fbpx

Što je ljepota?

Ljepota

Nedjeljom ujutro, na prekrasan ljetni dan, može se prošetati uz more, otići na kavu, može se diviti prirodnim ljepotama, može se…Kad se ne radi za koru kruha, onda se može razmišljati o sebi, svemu oko sebe. Ako se ima volje i ako je preostala koja mrvica energije.

Neki će reći kako moraju vikendom, na godišnjem odmoru, napuniti baterije, gledajući na same sebe pritom kao na radni stroj, alat s aku baterijama koje treba puniti. Svijet je upravo onakav kakvim ga percipiraš i zato si stvaratelj svog svijeta. Aku alat ili cjelovito i svjesno slobodno biće.

Povijest života čovjeka na Zemlji je duga, povijest pismenosti je duga i skoro da nema stvari, pojave, osjećanja, odnosa kojeg netko dosad nije zapisao. Sve je već viđeno, već doživljeno. S jednom razlikom – doživljavali su drugi. To nisi bio ti. Možda doživljavaš isto, ali drugačije samo malo. Za onoliko za koliko si sam drugačiji.

Mnogi su voljeli i bili voljeni. Mnogi nisu znali da ih netko voli. Mnogi nisu imali hrabrosti reći nekomu da ga/je vole.
Neki su shvaćali svoje voljenje drugoga/druge kao konvertibilnu valutu, zamjenljivu za isto takvo voljenje. Ja tebi 100 eura, ti meni 750 kuna. Ja tebi 100 jedinica mog voljenja, ti meni 100 jedinica svog. Otprilike ovako, kako bi napisao Jure Kaštelan:

Volio bih da me voliš
da budem cvijet u tvojoj kosi.
Ako si noć, ja ću bit zora
i bljesak svjetlosti u rosi.

Volio bih da me voliš
i da svi dani budu pjesma.
Ako si izvor i ja ću biti
u živoj stijeni bistra česma.

Neki nisu imali hrabrosti ili sreće možda. Možda je slučaj htio da se uvijek mimoiđe s onom/onim s kojim se morao sresti. S tom jedinom osobom na ovom prevelikom svijetu. Tražili jedno drugo cijeli život, a iz života otišli da se sreli nisu. Ipak su život proživjeli svjesni, živi, u traženju. Nisu živjeli uzalud. Znali su da on/ona postoji i da je samo pitanje trenutka kad će se sresti. Poput Miroslava Antića:

PESMA ZA NAS DVOJE

Znam,
mora biti da je tako:
nikad se nismo sreli nas dvoje,
mada se tražimo podjednako
zbog sreće njene
i sreće moje.
Pijana kiša šiba i mlati.
Vetar vrbama čupa kosu.
Kud ću?
U koji grad da svratim?
Dan je niz mutna polja prosut.
Vucaram svetom dva prazna oka,
zurim u prolaznika.
Koga da pitam, gladan i mokar,
zašto se nismo sreli nikad?
Il’ je već bilo?
Trebalo korak?
Možda je sasvim do mene došla,
al’ ja:
u krčmu svratio, gorak,
a ona,
ne znajući — prošla.
Ne znam.
Ceo smo svet obišli
u žudnji ludoj,
podjednakoj,
a za korak se mimoišli?
Da, mora biti da je tako.

Neki ipak shvate da nije smisao u uzimanju, već u davanju. Da nije tvoje misliti o tomu što možeš uzeti, što dobiti, već je tvoje samo ono što možeš dati. Možeš voljeti i ništa tražiti zauzvrat. To ne znači da ništa nećeš dobiti. Možda dobiješ stostruko, možda malo, možda ništa. Ali to i dalje nije tvoj problem.

Tvoje je voljeti i davati. To što imaš. Sve što imaš.

S pjesmom u prozi, to je Herman Hesse puno bolje izrazio:

Što sam bivao stariji, sve manje su me ispunjavala sitna zadovoljstva koja mi je život pružao i sve jasnije sam shvaćao gdje treba tražiti prave izvore radosti i smisla.

Naučio sam da biti voljen ne znači ništa, a da je voljeti sve, da je sposobnost da osjećamo ono što daje vrijednost i ljepotu našem postojanju.

Gdje god bi se na zemlji pojavilo ono što se može nazvati srećom, bilo je satkano od emocija.

Novac nije ništa, moć nije ništa. Mnogi imaju i jedno i drugo, a ipak su nesretni.

Ljepota nije ništa. Vidio sam lijepe muškarce i lijepe žene koji su bili nesretni uprkos svojoj ljepoti.

Ni zdravlje nije sve; svatko je zdrav tko se tako osjeća; bilo je bolesnika punih volje za životom koji su je njegovali do samog kraja i bilo je zdravih koji su venuli mučeni strahom od patnje.

Ali sreća je uvijek bila tamo gdje je netko znao voljeti i živio za svoje osjećaje; ako ih je njegovao, ako ih nije gazio i potiskivao, ona su mu donosila zadovoljstvo.

Ljepota ne pruža radost onome tko je posjeduje, već onome tko je zna voljeti i diviti joj se…

5 1
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
9 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Jasmina
Gost
Jasmina
1 mjesec prije

“…sreca je meni kad bolno cutim s njime
I kad nam srca biju ritmom placa.”
Davno je napisala Desanka Maksimovic. Upravo to,Alerik ,o cemu i ti pises. Ljubav je divna i kada boli.To je ona slatka bol,bol koja oplemenjuje covjeka. A s godinama,kao sto je to primijetio i H.Hesse, covjek sasvim drugacije pocinje gledati na zivot ,vjerovatno postaje svjestan njegove prolaznosti… Pocinjemo sve vise uzivati u “sitnicama koje zivot znace”
Najskuplje je i najljepse upravo ono sto ne mozemo kupiti novcem. Divna je osama u kojoj se covjek nekada nadje,sjecanje na drage osobe iz nase proslosti, ponos zbog toga sto smo svjesni da smo od svoje djece napravili dobre i postene ljude… Stisak drage ruke,slusanje tisine.osmijeh na licu drage osobe…To su sitnice koje su najskuplje.Hvalati,Alerik, probudio si dvne uspomene u meni. A Mika Antic je prica za sebe.S njegovim stihovima sam odrastala. Bravo!!!

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
1 mjesec prije

Čeznutljiva i emotivna piskaranja mogu biti znak unutarnje praznine…
Praznina je znak neskromnosti…
Skroman čovjek je ispunjen, jer mu ne treba mnogo za ispunjenje i ne smeta mu što nije uočen, primjećen, hvaljen …
Skromnome je i mrvica ljubavi dovoljna za sreću, daje sve što ima a zadovoljan je onim što dobije.

…neskromnost proizlazi iz oskudne duhovne inteligencije uslijed čega raste ego koji potiče emocije i kao posljedicu imamo pad racija…

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
1 mjesec prije

LJEPOTA PLjaŽE

Tachy Mee and Madeljeine Aljbright (na pljaži) :

POKVARENA ČESMA,
IZ NJE CURI PJESMA,
AL’ TUŠ RADI (na crno),
A TKO RADI,
ZNA SE -njemu :
IMA SE !
MOŽE SE !

geopolitički totatak :

ZBog 2- lj
Za glavni grad Kosova predložena Ljubljana ?

totatak predzadnji :

LJEPOTA JE PUNA PREKRASTNINE !

Foto :
Mala iz Duvna ili Puhna ?

Matko
Gost
Matko
1 mjesec prije

Umpah Pah !
Ma kakva Ljubljana, njih niko na ovom svjetu netreba, osim velike Albanije.

Matko
Gost
Matko
1 mjesec prije

OPISANI !
Kao i uvjek, od Sono of Alerika nikad nista pametno.

Željko
Gost
Željko
1 mjesec prije

Ljepota je nešto što je ostalo u “mrskom” socijalizmu!

emitter
Gost
emitter
1 mjesec prije

“Svijet je upravo onakav kakvim ga percipiraš i zato si stvaratelj svog svijeta”
Amen!

ali, ali,,, obzirom da nas nervni sistem registrira oko dvadeset miliona informacija u samo jednoj sekundi koliko mi stvarno znamo o tzv. nasoj percepciji, a da ne govorimo o tome da na ovaj svijet dolazimo vec unaprijed optereceni voljom poznatog nepoznatog, ili bolje reci: voljom tvojom da nisi ni svjestan?

Mrčikola
Gost
Mrčikola
1 mjesec prije

Osim univerzalne pjesničke ljepote, sva druga ljepota je pitanje “kemije” u glavi pojedinca.
SOA, izabrao si dobar trojac da dočaraš ideju.

Ljepota je
Gost
Ljepota je
1 mjesec prije

kad se vole muskarci

gayserbia.com

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
9
0
()
x