fbpx

Boletus edulis: Prednosti i identifikacija vrganja

Vrganj

Vrganj (Boletus edulis) popularna je jestiva gljiva rodom iz Evrope. Ime se takođe odnosi na brojne vrlo slične, takođe jestive, severnoameričke gljive, ali izgleda da su to različite vrste. Tačna taksonomija grupe još uvijek nije jasna.

Vrganji su krupne, zgusnute gljive sa porama, koje su bukvalno tipično za vrganj, što su zvanično označena vrsta roda. Oni (i njihovi sjevernoamerički rođaci) hvaljeni su od strane entuzijasta koji jedu gljive i korišćeni su u narodnoj medicini za liječenje raznih tegoba, uključujući probleme s lumbagom i tetivama. Nažalost, iako vrsta ima bar neki ljekoviti potencijal, njena tradicionalna upotreba nije potvrđena istraživanjem.

Identifikacija i opis

Kapa: Debela i često prilično velika. Zakrivljena kad je mlada, postaje ravnih vrhova. Svjetlo do crvenkastosmeđe boje. Meso je bijelo i bez mrlje ili modrice, s vrlo gustom teksturom koja s godinama postaje mekša i sunđerasta.

Površina sa porama: Prvo fine teksture, tvrda, bijela, kasnije postaje žućkasta, zatim zelena, zatim zelenkasto smeđa i meka s godinama.

Stablo: Šire blizu dna od vrha, posebno kada je mlado i veoma debelo. Bjeličaste do crvenkastosmeđe boje, obično sa uzdignutim mrežastim uzorkom boje, posebno blizu vrha.

Ukus: Orašast, ponekad gorkast
Boja spora: Maslinasto smeđa
Jestivost: sopstveni izbor
Stanište: Raste u vezi s nekoliko vrsta drveća, uglavnom četinjara i plodova iz zemlje blizu korjena.

Vrganji su krupne, debele gljive, mada ih je teško naći u divljini, jer često ostaju skrivena ispod trave u šumi. Oni su mikorizne gljivice, što znači da imaju obostrano koristan odnos sa određenim drvećem; gljivične hife ulaze u korjenje drveća i prenose hranjive materije iz vode i tla – više nego što drvo može sakupiti samostalno – na drvetu u zamjenu za udio šećera koje drvo stvara fotosintezom. Za razliku od gljivica koje napadaju i parazitiraju ili ubijaju drveće, mikorizne gljivice ne moraju da razviju specijalizovane mehanizme za porast odbrambenih sredstava biljke i zbog toga mogu rasti u vezi sa mnogim vrstama. Vrganji rastu u jesen, kao i neki od njegovi rođaka.

Ljekovite prednosti

Osnovna zdravstvena korist jedenja vrganja je nutritivna; poput mnogih gljiva, nemaju holesterol ili masnoću i imaju malo kalorija. Vrganj je dobar izvor proteina i odličan je izvor i dijetalnih vlakana i gvožđa. Takođe je dobar izvor nekih minerala, poput selena, mangana i cinka, kao i vitamina B kompleksa. Iako su vrganji generalno dobar izvor antioksidanata, njihovi antioksidativni i vitaminski profili imaju tendenciju da propadnu ako se čuvaju predugo. S obzirom na ukus, koji se sušenjem poboljšava i pojačava, ovo je zdrava hrana koju ljudi žele jesti.

Pokazano je da ekstrakti gljive ubijaju ćelije raka debelog crijeva, ali ne i normalne ćelije debelog crijeva u ćelijskim kulturama. Ekstrakt stoga ima terapeutski potencijal, ali još nije testiran na ljudima, niti je pokazalo da jedenje čitave gljive efikasno liječi rak. Ekstrakt vrganja smanjio je upalu kod miševa koji su postali astmatični, pa zbog toga ima potencijal liječenja astme. Vrganj se obično ne koristi u moderne terapeutske svrhe; pečurka, ili praškovi napravljeni od gljive, prodaju se zbog ukusa.

Doziranje vrganja

Pošto se vrganj trenutno ne koristi kao lijek, pitanja doziranja nisu relevantna. Većina ljudi slobodno može jesti ovu gljivu.

Nuspojave i toksičnost vrganja

Vrganj se uglavnom smatra sigurnim, mada neke osobe mogu imati alergije ili preosjetljivost (isto važi za sve namirnice). Gljivari trebaju biti oprezni, jer iako je većina gljiva jestiva, neke su slične izgledom ali neukusne ili čak opasne. Iako neki autori insistiraju na tome da se vrganji mogu jesti sirovi, drugi insistiraju da sirova gljiva može izazvati smetnje u stomaku i da je uvijek treba kuhati.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Nije pronađen nijedan rezultat.
Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
14 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
shumadinac
Gost
shumadinac
1 godina prije

Branje pečuraka spada u moje najomiljenije aktivnosti. Još malo i sezona kreće sa lisičarkom (Cantharellus cibarius), smrčka kod mene nažalost nema a onda ide masa drugih. Prema mom mišljenju (a probao sam gotovo sve jestive) najukusnija je blagva (Amanita Caesarea), sirov je ukusan samo presnac (Lactifluus volemus) ali samo potpuno… Pročitaj više »

Nole
Gost
Nole
1 godina prije

Gljive su nutricionistički beskorisne za čovjeka.

Ne brinem se u vezi validacije nego izbog centure koja stoji iza nje a koju opravdavate sa provokatorima. Znam da ćete Brzo pogledati poruku i validirati je. Hvala na razumijevanju…

CAN
Gost
CAN
1 godina prije

Tako se to radi..

POVEZANE VIJESTI

Nije pronađen nijedan rezultat.
Izbornik