Ruske zlatne rezerve dosegle rekord od 400 milijardi dolara

Prema podacima Središnje banke Rusije objavljenim u petak, državne zalihe monetarnog zlata stajale su 402,7 milijardi dolara na dan 1. veljače. Ta golema svota čini gotovo polovicu ukupne vrijednosti ruskih rezervi, koje iznose 833,5 milijardi dolara, te je praktički jednaka vrijednosti deviznog dijela blagajne. Ovaj vrhunac nije plod agresivnog otkupa fizičkog metala, već snažnog rasta globalnih cijena zlata, koje je u samo nekoliko godina postalo kĺjučnom geopolitičkom i ekonomskom prečugom za Moskvu.

Preokret u strukturi rezervi izravna je posljedica sukoba u Ukrajini. Prije početka rata, u veljači 2022., zlato je činilo tek oko 21% ruske blagajne, dok su strane valute dominirale s udjelom od 74%. Danas se ta slika drastično promijenila. Rast cijene zlata kompenzirao je Moskvi dio gubitaka od zamrznutih rezervi u zapadnim bankama, vraćajući joj dio financijske moći i manevarskog prostora iako veliki dio njezinih sredstava ostaje nedostupan.

Zlato kao financijska utvrda u vrijeme neizvjesnosti

**Glavni pokretač rekordne vrijednosti je besprimjeran skok cijene žutog metala na svjetskim tržištima.** Krajem siječnja, terminski ugovori na zlato dosegnuli su rekordnih 5,595 dolara po unci. Samo tijekom 2025. godine, cijena je porasla za nevjerojatnih 60 posto, a dugoročni rast je još dramatičniji: s ispod 2,000 dolara po unci u 2022. godini, na današnju razinu.

**Analitičari ovaj bull run pripisuju spoju globalnih faktora.** S jedne strane, centralne banke širom svijeta, a posebno one u zemljama koje teže “de-dolarizaciji”, intenzivno kupuju zlato kako bi diverzificirale svoje rezerve. S druge strane, uporne inflacijske pritiske, sve veće geopolitičke napetosti i povremene slabosti američkog dolara potiču ulagače da tragaju za sigurnim utočištem. Zlato, svojom poviješću kao čuvarom vrijednosti, savršeno odgovara toj narativnoj potražnji. Za Rusiju, koja je pod pritiskom sankcija i izolacije, taj rast nije samo statistička značajka već i strateška dobit. Povećana vrijednost njihovog zlata služi kao vrsta financijske zaštite, omogućujući im da očuvaju ukupnu vrijednost rezervi unatoč blokadi velikog dijela stranih sredstava.

Stabilne količine, eksplozivna vrijednost

Važno je naglasiti da Rusija u zadnjim godinama nije dramatično povećavala fizičku količinu zlata u svojim trezorima. Podaci Banke Rusije pokazuju da je zemlja 1. ožujka 2022. posjedovala 73,9 milijuna troy unci monetarnog zlata. Do 1. siječnja ove godine, ta je brojka porasla na skromnih 74,8 milijuna unci. To je minimalan rast koji ne objašnjava masovno povećanje ukupne vrijednosti.

Prava promjena dogodila se u načinu praćenja i vrednovanja tih zaliha. Od 2022. godine, ruska središnja banka prestala je redovito izvještavati Medunarodni monetarni fond o svojim transakcijama sa zlatom. Sada samo s odgodom objavljuje ukupnu veličinu svojih zaliha. Ovaj nedostatak transparentnosti otežava praćenje svih kretanja, ali mjesečni podaci jasno pokazuju obrazac: prijavljena količina zlata ostaje uglavnom stabilna, dok se njegova procijenjena vrijednost, usklađena s rastućim tržišnim cijenama, oštro penje.

Najveći dio rasta u vrijednosti rezervi, dakle, nije posljedica agresivne akumulacije, već pasivnog rasta cijene na globalnim robnim burzama. Ovaj mehanizam učinkovito je zaštitio ukupnu vrijednost ruskih imovina. U trenutku kada su strane valvene rezerve postale ranjive na smrzavanje i zapljenu, zlato se pokazalo kao nezamjenjiva komponenta. Zalihe koje se fizički nalaze unutar zemlje, ili barem izvan neposrednog domašaja zapadnih jurisdikcija, nisu podložne istim rizicima. Povećanje udjela zlata s 21% na gotovo 50% ukupnih rezervi predstavlja temeljitu i, čini se, proračunatu promjenu u strukturi nacionalnog bogatstva.

Značaj za Rusiju i globalnu ekonomiju

Za Rusiju, ovaj rekord ima neposredne praktične implikacije. Iako se zamrznuta sredstva u inozemstvu ne mogu koristiti, visoka vrijednost zlatnog pokrića pruža određenu razinu povjerenja i financijske stabilnosti na domaćem planu. To može utjecati na stabilnost rublje, omogućiti više prostora za financijske manevre unatoč ograničenjima i poslužiti kao psihološka podrška u dugotrajnom ekonomskom sukobu. Zlato je, u ovom kontekstu, više od sirovine; to je simbol financijske autonomije i otpora.

Ovaj slučaj jasno ilustrira kako su tradicionalne rezerve vrijednosti poput zlata dobile novu, pojačanu ulogu u suvremenoj geopolitici. Sankcije i financijski ratovi prisilili su zemlje da preispitaju svoju ovisnost o sustavima koje dominira dolar i koje kontroliraju zapadne sile. Akumulacija i vrednovanje zlata postali su ključni elementi strategije zaštite od takvih rizika. Ruski primjer pokazuje da, iako je fizički volumen zalihe važan, u današnjim uvjetima jednako je važno i vlasništvo nad imovinom koja je izvan dosega stranih presuda i koja ima univerzalno priznatu inherentnu vrijednost.

Kako globalna napetost raste, a tržišta traže sigurnost, uloga zlata kao financijske utvrde vjerojatno će se samo pojačavati. Povijesni rekord ruske blagajne više je od puke financijske bilješke; to je odraz dubokih pomaka u globalnoj ekonomiji, gdje se sigurnost sve više cijeni, a zlato, svojom fizičkom postojanošću i nepromjenjivom privlačnošću, ostaje jedan od njezinih konačnih čuvara.