Dijasporčad

jezici
9 komentara

Ljetni odmor je uvijek i prilika da ljudi iz dijaspore dođu na odmor u svoje rodne krajeve. S njima dolaze i djeca koja su, uglavnom, i rođena u njihovim novim domovinama.

I ove godine se ponavlja ista slika. U Bosanski Šamac dolaze na odmor nekadašnji stanovnici ovoga mjesta, Šamčani, koji sa sobom dovode djecu ili unuke rođene u raznim zemljama na našem, ali i na drugim kontinentima. Ta djeca govore razne jezike, ali svi znaju bar pomalo i jezika svojih roditelja pa im to ispočetka posluži kao dobar temelj za međusobnu komunikaciju.

Prije dvije-tri godine moja prijateljica je na šamačkom savskom kupalištu Kej tako posmatrala jednu grupu djece „dijasporčadi“, kako ih je nazvala i ispričala mi ovu priču. Na Keju je bilo nekoliko djece iz dijaspore. Ismar iz Amerike je volio plivati, a pričao je s upadljivim američkim naglaskom koristeći s naporom svoj oskudni vokkabular. Sara iz Danske je bila najglasnija u grupi djevojčica. Došlo je vrijeme ručka, svi su se razišli i dogovorili se naći poslije ručka na istom mjestu. Prvi je stigao Ismar i odmau ušao u Savu počevši svoje nestašluke u vodi. Nakon nekog vremena se pojavila Sara i s obale pitala Ismara: „Dže su cure?“ Isamar je zbunjeno okrenuo glavu i zaronio, a čim je izronio čuo je ponovo isto pitanje: „Dže su cure?“  Ponovo je zaronio, praveći se da ne čuje, ali kad je ponovo izronio i čuo isto pitanje, nije imao kud nego je skrušeno priznao: „Je ne zna šta je to ‘cure’.“

Ove godine je je Ismar ponovo u Šamcu, zavolio je dolaziti u zavičaj svojih predaka, a i jezik mu je već mnogo manji problem. Igrao je nogomet za ekipu Šamca na nogometnom turniru i kad ga je moja prijateljica, koja mi je sve ovo ispričala, pitala kako su prošli, odgovorio joj je: „Razbucali smo ih! Pobijedili smo 7:2!“. Dakle, od toga da ne zna šta su cure do to „razbucati“ ipak se napredovalo. Djeca vrlo lako uče jezik, samo ako imaju šansu. Velika je greška propustiti priliku i ne naučiti djecu bilo koji jezik koji im je na dohvat ruke. Naša djeca imaju takvu mogućnost da već na početku života budu u prednosti nad onima koji znaju samo jedan jezik i grijeh je to previdjeti. Jer, poznato je – koliko jezika znaš, toliko ljudi vrijediš.

Pretplatiti se
Obavijesti o
9 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
ivo
6 godine prije

ja vec godinama pricam mix balkanskih i anglosaksonskig da je to ljepota jedna za slusat

otpisani
6 godine prije

“koliko jezika znaš, toliko ljudi vrijediš.”
…je, tako su nekada govorili, ali danas, za ljude sa ovih “naših” prostora, možda bi bilo primjerenije – koliko jezika znaš, kod toliko ljudi će ti biti lakše služiti 🙂

Alen
6 godine prije

Moji mali rodjaci iz osterajh pricaju kao google translate..

srbin mali
6 godine prije

ČUVAM SE TIPOVA,
KOJI GOVORE “L” 🙂

Izrajil
6 godine prije

Jedan sam od te dece koji su porasli na zapadu , a koristim cirilicu vise nego mnogi ljudi u Srbiji – sve je stvar odgoja i vaspitanja ! A oko jezika ( imao sam prilike i volju ) i pricam 5 strana jezika : italijanski ( tamo sam od svoje 3 godine ) , engleski ( omiljeni jezik , boravio 2 i po godine u Londonu, 7 meseci u SAD , 4 meseci u Australiji ) , nemacki ( zivim u regionu koji je dvojezican – nemacki-italijanski , radio sam i radim cesto uSvajcarsku ) , ruski ( u dugogodisnjoj sam vezi sa devojkom iz Rusije , cesto tamo boravim , idem 3 puta nedeljno na kurs . Veoma bogat i lep jezik ! ) , spanski ( baka mi nije Isla u skolu ( zahvatio rat , posle je bila velika devojcica i bilo je sramota rata…. a bila… Čitaj više »

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI

Nije pronađen nijedan rezultat.