Ribe pokazuju začetke suradnje u obrani teritorija

Znanstvenici su u akvarijskim uvjetima promatrali riblju vrstu Betta brownorum i otkrili da podređene jedinke aktivno brane teritorij obiteljske skupine, što je ponašanje dosad zabilježeno uglavnom kod ptica i sisavaca.

Istraživanje objavljeno u časopisu Behavioral Ecology and Sociobiology bavi se vrstom Betta brownorum, slatkovodnom ribom podrijetlom iz jugoistočne Azije. Riječ je o takozvanom kooperativnom razmnožavanju, sustavu u kojem jedinke koje nisu roditelji pomažu u brizi za potomstvo. Kod riba je taj obrazac dosad bio potvrđen uglavnom kod pedestak vrsta ciklida iz jezera Tanganyika u istočnoj Africi, gdje pomagači čuvaju jaja, održavaju gnijezdo i brane teritorij.

Tim pod vodstvom Nobuyukija Kutsukakea proveo je pokuse s uljezima. U teritorij obiteljskih skupina ubacivali su jedinku druge vrste i pratili reakciju. I roditelji i podređene jedinke — zadržano potomstvo — često su napadali uljeza. To znači da podređene jedinke sudjeluju u obrani teritorija, a ne samo pasivno borave u skupini.

Što se dogodi kad pomagača nema

Ključni dio pokusa bio je privremeno uklanjanje podređenih jedinki iz obitelji. Napadi roditelja na uljeze tada su porasli, a nakon povratka pomagača u skupinu ponovno su se smanjili. Zaključak je jasan: podređene jedinke rasterećuju roditelje u obrani teritorija. Istraživači su zabilježili i jedan slučaj u kojem je podređena jedinka ostala čuvati gnijezdo s mjehurićima dok je mužjak bio odsutan.

No ostaje važna ograda. Znanstvenici nisu vidjeli da podređene jedinke izravno brinu o jajima ili mladuncima. Zbog toga vrstu ne mogu sa sigurnošću svrstati među prave kooperativne razmnoživače. Umjesto toga govore o začetnom obliku kooperativnog razmnožavanja — prijelaznoj fazi u kojoj se suradnja tek oblikuje.

Takvi međuoblici dosad su zabilježeni kod nekoliko vrsta ptica i gmazova, ali ne i kod riba. To je, prema riječima autora, novi uvid u postupnu evoluciju društvenih zajednica među različitim skupinama životinja.

Pitanje koje studija nije postavila

Ovdje se nameće pitanje koje istraživanje ostavlja po strani: ako podređene jedinke već preuzimaju obranu teritorija, zašto ne preuzimaju i brigu o jajima? Je li riječ o biološkoj granici vrste ili samo o tome da su promatranja u akvariju bila prekratka da bi se takvo ponašanje uhvatilo? Odgovor na to pitanje razlikuje pravu suradnju od njezine najave.

Studija je rađena u zatočeništvu, na ograničenom broju skupina i u kontroliranim uvjetima. To je standardna metoda, ali i ograničenje: ponašanje u akvariju ne mora odražavati ono u prirodi, gdje su uljezi brojniji, a teritoriji pod stalnim pritiskom. Bez terenskih promatranja teško je procijeniti koliko je obrana teritorija doista podijeljena među članovima skupine.

Ipak, nalaz ima širu vrijednost. Kooperativno razmnožavanje dugo se smatralo osobitošću ptica i sisavaca, dijelom zato što su te skupine najviše proučavane. Što se više pažnje posvećuje ribama, slika se mijenja. Granica između „naprednih” i „jednostavnih” društava sve je manje jasna, a evolucija suradnje pokazuje se kao postupni proces koji se pojavljuje u različitim oblicima i kod vrsta koje se ne smatraju društvenima.

Ostaje i praktična posljedica za akvariste i uzgajivače: ako podređene jedinke doista rasterećuju roditelje, izdvajanje „viška” mladunaca iz skupine moglo bi oslabiti obranu legla. To je pretpostavka koju bi tek trebalo provjeriti, ali je dovoljno konkretna da je se ne zanemari.