Njemačka se suočava s nedostatkom plina

Plin
42 komentara

Njemačka bi se sljedeće zime mogla suočiti s nedostatkom ukapljenog prirodnog plina (LNG) jer količine osigurane postojećim ugovorima ne zadovoljavaju potražnju u zemlji, izvijestio je u nedjelju Bild am Sonntag, citirajući Marka Helfricha, člana odbora Bundestaga za energetiku .

U pismu Odboru za budžet, njemački vicekancelar Robert Habeck osvrnuo se na statistiku koja pokazuje da trenutni sporazumi o plinu obezbjeđuju 75 milijardi kubnih metara (bcm) LNG-a, dok je zemlji potrebno 86 milijardi kubnih metara da bi održala najveću ekonomiju EU. Njemačka se stoga suočava s deficitom od 11 milijardi kubnih metara LNG-a.

Komentarišući podatke, Helfrich je izrazio zabrinutost kako će zemlja preživjeti sljedeću sezonu grijanja jer “još uvijek nema jasnoće o tome kako bi se mogao povećati uvoz LNG-a”.

Berlin je prošle godine uspio da smanji svoju ovisnost o ruskoj energetici uvozom LNG-a preko evropskih susjeda i jačanjem plinovodnih tokova iz Norveške i Holandije. Međutim, njena skladišta gasa bila su popunjena tokom leta, kada je ruski gas još uvek tekao direktno u zemlju.

Njemačka skladišta plina trenutno su dobro popunjena i ne postoji neposredna opasnost od nestašice. Međutim, kada se kasnije ove godine trgovine isprazne i dođe vrijeme da se popune za sljedeću sezonu grijanja, Njemačka bi se mogla suočiti s nestašicom i ponovo će biti primorana uvesti mjere štednje energije.

“Za ekonomiju će to značiti smanjenje proizvodnje”, upozorio je Helfrich.

Njemačka je još uvijek daleko od potpune zamjene ruskog plinovodnog plina LNG-om, pokazuju procjene. Čak i sa više uvoznih terminala koji će biti uključeni u mrežu, energetska kriza će navodno popustiti tek 2026. godine, kada dodatni proizvodni kapaciteti iz SAD-a ili Katara postanu dostupni.

LNGnjemačkaPlin
Pretplatiti se
Obavijesti o
42 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
tihobl
1 godina prije

Zar nisu proslog mjeseca tvrdili da su im skladista puna 96%. Otkud nestasica?

grom iz vedra neba
1 godina prije

Mozda opet bude blaga zima. Možda proradi ona 4. živa cjev sjevernog toka. Možda Ukrajina počne izvozit plin…

Blaza
1 godina prije

Mozda proradi crpilište na Aljasci (willow project) do iduće zime, mozda uz naftu postoje i plinska polja, mozda moze sagraditi novi, malo duži, plinovod? Krhko je znanje, perjanice mozda zanemare zelenu agendu, ako im je potrebno.

roberto
1 godina prije

A niš,nek pitaju greticu,kak bi mogli spojit krave na mrežu da prde,pa eto metana..hehehe

Malo off topic,ovih dana u zg,postavlja se napredna energetska mreža(5g u javnoj rasvjeti),ne znam kada točno puštaju u pogon(možda puštaju dio po dio,kako je koja ulica opskrbljena novim naprednim rasvjetnim tjelima).Evo baš nedavno tu na kvartu,su počeli postavljat nove lampe,na šetalište i mali parkić,di dolaze roditelji sa malom djecom na igru.

Samo U Prolazu
1 godina prije

E sad vam je jasno zasto vise nema sjevernog toka- da ne pokleknete! 😛
(Ne smijete se micati dok vas US na suho)

Sardelino
1 godina prije

Plin je voćka čudnovata.
Sad ga ima, sad ga nema.

Max
1 godina prije

Sad meka se griju biogorivom iz Bidenovih pelena.

Ehe
1 godina prije

Pa naravno da nema koliko su opsjednuti s luftanjem zimi,,,, radijatori rade a oni svako malo otvaraju sirom prozore radi “kvalitete zraka” u sobi … tako da zasluzuju i kvalitetne racune

hiber
1 godina prije

Plin pao ispod 400 dolara 1000 m3, brent nafta ispod 70 dolara. Veci im je problem sto bankarski sustav ne moze izdržati 5% kamate ni 6 mjeseci. Zapravo ne moze izdržati ni 2%. Dakle, isli su spustiti inflaciju na 2%, a umjesto toga su spalili par stotina milijardi dolara. A onda su potpuno ispraznili fond za osiguranje depozita. Nije ostao ni cent.

tihobl
1 godina prije

У Немачкој је због раста цена сировина и енергената банкротирала производња стара више од 600 година. Железара Eisenwerk Erla GmbH први пут се помиње у документима 1380. године. Током своје историје, компанија је преживела Реформацију (1517), Тридесетогодишњи рат (1618 – 1648), Северни рат (1700 – 1721), Први и Други светски рат, поделу и уједињење Немачке.

Tupko Glupko
1 godina prije

“Čak i sa više uvoznih terminala koji će biti uključeni u mrežu, energetska kriza će navodno popustiti tek 2026. godine, kada dodatni proizvodni kapaciteti iz SAD-a ili Katara postanu dostupni.”

Uz tri puta veću cijenu.

Obzirom da Brisel ide na uništenje industrije u EU, ta 2026. bi mogla doći i prije zbog smanjenja obima industrije.

Čak i da ima nafte i plina dovoljno, europski proizvodi na svjetskom tržištu sa takvim cijenama jednostavno neće biti konkurentni, što će opet drastično smanjiti obim industrije.

Put prema samouništenju.

nessy
1 godina prije

Nemoguce. Svaka ‘molekula slobode’ energetski vrijedi kao pet onih ruskih. A toliko i kosta.

Mali Boro
1 godina prije

Baš ne vjerujem u to da se Njemačka suočava sa nedostatkom plina kada sada uvozi Ruski LNG. Umjesto jeftinog Ruskog plina iz plinovoda sada kupuju skuplji LNG ali još uvijek jeftiniji od Američkog i Katarskog.

Gojko
1 godina prije

Koja tragedija, Njemačkoj fali plin a Rusija isti spaljuje jer ga nema kome prodati. Mudra ruska politika je izgubila evropsko tržište i sad im je jedino preostalo da se naslađuju lažima iz svoje kuhinje. Za sve komentatore na ovom portalu jedno pitanje. Da morate napustiti svoju državu kamo bi otišli, na zapad ili u Rusiju? Ili možda u Kinu, Sjevernu Koreju, Iran… Sreća vaša pa ostajete u svojoj jurti.

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI