživjeti! Bio sam pčelar godinama i pisao za časopis, povremeno, i poznajem problematiku.Na žalost priroda će sama morati naći rješenje za nestanak pčela, svi naši lijekovi i postupci imaju veoma ograničen uspjeh. Puno možemo napraviti za druge oprašivaće smanjujuči svjetlosno zagađenje.

Siniša
5 godine prije

Kazu da je lipov med najlosijeg kvaliteta,lipa svojim mirisom bukvalno drogira pcelu te ona ide na nju.
Elem…moja majka kaze da ce svijeta nestati kada nestane pcele a bome slabobse pazi na njih;meni je licno najbrutalnije sto vocari ne paze kako i kada spricaju voce.

otpisani
5 godine prije

Da li je to početak novog stila na portalu Logično ili se “trefilo”, dva članka u jednom danu koji odudaraju od dosadašnje matrice…. ali samo želim dati na znanje da sam to primjetio i na tome zahvaljujem.

Cijela Hrvatska je bogomdana za uzgoj pčela ali kako u vinarstvu i ostatku poljoprivrede, uvoz jeftinog meda, vina i ostalih proizvoda a nedovoljna briga naše vlasti za zaštitu domaćeg tržišta poražavajuće djeluje na volju ljudi da se upuštaju u proizvodnju. Nažalost u korist nam ne ide ni naša mala brojnost na tako velikom teritoriju i dokle god državna vlast ne bude učinila bolje uvjete za proizvođače, sva će proizvodnja stagnirati a sa njom i pčelarstvo.
Zasigurno, moderna proizvodnja uz upotrebu herbicida i pesticida šteti pčelama i kvaliteti meda ali baš zbog usitnjene poljoprivredne proizvodnje u RH još uvijek imamo bolje uvjete za pčelarstvo od ostatka EU.

kurjaca
5 godine prije

apsurdno je da je gradski med zdraviji od seoskog ali tako je

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI