Fragmenti podataka sadržani u natpisu mogli bi pomoći znanstvenicima da saznaju detalje o Pompejima, uključujući približan broj ljudi koji je tamo živio.
Otkriće koje su napravili arheolozi u drevnom rimskom gradu Pompeji, pokopanom vulkanskim pepelom tijekom erupcije na planini Vezuv 79. godine nove ere, pružio je istraživačima novi uvid u život naselja prije njegova uništenja.
Prema navodima medija, predmetni nalaz predstavlja natpis koji se nalazio na zidu grobnice, a otkriven je 2017. godine i nedavno je dešifriran. Massimo Osanna, generalni direktor Arheološkog parka u Pompejima, objavio je članak o tome u godišnjem Časopisu rimske arheologije.
Dio natpisa opisuje banket organiziran kojeg je organizirao bogataš, kojem je očito pripadala grobnica, kako bi obilježio svoju “punoljetnost”, pri čemu se zabava odvijala na “456 trostranih kauča tako da je na svaki kauč moglo sjesti 15 osoba”.
Kao što Osanna objasnio, ove bi informacije mogle pomoći utvrditi koliko je ljudi tada živjelo u gradu, jer su oni koji su bili nazočni vjerojatno bili “odrasli muškarci s političkim pravima” koji čine oko 27 do 30 posto stanovništva Pompeja. Tako procijenjene ukupnom broja stanovnika Pompeja iznosi oko 30.000 ljudi.
Gladijatorske igre bogataša bile su “takve veličanstvenosti da ih se može uspoređivati s bilo kojom od najplemenitijih kolonija osnovanih u Rimu, jer je sudjelovalo 416 gladijatora.”
Drugi dio natpisa spominje glad, kada je bogati čovjek organizirao besplatnu distribuciju kruha i prodavao pšenicu s popustom kako bi pomogao svojim sugrađanima.
A još jedan dio natpisa govorio o neredu koji je izbio za vrijeme gladijatorske predstave dvadesetak godina prije erupcije Vezuva, kada je car Neron “naredio da oni [rimske vlasti] deportiraju gladijatorska domaćinstva [škole] iz grada, na udaljenost od dvjesta milja ”kao kaznu.
U natpisu se spominje i to da je car naredio da se nekoliko Pompeovih građana, uključenih u nerede, napuste grad, a da je bogati čovjek zapravo uspio nagovoriti Nerona da dopusti da se neki od deportiranih vrate.
Prema Osanni, identitet bogatog čovjeka nije odmah bio jasan, jer je njegovo ime vjerojatno urezano u sada uništeni dio grobnice, što je navelo učenjaka da pretpostavlja da je dotična osoba možda Gnaeus Alleius Nigidius Maius koji je živio oko 59 godine nove ere.
Osanna je također napomenuo da je prijevod natpisa preliminarni i da bi daljnja istraživanja mogla pružiti više informacija o njemu.
posljednje godine Mikea Pompea
Hvala za članak.
Bio sam u Pompejima, onako kao prosječno glupi turist. Popločane ulice, parovodi kroz olovne cijevi, kupatila, javne kuće, trgovi, oslikane unutrašnjosti vila, stupovi, lukovi, kipovi od kamena…i sve to prije 2000 godina!?
Ako je prije 2000 godina, onda nam serviraju lažnu sliku o barbarizmu tog doba (i modernom ‘razvijenom’ dobu u isto vrijeme).. No, pojavili su se neki ruski istraživači koji tvrde da se zatrpavanje Pompeja dogodilo puno bliže u prošlosti, u 16 stoljeću. Svoje tvrdnje temelje na posrednim dokazima o nekoj građevini koja nije mogla biti izgrađena naknadnim ukopavanjem, a datira iz 16.stoljeća (ovo po sjećanju).
Osim Pompeja, svuda oko nas su tragovi kataklizme u nedavnoj prošlosti. Primjerice Petra u Jordanu, Kailas u Indiji. Vjerojatno je bila riječ o kometarnom udaru koji je aktivirao vulkane…pa je moguće da je sva povijest napisana naknadno u srednjem vijeku kako tvrdi Fomenko, ruski akademik i matematičar.
Kada bi se kojim slučajem desila kataklizma danas i Pompeji se ponovno zatrpaju, jer je recimo susjedni Napoli koji ugošćuje 6. američku flotu dobije jednu Bulavu, tako bi se čudili neki budući arheolozi kada bi iskopali ovu skulpturu sa slike koja djeluje kao da je iz doba antike, a ustvari je djelo Igora Mitoraja iz 2000-ih.