Meksiko i SAD trenutno su uključeni u veliki trgovinski spor oko genetski modificiranog kukuruza koji bi mogao imati veliki utjecaj na američku poljoprivredu.
Kukuruz se smatra glavnim usjevom u Meksiku i tamo čini značajan dio prehrane; konzumira se u 89 posto svih meksičkih obroka. Zemlja je uspješno zaustavila uzgoj genetski modificiranog kukuruza u posljednjih četvrt stoljeća kako bi zaštitila drevne sorte kukuruza koje tamo rastu, kao i zdravlje svojih građana.
Usjev je i ranije bio predmet trgovinskih bitaka između SAD-a i Meksika, ali sadašnja bitka, koja se sada raspravlja pred panelom Sporazuma Sjedinjenih Država, Meksika i Kanade (USMCA), odnosi se na predsjedničku uredbu koju je Meksiko izdao prošle godine zabrana genetski modificiranog kukuruza u tijestu i tortiljama; zemlja je također izjavila da će postupno zamijeniti genetski modificirani kukuruz u svoj ljudskoj i životinjskoj hrani.
I Kanada i SAD protive se zabrani, a američki trgovački predstavnici inzistiraju da kukuruz ne šteti zdravlju i pokušavaju ga natjerati u Meksiko. Jasno je zašto su toliko željni progurati ovu priču; genetski modificirano sjeme koristi se u 90 posto američkih usjeva. Međutim, zabrana bi također mogla imati posljedice za njemačku korporaciju Bayer, koja je kupila proizvođača GM sjemena Monsanto, i kineskog državnog proizvođača sjemena i poljoprivrednih kemikalija Syngenta.
Meksiko tvrdi da SAD nije iznio nikakav dokaz da je genetski modificirani kukuruz dugoročno siguran, osobito kada se konzumira u velikim količinama koje se vide u tipičnoj meksičkoj prehrani. Potrošnja kukuruza je nevjerojatnih deset puta veća u Meksiku nego u SAD-u, zbog čega istraživanja koja povezuju genetski modificirane usjeve sa zdravstvenim problemima posebno zabrinjavaju tamošnje vladine i medicinske službenike.
Epoch Times ističe da ovaj trgovinski nesporazum također privlači pozornost na sukobljene ideološke vrijednosti između dviju zemalja. Dok je Meksiko uglavnom zabrinut za zaštitu autohtonog kukuruza i javnog zdravlja, SAD je usredotočen na zaštitu poljoprivrednog biotehnološkog sektora i američkih farmera.
Sada će tročlano vijeće USMCA-e imati zadatak razmotriti znanstvene dokaze i argumente za donošenje presude, a ishod bi mogao imati značajne posljedice za poljoprivredu.
Koordinatorica Canadian Biotechnology Action Network Lucy Sharratt izjavila je za publikaciju: “Ako panel obrati pozornost na znanost, trebali bi doći do istog zaključka kao i meksička vlada. Ako ih pokoleba politika i moć iza tehnologije, bit će im teško vidjeti realnost znanosti.”
Grupa, koja je posvećena obrazovanju javnosti o genetskom inženjeringu u hrani, prvotno je pozvana da pruži doprinos trgovačkom sudu, ali je ponuda kasnije povučena nakon zahtjeva vlada SAD-a i Kanade.
Meksiko predstavlja znanstvene studije koje pokazuju opasnosti GM kukuruza i glifosata
Meksiko predstavlja 66 članaka objavljenih u renomiranim, recenziranim časopisima koji pokazuju zdravstvene rizike genetski modificiranog kukuruza. To uključuje smanjenje nutritivnog sadržaja, oštećenje organa, otpornost na antibiotike i rak.
Meksiko je također tražio zabranu glifosata, kancerogenog sredstva protiv korova koje se koristi na ovim usjevima. Genetski modificirani kukuruz napravljen je tako da bude otporan na glifosat, glavni sastojak vrlo popularnog sredstva za uništavanje korova RoundUp, što znači da se GM kukuruz izdašno prska tom otrovnom kemikalijom. Zabrana je trebala stupiti na snagu početkom ovog mjeseca, ali je odgođena dok vlada pronađe odgovarajuću alternativu koja je dostupna u dovoljnim količinama.
U svoje izvješće uključili su 74 rada i studije o opasnostima glifosata, uključujući dokaze o ostacima te kemikalije na GM kukuruzu.
Jedna studija koja se bavila opasnostima kemikalije iz Journal of Organic Systems otkrila je nagli porast u prevalenciji 22 bolesti koje su koincidirale s povećanjem upotrebe glifosata, uključujući dijabetes, Alzheimerovu bolest, upalnu bolest crijeva, moždani udar, hipertenziju, dijabetes, nekoliko vrsta raka i multipla skleroza.
