Njemačka tražilica koja sadi drveće okrenula je leđa francuskom AI laboratoriju i prešla na kineske modele — a obrazloženje koje nudi ne drži vodu.
Christian Kroll, osnivač i direktor Ecosije, potvrdio je u razgovoru objavljenom 6. listopada da njegova tražilica napušta Mistral i prelazi na platformu Melious, njemačkog posrednika koji iz Europe poslužuje šezdesetak modela otvorenih težina, među njima Qwen (Alibaba), GLM (Z.ai) i Kimi (Moonshot AI). Istog dana Mistral je predstavio Large 4, svoj najveći model do sada. Lošiji tajming teško je zamisliti.
Ecosia sebe opisuje kao berlinsku tražilicu s više od 20 milijuna korisnika koja dobit preusmjerava u klimatske projekte. Prema dostupnim podacima, koriste je njemačko savezno ministarstvo okoliša i britanski NHS. U svibnju je zamijenila OpenAI Mistralom. Pet mjeseci kasnije Kroll poručuje: zadovoljni smo kvalitetom Mistrala, ali modeli zaostaju godinu dana za konkurencijom, a serveri su redovito preopterećeni.
Nuklearna zamka
Uz prigovor o kvaliteti idu još dva. Ecosia sumnja da je Mistral uopće spojiv s njezinim ekološkim ciljevima zbog udjela nuklearne energije u francuskoj struji. Arthur Mensch, čelnik Mistrala, odgovorio je na mreži X podsjetnikom da i njegova tvrtka poslužuje te iste kineske modele, uz dodatak: „Žao mi je ako je nuklearna energija pravi kamen spoticanja.“
I tu nastaje obrat. Ecosia je izgrađena na klimatskom aktivizmu, a po tom kriteriju nuklearna energija je prednost, ne mana. Francuski operator RTE izmjerio je 19,6 grama CO2 po proizvedenom kilovatsatu u 2025., dok njemački savezni ured za okoliš za njemački kilovatsat navodi 344 grama. Razlika je otprilike sedamnaesterostruka. Gledano kroz cijeli životni ciklus, uključujući rudarenje i razgradnju, IPCC smješta atom na oko 12 grama po kilovatsatu, na razinu vjetroelektrana. Nuklearnu energiju može se odbacivati zbog otpada ili rizika — rasprava je legitimna i vrlo njemačka. Ali odbiti dobavljača u ime klime zato što se napaja na jedan od najčišćih izvora u Europi nije ekološka politika, nego ideološka.
Sovereignty kao izlika
Ni prigovor o suverenosti ne stoji bolje. Kroll tvrdi da Mistral, financiran stranim kapitalom, nije istinski suveren. Samsung je u rujnu predvodio rundu od tri milijarde eura, a Nvidia je ušla u vlasničku strukturu. No zamjena tog Mistrala modelima razvijenim u Alibabi opravdava se jedino time što su njihove težine otvorene i vrte se na europskim serverima koje nitko ne može ugasiti na daljinu. Problem je u tome što Mistral od kolovoza hosta GLM na vlastitoj infrastrukturi i također objavljuje svoje težine — one za Large 4 očekuju se krajem listopada. Melious pak ne posjeduje vlastite podatkovne centre, nego zahtjeve raspoređuje među partnerskim hosting tvrtkama u nekoliko europskih zemalja, bez podatka o tome iz kojeg izvora te kuće crpe struju.
Drugim riječima, nema ničega što bi potvrdilo da nova postava emitira manje od stare. Političke pristranosti kineskih modela otvaraju dodatno pitanje, pogotovo za tražilicu koju koristi jedno ministarstvo. Kroll ih smatra ispravljivima i tvrdi da se modeli mogu ponovno trenirati. To je optimistična procjena — ponovno treniranje velikih jezičnih modela nije podešavanje termostata, nego skup i dugotrajan pothvat koji malo tko izvan najvećih laboratorija može priuštiti.
Što je stvarno na stolu
Odluka Ecosije otvara pitanje koje izvorna priča ne postavlja: ako je glavni kriterij ekološka podobnost, zašto se tvrtka seli s niskougljične francuske infrastrukture na mrežu nepoznatog podrijetla? Odgovor vjerojatno leži u cijeni. Kroll navodi da je troškove prepolovio, ali ne prilaže neovisnu mjeru. Ušteda od pedeset posto zvuči uvjerljivo; tvrdnja da je ta ušteda i klimatski opravdana ne zvuči.
Ovo nije prvi put da europski projekt iz ekoloških ili regulatornih pobuda mijenja dobavljača i završi s dobavljačem izvan Europe. Isti obrazac ponavlja se u energetici, proizvodnji baterija i poluvodičima: domaći proizvođač preskup, strani jeftiniji, a političko opravdanje dolazi naknadno. Pitanje za Ecosiju nije je li Mistral savršen — nije — nego zašto se o ekološkoj podobnosti odlučuje prema podrijetlu električne energije, a ne prema njezinu ugljičnom otisku. Na to Kroll još nije odgovorio.

0 komentara
Još nema komentara. Budite prvi.