RASKRINKAVAMO IZJAVU: “Prva dva tjedna su ključna” – Manipulaciju o smrtnosti cijepljenih

U doba kada se sve više govori o transparentnosti i odgovornosti javnih institucija, priča francuskog statističara Pierrea Chaillota otkriva zabrinjavajuću stvarnosto tome kako se s podacima o cijepljenju protiv Covida postupa u europskim zemljama.

Kroz detaljna statistička istraživanja koja obuhvaćaju Francusku, Veliku Britaniju, Italiju, Republiku Češku i druge zemlje, Chaillot je otkrio sustavan obrazac prikrivanja i manipulacije podacima o smrtnosti nakon cijepljenja. Njegova otkrića, objavljena u knjigama i na YouTube kanalu, postavljaju neugodna pitanja o stvarnoj učinkovitosti i sigurnosti Covid cjepiva.

Borba za pristup podacima u Francuskoj

Kampanja masovnog cijepljenja u Francuskoj započela je krajem 2020. godine. Prvo su cijepljene najstarije osobe u domovima za starije, a zatim se cijepljenje proširilo na mlađe dobne skupine tijekom 2021. godine. Velika kampanja cijepljenja uslijedila je nakon uvođenja zdravstvene propusnice u srpnju 2021. Već od samog početka, prema Chaillotovim riječima, pojavili su se prvi znakovi upozorenja.

Prvi izvještaji farmakovigilancije stigli su tijekom prvog tjedna cijepljenja. Liječnici su prijavljivali slučajeve smrti kod pacijenata koji su tek bili cijepljeni, osobito među starijim osobama u domovima za umirovljenike.

Dokument koji je proslijeđen Glavnoj upravi za zdravstvo, a koji je dostupan na internetu, sadržavao je jasno upozorenje napisano velikim slovima da postoje sumnjive smrti povezane s kampanjom. Slične pojave zabilježene su u svim zemljama koje su provodile masovno cijepljenje.

U Izraelu, koji je bio među prvim zemljama koje su cijeple cijelu populaciju u ožujku 2021., uočen je značajan porast smrtnosti među mladima neposredno nakon cijepljenja.

Studiju su proveli Alexandre Ran Code i njegov kolega, koji su kontaktirali Chaillota u srpnju iste godine kako bi pokušali upozoriti vlasti što je prije moguće. Međutim, njihova upozorenja naišla su na, kako je Chaillot to opisao, zid poricanja. Vlasti su bile odlučne lansirati kampanju cijepljenja po svaku cijenu.

Kraj 2021. godine Chaillot je, zajedno s epidemiologom Laurentom Toubianom, počeo službeno zahtijevati od francuske vlade podatke o smrtnosti prema statusu cijepljenja. Njihov zahtjev bio je jednostavan i legitiman.

Kako je Chaillot objasnio, francuska vlada već objavljuje detaljne podatke o svakoj smrti u zemlji, uključujući ime, prezime, datum rođenja, datum smrti, mjesto rođenja i mjesto smrti. Sve su to javni podaci dostupni na internetu. Ono što je Chaillot tražio bilo je da ministarstvo zdravstva spoji te podatke sa statusom cijepljenja osoba kako bi se moglo provjeriti tko umire.

Logika je bila jasna. Ako vlada tvrdi da postoji smrtonosna pandemija koja pustoši čovječanstvo i da imamo izuzetno učinkovito cjepivo, rezultati bi trebali jasno pokazati da umiru uglavnom necijepljeni. Ako umiru i cijepljeni i necijepljeni u istim omjerima kao u općoj populaciji, to znači da se zapravo ništa ne događa. A ako umire previše cijepljenih u odnosu na necijepljene, to bi ukazivalo na to da je proizvod potencijalno opasan, te bi bilo vrijeme poduzeti nešto po tom pitanju.

Odbijanje i institucijski otpor

Odgovor ministarstva zdravstva bio je, prema Chaillotovim riječima, gluha tišina, poricanje i odbijanje da odgovore. Kada su Chaillot i njegovi kolege podnijeli zahtjev Komisiji za pristup administrativnim dokumentima, organizaciji koja bi trebala prisiliti ministarstvo da izradi takve statistike, odgovor je bio negativan. Komisija je rekla da ministarstvo ne zna kako to napraviti, ne želi to napraviti i da bi to bilo previše skupo u smislu vremena.

Chaillot je istaknuo ironiju situacije. Vlada troši milijarde eura na cijepljenje cijele populacije, ali navodno ne može pronaći petnaest dana vremena jednog statističara u ministarstvu da pravilno izvuče te podatke. Komisija za pristup administrativnim dokumentima, inače poznata po svojoj novoj praksi nedostavljanja traženih dokumenata u mnogim drugim slučajevima i ovdje je zakazala.

Laurent Toubiana pokušao je i preko službene stranice Senata, gdje se može tražiti referendum odnosno peticija o određenom pitanju ako se skupi dovoljan broj potpisa. Popunio je sav obrazac i podnio zahtjev za peticiju koja bi tražila istragu o cijepljenju i objavljivanje podataka.

Međutim, obrazac je uklonjen sa stranice Senata, a kada je Toubiana pokušao provjeriti status zahtjeva, pisalo je da nije objavljen iz tehničkih razloga. Kasnije se saznalo da je zahtjev povučen kada su vidjeli o čemu se radi.

Peticija nikada nije bila objavljena, a navodno je ovo prvi poznati slučaj da je nečija peticija povučena sa stranice bez ikakvog obrazloženja osim tehničkih razloga.

Senat je proveo istragu o sporednim učincima cjepiva koju je vodio Cédric Villani, pod okriljem ureda za procjenu znanstvenih i tehnoloških izbora. Međutim, istraga je, kako Chaillot navodi, uključivala samo osobe koje su bile naklonjene cijepljenju bez postavljanja ikakvih pitanja, tako da su rezultati bili poznati unaprijed.

Udruženje Bon Sens, preko odvjetnice Diane Protat, podnijelo je tužbu Administrativnom sudu u Parizu kako bi dobilo te podatke. U listopadu sud je također odgovorio negativno, koristeći iste razloge kao i ostali. Podaci ne postoje, previše su komplicirani za prikupljanje i ionako ne služe ničemu.

Ono što je izazvalo posebnu reakciju dogodilo se neposredno nakon odbijanja suda. Agencija EpiPhare objavila je studiju koja se temeljila upravo na tim podacima, odnosno na povezivanju podataka o smrti sa statusom cijepljenja ljudi.

Studija je zaključila da nema problema s cjepivima i da sve odlično funkcionira. EpiPhare je objavio studiju u razdoblju između kada je Chaillot dobio odbijanje od Administrativnog suda, ali dok je još bilo moguće podnijeti žalbu.

Studija je, kako Chaillot ističe, objavljena bez podataka. EpiPhare je uspio objaviti svoj rad u američkom znanstvenom časopisu JAMA, sve bez davanja pristupa podacima ikome, što znači da im se mora vjerovati na riječ. Ova činjenica posebno je šokantna jer pokazuje da institucije imaju direktan pristup podacima, ali ih namjerno ne objavljuju javnosti.

Otkrića u Velikoj Britaniji

Za razliku od Francuske, Velika Britanija odlučila je objaviti podatke o smrtnosti prema statusu cijepljenja, mada su situacija i pristup bili složeni. Škotska i Engleska imaju odvojene statističke urede. Škotski statistički ured počeo je početkom 2022. godine objavljivati podatke o smrti prema statusu cijepljenja, ali samo za one koji su označeni kao COVID smrti.

Međutim, već nakon tri tjedna objavljivanja, podaci su pokazali da su cijepljeni umirali znatno više nego necijepljeni, unatoč tome što su podaci bili stratificirani po dobi. Nakon tri tjedna, škotske vlasti odlučile su prekinuti objavljivanje tih podataka jer nisu željele, kako je to formulirano, poticati nepovjerenje prema cjepivu. Razlog za prestanak objavljivanja i dalje je dostupan u člancima britanske štampe.

Engleska je sa svoje strane objavljivala podatke koji su pokazivali da cjepivo funkcionira, s vrhuncima smrtnosti kod necijepljenih. Engleski statističar Norman Fenton analizirao je te podatke i na prilično jednostavan način pokazao da su podaci problematični. Kako je objasnio Chaillot, može se lako dokazati da su podaci lažirani jer se pri svakoj kampanji cijepljenja u Engleskoj pojavljuju aberantne smrti.

Logika je sljedeća. Dok je Francuska provodila cijepljenje po dobnim skupinama s razmakom od petnaest dana između doza, Britanci su svi istovremeno primali prvu dozu, zatim šest mjeseci kasnije svi istovremeno drugu dozu, i šest mjeseci kasnije svi istovremeno treću dozu. Kada su Britanci pokrenuli masovnu kampanju cijepljenja prvom dozom, u statistikama se pojavio vrhunac smrtnosti necijepljenih točno tijekom razdoblja cijepljenja.

To je zanimljiv rezultat. Lansira se kampanja cijepljenja prvom dozom i necijepljeni masovno umiru. Vlasti su tvrdile da je to novi COVID koji se pojavio upravo tijekom razdoblja cijepljenja. Zatim su pokrenuli drugu kampanju cijepljenja za drugu dozu. Ovaj put pojavljuje se kolosalan vrhunac smrtnosti osoba koje su primile jednu dozu, dok kod necijepljenih nema apsolutno ništa.

To izaziva osmijeh jer što bi bio taj novi varijant druge doze koji bi napadao samo one s prvom dozom? A kada su lansirali treću dozu, ista stvar se ponovila. Pojavio se vrhunac smrti u statistikama za osobe koje su primile dvije doze. Ovo je potpuno besmisleno u statistikama i lako je pokazati da postoji problem u podacima, odnosno vremenski pomak između trenutka kada je osoba cijepljena i kada je registrirana kao cijepljena.

Ovo je problem na kojeg smo upozoravali ali nismo imali ovu informaciju

Norman Fenton otkrio je ključni princip koji se ponavlja u podacima svih zemalja. Kada je osoba cijepljena, smatrat će se necijepljenom tijekom petnaest dana. To je argument koji su koristili Pfizer i Moderna u svojim studijama. Prvih petnaest dana cijepljenja ne računa se, jer se smatra da cjepivo nije učinkovito u tom razdoblju. Ako se nešto dogodi tijekom tih petnaest dana, računa se kao da osoba nije cijepljena.

To znači da će u podacima o smrtnosti svaka osoba koja umre u prvih petnaest dana nakon cijepljenja biti smatrana necijepljenom. Dakle, tijekom prve kampanje masovnog cijepljenja u Engleskoj, može se dogoditi da ljudi umiru iz razloga koji nemaju veze s cjepivom, kao što su prometne nesreće, starost ili kućne nesreće. Ali ako umru odmah nakon cijepljenja, bez obzira na razlog, smatrat će se necijepljenima.

To u statistikama stvara vrhunac smrtnosti necijepljenih jer se normalnoj smrtnosti dodaju svi mrtvi cijepljeni koji se pripisuju njima, što umjetno stvara povećanu smrtnost u statistikama koja nema veze sa stvarnošću.

Engleska nacionalna statistička agencija poluslužbeno je priznala ovaj problem. Ako se temeljito pretražuju Excel tablice koje su stavili na raspolaganje, može se pronaći jedna u kojoj su počeli ispravljati nekoliko tisuća smrti koje nisu bile u pravoj kategoriji. Međutim, općeniti dokaz je taj što se u krivuljama pronalaze besmisleni brojevi.

Chaillot naglašava da je moguće da statistički ured koji izrađuje tablicu djeluje u dobroj vjeri. Oni dobivaju podatke, obavljaju proračune, objavljuju ih na stranici, i svi su u dobroj vjeri.

Problem je što nitko ne kontrolira kako je podatak izvorno prikupljen. Nakon što su prošla početna razdoblja lansiranja cijepljenja s petnaestodnevnim anomalijama, može se pratiti što se događa dugoročno.

S engleskim podacima, kako je Chaillot pokazao na svom kanalu, uočava se da su srednjoročno, nakon što je prošlo petnaestodnevno razdoblje, cijepljeni ti koji više umiru, te da stope smrtnosti rastu ovisno o broju primljenih doza.

Italija i Republika Češka potvrđuju obrazac

U Italiji su istraživači uspjeli dobiti podatke o smrtnosti prema statusu cijepljenja za regiju Emilia-Romagna, čak i putem sudskog puta. Ovi istraživači, neki od kojih su sudjelovali na francusko-talijanskom kongresu 2022. godine u Parizu, analizirali su podatke i naišli na iste probleme kao i u Engleskoj. Pokretanje kampanje cijepljenja dovelo je do iznenadnog vrhunca smrtnosti isključivo kod necijepljenih.

Otkrili su isti mehanizam s podacima koji su lažirani tijekom petnaest dana. Tijekom tog razdoblja osoba se smatra necijepljenom. Istraživači su obavili potpunu studiju i koristili model kako bi korigirali podatke.

Sada kada je shvaćeno da postoji problem s pomakom od petnaest dana, moguće je korigirati taj pomak. Neutralizirajući taj učinak, pronalaze enormnu smrtnost kod cijepljenih u usporedbi s necijepljenima, do tri puta veću ovisno o dobnoj skupini.

Objavili su svoje radove koji su prošli recenziju, što znači da su javni, ali bez podataka jer im je zabranjeno objavljivanje podataka. Kao statističar, Chaillot ne može provjeriti rad u pitanju. Budući da je prošao recenziju, ima istu vrijednost kao i oni koji govore da su cjepiva sigurna i učinkovita.

Postoji studija s druge strane koja govori potpuno suprotno, također bez podataka. Možda bi bilo vrijeme organizirati raspravu kako bi se vidjelo tko ima pravo.

Republika Češka objavila je podatke o smrti prema statusu cijepljenja početkom ljeta. Iako nije velika europska zemlja po broju stanovnika, ima dovoljno ljudi za statistiku. Chaillot se zainteresirao za te podatke nakon što je Steve Kirsch objavio članak u kojem je tvrdio da svojom metodom dokazuje da podaci pokazuju da su cjepiva štetna.

Kako bi bio siguran u rezultate, Chaillot je kontaktirao nekoliko osoba koje znaju pravilno kodirati i poznaju modele, uključujući svog prijatelja koji ima Substack, kako bi svaki od njih neovisno pogledao što se nalazi u podacima i međusobno se provjerio. Kada se radi model, bolje je biti oprezniji. Vrlo je lako u jednoj liniji koda napraviti grešku ili reći nešto pogrešno.

Istraživanje je pokazalo iste rezultate kao u engleskim i talijanskim podacima, odnosno isti vremenski pomak. Pokretanje kampanje cijepljenja stvara val smrtnosti kod necijepljenih. To je treća zemlja, uz Englesku i Italiju, gdje se pronalazi isti način funkcioniranja koji omogućava prikrivanje problema s nuspojavama, pripisujući smrti osobama koje nisu primile cjepivo.

Četvrta zemlja koju Chaillot može kratko spomenuti je Švedska. Objavili su podatke, ali ne same podatke, već statističke rezultate kako bi pohvalili zasluge cijepljenja. Statistička stručnjakinja Jessica Rose izazvala ih je pitanjem imaju li i oni petnaestodnevno razdoblje neutralizacije nakon cijepljenja. Odgovor je bio DA.

Švedski institut joj je odgovorio da su zaista neutralizirali prvih petnaest dana. To je iznimno kada se objavljuju podaci o smrtnosti, ali istovremeno pokazuje dobru vjeru i nedostatak zlonamjernosti. Odgovoriti toliko transparentno da su neutralizirali petnaest dana znači da nema zle namjere. Rade ono što misle da trebaju raditi jer su to upute koje su im dane, ponavljajući iste trikove kao Pfizer ili Moderna. Ali oni to ne rade iz prevarantskih razloga, već zato što misle da je to ispravna metoda.

Problem koji se proteže kroz cijelu Europu

Emmanuel Darlot i Vincent Pavan također su zatražili podatke na europskoj razini od Europske agencije za lijekove. Naišli su na iste probleme. Agencija je odbila objaviti podatke s obrazloženjem da bi se mogli identificirati pojedinci ako bi se otkrili kodovi zemalja.

U Sjedinjenim Državama sustav prijavljivanja nuspojava cjepiva i objavljivanje svih tih nuspojava radi se preko alata zvanog VAERS. Svatko može konzultirati VAERS. Kada se tamo ode, dolazi se do stranice gdje se mogu raditi brojanja, odnosno ekstrakcije.

Postoje mali okviri koje treba popuniti kako bi se reklo želim podatke o dobi ljudi prema godini događaja, želim moždane udare, želim smrti, želim određenu vrstu cjepiva. Popunjava se sva ponuđena polja na velikoj stranici, pritisne se gumb i izlaze svi podaci sa svim željenim unakrsnim referencama.

Europska farmakovigilancija trebala bi funkcionirati slično jer bi sve europske zemlje trebale prosljeđivati svoje podatke na europsku razinu, gdje bi trebale biti dostupne za pregled građanima. Međutim, stranica je, prema Chaillotovim riječima, potpuno užasna s potpuno zastarjelim sustavom. Moguće je napraviti izuzetno malo unakrsnih provjera.

Ako netko želi znati broj smrti koje su se dogodile posljednjih godina, ne može. Mora se ići cjepivo po cjepivo kako bi se vidjelo što se dogodilo. Budući da sada postoji trideset šest COVID cjepiva jer su svaki put mijenjali formulu, svaka je nova formulacija zaseban unos. Potrebno je ručno pregledati sve. Brojevi su zapisani u poljima. Ne može se dobiti tablica na kraju. Sve je učinjeno kako bi se obeshrabrila osoba koja želi informacije.

Stranica je toliko loša da je moguće preuzeti cijelu njihovu bazu podataka. Kada se pokrene upit, sustav učitava bazu, a zatim šalje loše grafikone. Ali postoji način da se dobije cijela baza i naprave statistike po zemljama te unakrsne provjere koje nisu objavljene. Europska farmakovigilancija traži da se to ne radi, tvrdeći da je potpuno zabranjeno. Kažu da ne smijete raditi takve statističke unakrsne provjere jer biste mogli identificirati osobu.

Međutim, ako su unakrsne provjere moguće jer se može preuzeti dio baze, to je njihova greška. Objavljuju podatke koje očito ne žele objaviti i koji omogućuju svakome tko se u to malo razumije i želi da iskoristi te podatke. Ti su podaci anonimizirani, ne zna se osoba koja stoji iza njih, postoje informacije o samom događaju, ali se ne zna tko je.

Ljudi nestaju iz baze

Catherine Te, koja je radila na Chaillotovoj knjizi i koja je za neke statistike preuzela dio baze kako bi napravila brojanja, pokazala je kolosalne aberacije unutar baze. Ljudi nestaju, odnosno dosijei nestaju iz baze, neki se ponovno pojavljuju.

Normalno se u bazi podataka nikada ništa ne briše. Kada je podatak pogrešan, stavlja mu se dodatni pokazatelj koji kaže da je pogrešan i da se ne uzima u obzir. Ali se sigurno ne briše informacija iz baze. To nije tako kako se radi. Negdje bi se trebalo čuvati da je informacija u nekom trenutku bila u bazi i da je zatim mogla biti ispravljena.

Ne brišu se elementi na taj način, posebno ne oni koji se odnose na izuzetno važne stvari poput nuspojava nakon cijepljenja. To je izuzetno ozbiljna profesionalna pogreška. Moguće je da imaju sigurnosne kopije i da baza koju nam daju nije prava, već neka tampon baza koja služi samo za internet. Ali Catherine Te im je pitala desetke puta zašto podaci nestaju i nisu bili u stanju odgovoriti, zašto se sve ne učitava, nisu bili u stanju odgovoriti. Postoji problem kompetencije.

Pad nataliteta i dugoročni učinci

U svojoj drugoj knjizi, Žrtve COVID cjepiva, opet što otkrivaju službeni brojevi, Chaillot proučava štetu od cijepljenja. Pokazuje da postoje dovoljno masovni učinci smrtnosti tijekom kampanja cijepljenja da se vide u statistikama, iako to nije katastrofa. Vide se prave smrti koje se događaju. Također bilježi pad nataliteta devet mjeseci nakon kampanja cijepljenja, i to diljem Europe.

Chaillot čuje mnogo ljudi koji govore o signalima koje primaju od osoba koje ne uspijevaju imati djecu. Najčešće su to parovi od trideset do četrdeset godina starosti koji su u dobnoj skupini za djecu, koji već imaju djecu, a odjednom više ne mogu imati. To je prilično jak signal da se događa nešto pomalo neshvatljivo kada postoji dokazana plodnost jer su već imali djecu, a odjednom više uopće ne funkcionira.

To se naziva slabim signalima. Kada se u svom okruženju počnu primati izvještaji takvih priča, to je često znak da se nešto događa. Nazivaju se slabim signalima jer to nije dokaz, ali je nešto što se čuje. A kada su slabi signali u savršenoj koherenciji sa statistikama koje postoje, unatoč zataškavanju, to je zaista nešto moćno.

Chaillot daje anegdotu. Neposredno prije objavljivanja druge knjige, organizirao je večeru s prijateljicama svoje supruge, desetak mladih žena, sve u istoj dobnoj skupini između dvadesetih i tridesetih godina. Jedna od njih ga pita što objavljuje, iako ne znaju nužno za njegov rad. Objašnjava joj da će pomoći ženama koje imaju problema nakon cijepljenja, problema s menstruacijom. Ona kaže da je i ona dio te skupine, iako nikada o tome nije govorila.

60% žena imalo problem s menstruacijom?

Među desetak mladih žena koje su bile prisutne, još jedna kaže i ja također, druga kaže i ja također, i još jedna kaže i ja također. Dakle, od desetak mladih žena, šest ih, koliko se sjeća, počinje tvrditi pred svima da imaju problema s menstruacijom nakon cijepljenja. To je oko trideset godina starosti, u rasponu od otprilike dvadeset pet do trideset pet godina u to vrijeme. Sve to kažu i šest od deset je zaista kolosalno.

Netko bi mogao reći da to statistički nije značajno jer je riječ o maloj skupini. Ali ako je šest ljudi u Francuskoj, to nije značajno. Međutim, ako se tijekom roštilj kod kuće pozove deset ljudi nasumce i među deset ih šest ima problema s menstruacijom, to jasno znači da se ne radi o jednom slučaju na milijun. To nije moguće. To su slabi signali koji pokazuju da kada se počne imati udio u svom bliskom okruženju ljudi koje se može sresti koji imaju problema, ili koji sami imaju ljude u svom bliskom okruženju, a to nije tako velik krug, i kada se počne dobivati takve informacije od ljudi koje poznajete, zna se da se ne radi o rijetkim događajima.

Slabi signali također su važni u ekonomiji, prate se u tvrtkama i ne smiju se zanemariti. Slabi signali su tim važniji jer se ovdje govori o nečemu o čemu je postojalo zataškavanje. Nije se smjelo govoriti o tome, a osobe koje su o tome govorile bile su stigmatizirane. Dakle, kada o tome govore, to je već nešto.

Znanstvena mediokritet i oportunizam

Općenito, kako Chaillot navodi u svojim knjigama, jedan od glavnih problema koje je društvo imalo s vlastima, ali i šire s mnogim ljudima u društvu, uključujući znanstvenike, je ozbiljan problem kompetencije. Ljudi ne razumiju što manipuliraju, nemaju razinu i zbog toga postaje mnogo lakše pričati gluposti, krenuti u politiku straha i natjerati ljude da vjeruju potpuno svemu kroz različite načine, posebno medijske, pričajući priču o Covidu kakva je ispričana, priču o strahu.

Ljudi se nisu usuđivali, nisu imali razinu da budu dovoljno čvrsti u svojim uvjerenjima i ustati i reći ne, ali ovo što vi govorite je potpuna glupost. To nije ono što se događa. Nažalost, ako se koristi malo jak izraz, bio bi to mediokritet. To je ono što stvara problem zbog neznanja kako se suprotstaviti i reći ne, to nije ono što se događa. A bilo je tako malo ljudi koji su se digli da to daje ideju o općoj znanstvenoj razini u kojoj se živi.

Društvo straha koje se pretvara da je na visokoj znanstvenoj razini jer posjeduje naprednije tehnologije nego u prošlosti, ali koje je zapravo na razini kvasca s gledišta svoje opće populacije i svoje znanstvene populacije kako bi se uspjelo podići iznad priča koje pričaju mediji.

Dakako, postoji i oportunizam. Kada se uđe u službeni diskurs i prihvati se, mnogo je lakše biti poznat, pojaviti se na televiziji i dobiti financiranje. Ali to je u drugom planu. Oportunizam, kako Chaillot misli, rađa se iz mediokriteta. Možda to onda održava, ali Chaillot misli da je ipak jedan od glavnih problema upravo tu, na svim razinama. Na razini analize, na razini poznavanja podataka, na razini istraživanja i svega toga, nalazi se u znanstveno osrednjoj epohi.

Treba uzeti u obzir da su oni potpuno vrednovani, dok oni koji se usuđuju dovesti u pitanje moraju proći kroz diskriminaciju i stigmu koju stavljaju na ramena osoba koje se usuđuju preispitivati.

Što možemo učiniti

Građani mogu kontaktirati svoje zastupnike i političare kako bi zatražili veću transparentnost podataka. Kao građanin, kada se prima proizvod injekcijom, minimum je tražiti odgovornost. Posebno kada je postojao pritisak za cijepljenje, zdravstvena propusnica, traženje odgovornosti od političara je legitimno. Ljudi trebaju moći vidjeti rezultate onoga u čemu su više ili manje dragovoljno sudjelovali.

Što se tiče provjere rezultata, na Chaillotovoj stranici, u njegovim videozapisima i člancima, pokazuje gdje se nalaze različiti linkovi koji se mogu potražiti. Za Republiku Češku, na primjer, ima cijeli program koji omogućuje stvaranje svih grafova koje koristi za svoj članak i koji dokazuje istu stvar kao Norman Fenton.

Objavio ga je na GitHubu gdje su sve faze izuzetno detaljne. Stavio je sve komentare na engleski kako bi svaka osoba, bez obzira na porijeklo ili jezik kojim govori, mogla provjeriti. Dakle, svatko može provjeriti sve proračune koje radi.

Očito, ako osoba ima malo kompetencije u statistici, informatici, poznaje GitHub i R, mnogo je jednostavnije. Također postoji umjetna inteligencija koja može pomoći u napredovanju i provjeri stvari. Chaillot stavlja sve što radi online kako bi svatko mogao preuzeti, ponoviti sve proračune i provjeriti sve što govori.

Dugoročna perspektiva

Chaillot se ne pridružuje alarmizimu koji bi govorio ljudima da su četiri godine kasnije, ako su u savršenom zdravlju, ali da će cjepivo pokrenuti nešto nepoznato za nekoliko godina. Za sada o tome nema ništa, te se ne pridružuje pokretanju alarma o tome. Posebno ne želi da ljudi idu na dnevne preglede i skeniranja kako bi provjerili imaju li negdje rak.

Ono što Chaillot potvrđuje je da je došlo do vrhunaca smrtnosti nakon cijepljenja i da je zatim smrtnost pala na normalu. To znači da ako se napravi analogija, kada se otruje populacija, doći će do vrhunca smrtnosti u trenutku kada se ljudi truju. Također može doći do situacije da neki ljudi postanu vrlo bolesni od otrova, a zatim na kraju umru, ali s malo jačim otporom.

To je slučaj posebno s mladima. Mladi su jedina populacija koja je nakon dužeg vremena nakon kampanje cijepljenja imala još malo vidljivu povećanu smrtnost, kao da su stariji bili otrujeni i umrli odmah, oni koji nisu imali sreće u tom trenutku. Dakle, postoji jasan vrhunac smrtnosti koji se zaustavlja, dok kod mladih postoji vrhunac smrtnosti, a zatim određeno povlačenje koje teži vraćanju na normalu.

Što Chaillot primjećuje kao analogiju je opće trovanje proizvodom koji, ne zna čak ni je li riječ o proizvodu ili o injekciji. Uzimanje igle, stavljanje u rame, pritiskanje kao divljak, bez primjene metode povlačenja. Ne zna se gdje se ubada i baca se proizvod pod visokim pritiskom. Chaillot nije čak ni uvjeren da dio smrtnosti nije posljedica činjenice da se nešto bacilo u krvotok pod jakim pritiskom što je moglo napraviti štetu duž puta.

Statistika mu ne govori je li riječ o proizvodu ili o načinu na koji je to učinjeno. U svakom slučaju, vide se osobe koje to ne podnose, a kod mladih određeni otpor, a zatim povratak na normalu. Činjenica da se vidi povratak na normalu pokazuje da se nije pogriješilo u statistikama i da zaista postoji povećana smrtnost u određenom trenutku, a zatim povratak na nešto što se očekuje.

Nema alarma u pričanju priča, barem ne od Chaillota, o proizvodu koji bi imao određena svojstva na srednji ili dugi rok ili koji bi radio stvari. Nije pročitao ništa uvjerljivo o tome za sada, ništa odlučujuće. Ono što statistike pokazuju teži tome da nam kažu da se čini da je najgore prošlo za osobe koje su preživjele, iako to ne znači da nema štete i osoba koje imaju dugoročne posljedice. Postoje slijepi, gluhi, osobe koje imaju poteškoće u hodanju, kognitivne poteškoće. Postoji cijeli niz simptoma koji su se pojavili, šteta koja je nastala u određenim dijelovima tijela, mozga, srca ponekad pluća, stvari koje je teško nadoknaditi i s kojima ljudi moraju živjeti. Ali to odgovara kao da je bilo trovanje koje je uništilo stvari na svom putu.

Poziv na transparentnost

Ono što je najviše šokiralo Chaillota posljednjih mjeseci je embargo na ovim podacima i odbijanje da se građanima omogući pristup tim podacima. Podaci koje su zemlje objavile, oni kojima je bilo moguće pristupiti jer su objavljeni, svi imaju istu manu. Može se otkriti, staviti pred nos ljudi koji ih objavljuju, čak i ako to negiraju. A kada se naprave obrade kako bi se neutralizirao taj učinak ili se gleda dugoročno, savršeno se uspijeva pronaći da ipak postoje ozbiljni problemi s cjepivima.

Zahtjev koji se čini prilično legitimnim je moći imati pristup statističkim podacima. Ne čak ni nominativnim podacima, već statističkim podacima koji omogućuju procjenu sigurnosti i učinkovitosti cjepiva istovremeno. To su klasični podaci, samo broj smrti prema statusu cijepljenja. Biti u mogućnosti pratiti to tijekom vremena, provjeriti da nema vrhunaca smrti u određenim trenucima kada se cijepljuju ljudi i tako dalje. To su zaista podaci epidemiologije ili čak samo osnovne demografije koji se žele provjeriti.

Sve je to odbijeno, iako se zna da je dostupno. Nije dostupno samo pritiskom na gumb, zahtijeva malo rada spajanja podataka, podataka koji neće dobro funkcionirati zajedno jer to nisu iste baze podataka, jer postoje problemi deklariranja, problemi izvora i tako dalje. Ali to je i posao statističara, normalno je raditi svoj posao pravilno i uspjeti proizvesti nešto što je prilično čvrsto.

Ponovno se traži da se taj posao obavi i s obzirom na iznose koje je uložilo zdravstveno osiguranje, to se čini relativno razumnim pitati se. Ako to nije učinjeno, vjerojatno nije zato što ne služi ničemu, već zato što postoji previše straha od onoga što bi to moglo otkriti.

Mi na kraju postavljamo pitanje tko će i kada odovarati za ovaj skandal. Je li vam sada jasna izjava “Prva dva tjedna su ključna”?

U komentarima stavite linkove izjava svih onih koje ćemo stavit u bazu za buduće istrage.