fbpx

7 zdravstvenih i nutritivnih prednosti krompira

Krumpir - Zdrava-hrana

Krompir je svestrano korijenasto povrće i osnovna hrana u mnogim domaćinstvima. To je podzemni gomolj koji raste na korjenima biljke Solanum tuberosum. Krompir je relativno jeftin, jednostavan za uzgoj i prepun raznovrsnih hranljivih materija.

Ovo su 7 zdravstvenih i nutritivnih prednosti krompira:

Bogat je hranljivim sastojcima

Krompir je odličan izvor mnogih vitamina i minerala.

Jedan pečeni krompir srednje veličine (173 grama), zajedno sa ljuskom, sadrži:

  • Kalorije: 161
  • Masnoća: 0,2 grama
  • Protein: 4,3 grama
  • Ugljikohidrati: 36,6 grama
  • Vlakna: 3,8 grama
  • Vitamin C: 28% od DP (dnevnih potreba)
  • Vitamin B6: 27% od DP
  • Kalijum: 26% DP
  • Mangan: 19% DP
  • Magnezijum: 12% DP
  • Fosfor: 12% DP
  • Niacin: 12% od DP
  • Folat: 12% od DP

Prehrambeni sadržaj krompira može varirati u zavisnosti od sorte i načina na koji se priprema. Na primJer, prženje krompira dodaje više kalorija i masti nego pečenje.

Takođe je važno imati na umu da ljuska krompira sadrži veliku količinu vitamina i minerala. Oguljeni krompir ima znatno amnji nutritivni sadržaj.

Ukratko: Krompir je prepun vitamina i minerala, mada raznolikost i način pripreme mogu uticati na nutritivni sadržaj.

Sadrži antioksidanse

Krompir je bogat jedinjenjima poput flavonoida, karotenoida i fenolnih kiselina.

Ova jedinjenja djeluju kao antioksidanti u tijelu neutrališući potencijalno štetne molekule poznate kao slobodni radikali. Kada se slobodni radikali akumuliraju, oni mogu povećati rizik od hroničnih bolesti poput srčanih bolesti, dijabetesa i raka.

Na primjer, laboratorijska istraživanja pokazala su da antioksidanti prisutni u krompiru mogu suzbiti rast ćelija raka jetre i debelog creva.

Istraživanja su takođe otkrila da krompir u boji poput ljubičastog krompira može imati tri do četiri puta više antioksidanata od bijelog krompira. To ih čini potencijalno efikasnijima u neutraliziranju slobodnih radikala.

Međutim, većina dokaza je iz laboratorijskog istraživanja. Potrebno je više istraživanja sprovedenih na ljudima prije nego što se donesu bilo kakve zdravstvene preporuke.

Ukratko: Krompir je dobar izvor antioksidanata koji može umanjiti rizik od hroničnih bolesti poput srčanih bolesti, dijabetesa i nekih vrsta raka. Međutim, prije davanja bilo kakvih preporuka potrebno je više istraživanja zasnovanih na ljudima.

Može pomoći u kontrolisanju šećera u krvi

Krompir sadrži posebnu vrstu škroba poznatu i kao rezistentni skrob.

Ovaj skrob se ne razgrađuje i organizam  ga u potpunosti ne apsorbuje. Umjesto toga, on stiže do debelog crijeva gdje postaje izvor hranljivih materija za korisne bakterije u crijevima.

Istraživanje je povezalo rezistentni škrob sa mnogim zdravstvenim koristima, uključujući smanjenje otpornosti na inzulin, što zauzvrat poboljšava kontrolu šećera u krvi.

U istraživanju na životinjama, škrob kojim su hranili miševe pokazao je smanjenu otpornost na inzulin. To znači da su njihova tijela bila efikasnija u uklanjanju viška šećera iz krvi.

Istraživanje na ljudima sa dijabetesom tipa 2, otkrilo je da obrok sa rezistentnim škrobom, pomaže u boljem uklanjanju viška šećera u krvi nakon obroka.

U drugom istarživanju, deset ljudi je unosilo 30 grama orezistentnog škroba dnevno tokom perioda od četiri nedelje. Naučnici su otkrili da rezistentni škrob smanjuje otpornost na inzulin za 33%.

Zanimljivo je da možete povećati i rezistentni sadržaj škroba u krompiru. Da biste to učinili, kuhani krompir čuvajte u frižideru preko noći i konzumirajte ga hladnog.

Ukratko: Krompir sadrži rezistentni škrob, koji može pomoći u smanjenju otpornosti na inzulin. To zauzvrat može pomoći poboljšanju kontrole šećera u krvi.

Može poboljšati probavu

Rezistentni škrob u krompiru takođe može poboljšati probavu.

Kada rezistentni škrob dospije do debelog crijeva, on postaje hrana korisnim bakterijama iz crijeva. Te bakterije ga probavljaju i pretvaraju u masne kiseline kratkog lanca.

Rezistentni škrob iz krompira uglavnom se pretvara u kratki lanac masnih kiselina butirata – dobar izvor hrane za crijevne bakterije.

Studije su pokazale da butirat može smanjiti upalu u debelom crijevu, ojačati odbranu debelog crijeva i smanjiti rizik od raka debelog crijeva.

Štaviše, butirat može pomoći pacijentima sa upalnim poremećajima crijeva, poput Kronove bolesti, ulceroznog kolitisa i divertikulitisa.

Ipak, većina dokaza o butiratu potiče iz laboratorijskog istraživanja ili ispitivanja na životinjama. Potrebno je više istraživanja zasnovanih na ljudima prije nego što se daju preporuke.

Ukratko: Rezistentni škrob u krompiru je izvor ishrane za korisne bakterije iz crijeva. Pretvaraju ga u butirat masnih kiselina kratkog lanca, koji je povezan sa smanjenom upalom u debelom crijevu, poboljšanom odbranom debelog crijeva i nižim rizikom od raka debelog crijeva.

Prirodno je bez glutena

Dijeta bez glutena jedna je od najpopularnijih dijeta u svetu. To uključuje eliminaciju glutena, koji je porodica proteina koji se nalaze u žitaricama poput pšenice, ječma i raži.

Većina ljudi ne osjeća nepovoljne simptome zbog konzumiranja glutena.

Međutim, osobe sa celijakijom ili osjetljivošću na celijakijski gluten mogu osjetiti jaku nelagodu kada konzumiraju hranu koja sadrži gluten. Simptomi uključuju oštre stomačne bolove, proliv, zatvor, naduvenost i osip na koži.

Ako praktikujete dijetu bez glutena, razmislite o dodavanju krompira svojoj ishrani. Prirodno je bez glutena, što znači da neće izazivati neugodne simptome.

Dok je krompir bez glutena, mnogi uobičajeni recepti za krompir nisu. Neka jela od krompira koja sadrže gluten uključuju određene recepte za granitiranje i hljeb od krompira.

Ako imate celijakiju ili osjetljivost na celijakijski gluten, obavezno pročitajte spisak svih sastojaka prije konzumiranja jela sa krompirom.

Ukratko: Krompir je prirodno bez glutena, što ga čini odličnim izborom hrane za osobe sa celijakijom ili osjetljivošću na celijakijski gluten.

Daje osjećaj sitosti

Osim što je hranjiv, krompir brzo zasiti.

U jednoj studiji, 11 ljudi konzumiralo je 38 uobičajenih namirnica i procijenjivali su hranu na osnovu osjećaja sitosti. Krompir je dobio najveću ocjenu sitosti od svih.

U stvari, krompir je ocijenjen kao hrana koja daje sedam puta veći osjećaj sitosti od kroasana, koji su rangirani kao prehrambeni proizvod koji daje najmanji osjećaj sitosti.

Hrana koja daje osjećaj sitosti može vam pomoći da regulišete ili izgubite kilograme, jer suzbijaj osjećaj gladi.

Neki dokazi pokazuju da određeni protein krompira, poznat kao inhibitor proteinoze krompira 2 , može smanjiti apetit. Čini se da ovaj protein ubrzava oslobađanje kolecistokinina, hormona koji podstiče osećaj sitosti.

Ukratko: Istraživanja su pokazala da je krompir jedna od najvažnijih namirnica. On može povećati nivo hormona sitosti, kao što je holecistokinin.

Veoma je raznovrstan

Ne samo da je krompir zdrav, već je i ukusan i raznovrstan.

Krompir se može pripremiti na više načina, uključujući kuhanje, pečenje i kuhanje na pari. Međutim, prženje krompira može značajno povećati njegov kalorijski sadržaj ako koristite puno ulja.

Umjesto toga, pokušajte da narežete krompir, a zatim ga pržite u rerni sa par kapi ekstra djevičanskog maslinovog ulja i dodatkom ruzmarina.

Pazite da ne uklonite ljusku krompira, jer se većina hranljivih sastojaka nalazi tamo. Na taj način ćete dobiti maksimalnu količinu hranljivih materija iz krompira.

Ukratko: Krompir je ukusan, raznovrstan i jednostavan za dodavanje u ishranu. Možete da ga kuvate, pečete ili pržite ali pazite da iostavite ljusku.

Da rezimiramo

Krompir je bogat vitaminima, mineralima i antioksidansima, koji ga čine vrlo zdravim.

Istraživanja su povezala krompir i njegove hranjive sastojke sa raznim značajnim zdravstvenim koristima, uključujući poboljšanu kontrolu šećera u krvi, smanjeni rizik od srčanih bolesti i veći imunitet. Takođe mogu poboljšati probavu i boriti se protiv znakova starenja.

Krompir daje priličan osjećaj sitosti , što znači da vam može pomoći da smršate suzbijajući osjećaj gladi i žudnju za hranom.

Sve u svemu, krompir je odličan dodatak vašoj ishrani. Takođe je prirodno bez glutena, što znači da u njemu mogu uživati gotovo svi. Najbolje i najslađe sorte krompira su naše stare sorte koje još možemo pronaći u selima. Dinarsko područje je idealno za uzgoj krompira.

0 0
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
23 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
štrmCAR
Gost
štrmCAR
8 mjeseci prije

naš jezik je prebogat.. nije ljuska ni koža ni pokožica, ovojnica… nego kora. Ako slučajno drugovi Srbi ili Bosanci govore ‘ljuska’, to je kvarenje jezika.. orah ima (uz ostalo ) i ljusku.. Ostatak članka je fin, pogotovo ispod peke, još ako ima pride i zeke…:)
Ljuska je nešto onako krckavo, što možeš mrviti, odvajati prstima. ima je i neka riba, osipa se… kora se guli, štajaznam ali ne smijemo degradirati precizan jezik

štrmCAR
Gost
štrmCAR
8 mjeseci prije

zeka-peka, ali da se dodalo izvore bilo bi odlično, taman po mjeri čitatelja Logičnog

pera lozac
Gost
pera lozac
8 mjeseci prije

Dali ti ljustis ili odkorujes krompir i pusti drugove Srbe i Bosance neka pricaju kako hoce, a ako cemo o degradaciji jezika obrati paznju na sve nakaradne izraze koji su u zadnjih 25 godina postali “sluzbeni” jezik u tvom dvoristu, neteraj me da ti ih nabrajam.

Rabotnik
Gost
Rabotnik
8 mjeseci prije

@štrmCAR
Kora sugerira nesto što je tvrdo, kao recimo kora kruha, zemljina kora, nešto što se formiralo izvana i tvrđe je nego ono što je iznutra. A šta je recimo s mladim krompirom? Možeš li njega guliti? Na mladom krompiru (krumpiru) “ovojnica” nije kora već više kao kožica i ona se struže (druže). Ispada li dakle da je mladi krompir u početku “bosanski” i “srpski” pa onda tek kada ostari “fin”. Možda je stvar ukusa tj. okusa 😉 ali ne bih se složio…o ovome bi se dalo raspravljati, ili da jednostavno pripremimo (skuhamo, ispečemo) kakav krompir i najedemo se.

Što se tiče , kvarenja jezika…dok sam bio mlađi, inzistirao sam na pravilima, ljutio se kada ljudi prave “pogreške”, žalio što se jezik “kvari”. Onda sam na prvoj godini lingvistike čuo da je “jezik sve što govore govornici, da se mijenja čak ako to uključuje i tzv. ‘kvarenje’ i da i to ‘kvarenje’ može postati norma.” Jezik bi dakle bio i kora i kožica i korica, pokožica i ovojnica, o ispravnosti bi se dalo diskutirati.

Nego, još jedna stvar, možda daleko bitnija od krompira/krumpira je ta percepcija da su svi oni južno i istočno od nas, Bosanci, Srbi…. manje kulturni, da govore “kvarnijim” jezikom….itd. itd. To je jedan kompleks koji se vuče jos od Austrije i mislim da je namjerno usađivan ljudima. Istina, ima naprednih stvari koje je Austrija donijela na našim prostorima ali mi smo ih prihvatili a ne sami smislili i primjenili. Taj kompleks je nešto što treba osvjestiti dragi druže štrmCAR jer nam ne koristi ni malo.

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
8 mjeseci prije

Mislim da je ovaj članak o krompiru napisan vrlo iscrpno i ispravno, pa samo bi dodao jedan detalj o njemu koji bi također trebao biti vrlo važan ako želimo preko hrane dati doprinos svom zdravlju.
Krumpir (Solanum tuberosum) pripada porodici biljaka Solanaceae (pomočnice, gdje spadaju i paradajz ii patliđan), koje inače sadrže vrlo jake lektine. Lektini iz krumpira na sreću nisu štetni svima ali ljudi koji imaju krvnu grupu A ili O bolje da ih izbjegavaju, jer njihova konzumacija u većoj količini i kroz duži period može izazvati upalne procese u zglobovima koji su slični reumatoidnom artritisu, pa ako netko ima takve simptome a ima krv. grupu A ili O bolje da smanji ili izbjegava konzumaciju krumpira.

SamoPitam
Gost
SamoPitam
8 mjeseci prije

Jesu li ljudi prije 50-60 godina imali predstavu koja su krvna grupa i baratali sastojcima svake namirnice?

Lucija
Gost
Lucija
8 mjeseci prije

Moj najomiljeniji prilog.
Ako se ne pojede kuhani krumpir, uvijek se mogu napraviti kroketi od krumpira… 😊

Ista površina pod krumpirom može prehraniti 4 puta više ljudi nego da je pod npr pšenicom.

Dok krumpir i kukuruz nisu došli iz Amerike, eu je gladovala…toliko o onima koji često za Columba kažu:” *ebem te radoznala…”
Prvo je bio ukrasna biljka. Počeo se konzumirati na dvoru u Španjolskoj…navodno je neki kuhar maznuo malo…
Poznato je i da se Crkva protivila krumpiru (?)…
Fridrich Veliki je naredio sadnju krumpira.
Mislim da je u nas Marija Terezija, nisam sigurna…

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
8 mjeseci prije

@Luce :
Ispitivanje sa životinjama u rerni .
Pečeno pile sa krumpirom.
Tu krumpir piletu ne pomaže,a ni pile krumpiru ?
Poznato je i da se Crkva nije protivila piletu(?)…

Nema krumpira bez motike !
Marija Terezija-ija-ija-o

Lucija
Gost
Lucija
8 mjeseci prije

Umpa
Crkva se ni danas ne protivi piletini…
A, imali su planove i da maknu i Mariju Tereziju…

Moram neš’ napisat…fali ‘laganih’ tema…a možda će koristiti.
Alzo, pile se prvo peče na prsima, 30-ak min.pa se okrene…inače je bijelo meso- suho. Mada se može i pod kožu staviti putera ili špeka…

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
8 mjeseci prije

@Luce :
Imaš li recept za ”motorno” pile iz saudijskog konzulata ?

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton
8 mjeseci prije

Krumpir, pa krumpir….
Ajmo malo o salati.
Ona: Jedi salatu, to daje snagu!
On: Je, je! Eno puževa….. divljaju po vrtu.

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton
8 mjeseci prije

A Kolumbo….
Da ne bi Muje…..
Sreo Muju i pitao ga gdje ovdje ima krumpira?
Ovako, ideš ravno, u pravcu moje ruke i trećeg petka skreneš lijevo…

Lucija
Gost
Lucija
8 mjeseci prije

Dalton

Po portalu divljaju trolovi. Jučer stavila kod “dijamanata” onu pjesmicu od Marylinke – dalo mi 5,6 minusa 😃
Umpyju isto danas uvališe desetak..

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton
8 mjeseci prije

@guest_371861
Ne vole ljudi pjesme…. više im leži proza?
P.S.
Imam neke tramvajske, al nekom drugom zgodom 🙂 🙂

Weteran
Gost
Weteran
8 mjeseci prije

Krompir!?
Sirotinjska hrana.
Što se mene tiče, Kolumbo ga nije morao donositi iz Amerike.
Jedem samo beli lebac!

Lucija
Gost
Lucija
8 mjeseci prije

Weteran
😃 Pa nije Columbo došao u Ameriku i rekao prvom domorocu: ‘Ajd’ daj mi kilo i po krumpira, pa da se vratim…”
– istraživači su tamo uvijek prvo tražili zlato i srebro…(u čemu Columbo nije bio naročito sretan)…,
– krumpir je iz Južne Amerike npr Ande, u Srednjoj, kod Azteka je bilo kukuruza…

Franjo Tahi
Gost
Franjo Tahi
8 mjeseci prije

Ako cemo pravo, leb je sirotinjska hrana, zato se I toliko konzumira na Balkanu, ostale stare navike jbg. A I u ruskim gulazima je kruh bio osnovna namirnica, al ne beli vec sa sjemenkama.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
8 mjeseci prije

Jučer posadio 20 kg krumpira. Nizozemski. Ličkog sjemenskog odavno nema. Kleopatru i Jerlu. Očekujem urod od barem 300 kg. Nešto ću podijeliti, ostalo će trajati cijelu godinu. Sad slijedi sadnja ostalog povrća;)
Još trošimo lanjski krumpir. Možda doteče do novoga.
Možda se ne isplati saditi, možda je jeftinije i lakše otići u trgovinu i kupiti. Ako ga ima…

Rabotnik
Gost
Rabotnik
8 mjeseci prije

Vrlo pohvalno, Aleriče. Nadam se da ćeš imati dobar urod.

Upravo sam se sjetio jedne pjesmice koju sam čuo od pokojne babe: “Oj krompiri, živi zdravi bili, mene moja mama othranila s vama”…. post-Kolumbo verzija 😉

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
8 mjeseci prije

Son of Alerik
Ne bi želio biti zloguki prorok, ali mislim da od tvojih 300 kg krompira, ako bude 150 kg “pjevaj borbene” 😉
Svoje proročanstvo temeljim na naslijeđenom znanju od mojih predaka, koji nikada ne bi krompir usadili na treći dan mladog Mjeseca (mlađak je bio 22/23.02.2020.). Trebao si ga usaditi najzadnje do 21.02.2020. …
Novo optimalno vrijeme za sadnju krompira ti počinje 10. 03.2020 i traje do 23.03.2020.(od punog Mjeseca do dan prije mlađaka) kada istovremeno možeš saditi i sijati sve povrće koje svoj plod radi ispod zemlje, te sadnice voćaka i grančica za ukorjenjivanje (loza, ruže i ukrasno grmlje).

No, kako je to krumpir iz Holandije a tamo gotovo sigurno ne “vjeruju u Mjesec”, možda ti se i posreći 😉

U svakom slučaju, kada budeš povadio sav krumpir, molim te da mi javiš rezultat (ako budemo živi i zdravi a “logično” bude još tu;), tako da iz prve ruke vidimo da li se znanja mojih predaka mogu i dalje primjenjivati u praksi i da li ta moderna sjemena imaju isti bioritam kao i nekadašnja … OK?

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
8 mjeseci prije

otpisani
Šteta što mi to prije nisi rekao. Bio bih te poslušao. Sad, što je – tu je. Žao mi je što nisam seljak kakav bih htio biti. Svakako ću ti tamo u svibnju javiti koliki je bio urod. Inače, znao sam imati i 500 kg krumpira od 20 kg sjemenskoga. Bit će da sam slučajno pogodio mjesečevu mijenu.
Ne kuju se konji po Mjeseuc, jbg, a vidi mene..

otpisani
Member
Famed Member
otpisani
8 mjeseci prije

👍

VasilisaPremudra
Member
VasilisaPremudra
8 mjeseci prije

#Pazite da ne uklonite ljusku krompira, jer se većina hranljivih sastojaka nalazi tamo. Na taj način ćete dobiti maksimalnu količinu hranljivih materija iz krompira.

Navod jeste tocan, savjet koristan i dobronamjeran – uz kljucnu napomenu: za takovu konzumaciju, krumpir ne smije biti (mal)tretiran pesticidima.
Logicno.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik