Pet znakova koji odaju apneju – opasni sindrom dok spavate

Mnogi ljudi pripisuju umor i loš san stresu ili užurbanom načinu života. Iza tih simptoma može se skrivati ozbiljan zdravstveni problem. Sindrom apneje za vrijeme spavanja tiho oštećuje organizam dok bolesnik misli da samo hrče.

Prema riječima liječnice Stéphanie Le Guillou, novinarke specijalizirane za zdravlje, apneja je noćni respiratorni poremećaj koji se često ignorira sve dok ne napravi ozbiljnu štetu. Osobe koje pate od ovog sindroma uopće nisu svjesne što im se događa tijekom noći. Njihov mozak bilježi mikrobuđenja i padove kisika, a one se ujutro bude umorne bez ikakva objašnjenja.

Najuočljiviji znak jesu glasno i redovito hrkanje koje čuje cijelo kućanstvo. Hrkanje kod apneje nije obično hrkanje koje se javlja povremeno. Ono je prisutno gotovo svake noći, a zvuk je često isprekidan i zvuči poput gušenja. To je znak da su dišni putovi djelomično blokirani.

Ključni znak koji odaje apneju jesu ponavljane pauze u disanju tijekom spavanja. Te pauze mogu trajati od deset do trideset sekundi, a ponekad i dulje. Svaka pauza uzrokuje pad kisika u krvi. Moždani odgovor na taj pad jest kratko buđenje koje osoba ne primjećuje, ali koje uništava strukturu sna.

San kod osoba s apnejom nikada nije dubok i okrepljujući. Umjesto toga on je iscjepkan na stotine sitnih dijelova. Ljudi se bude noću s osjećajem gušenja, imaju noćno znojenje ili nagle trzaje. Često ustaju više puta tijekom noći mokriti, što dodatno narušava odmor. Čak i ako provedu osam sati u krevetu, njihovo tijelo nije dobilo pravi odmor.

Pretjerana dnevna pospanost izravna je posljedica takva sna. Osoba s apnejom može zaspati u situacijama koje zahtijevaju budnost. To uključuje vožnju, radni sastanak ili gledanje televizije. Pospanost nije običan umor, već neodoljiva potreba za snom koja se javlja u najnepovoljnijim trenucima. Rizik od prometnih i kućanskih nesreća kod takvih osoba jest drastično povećan.

Kronični umor kod apneje nije samo osjećaj iscrpljenosti. On uključuje probleme s koncentracijom, poteškoće s pamćenjem, razdražljivost i jutarnje glavobolje. Mozak jednostavno ne funkcionira kako treba jer je noću bio lišen kisika i dubokog sna. Mnogi ljudi pogrešno tumače ove simptome kao depresiju ili izgaranje na poslu.

Ono što apneju čini posebno opasnom jesu dugoročne posljedice za cijelo tijelo. Ponavljani padovi kisika tijekom noći i kronična aktivacija stresnoga sustava polako uništavaju krvne žile. Zato apneja dovodi do povišena krvnoga tlaka, poremećaja metabolizma šećera i povećana rizika od srčanog i moždanog udara. Te komplikacije ne nastaju preko noći, ali su gotovo neizbježne ako se apneja ne liječi.

Liječenje postoji i djeluje, ali prvi je korak prepoznati da problem uopće postoji. Osoba koja hrče, budi se umorna i ima dnevnu pospanost ne smije to pripisivati samo stresu ili godinama. To su znakovi koji zahtijevaju liječničku procjenu. Apneja nije bezazlena smetnja, već ozbiljan medicinski sindrom koji zaslužuje punu pozornost.