Preko 40% stanovnika San Diega obratilo se bankama hrane prošlog mjeseca

San Diego - banke hrane

Alarmantni izvještaji pokazuju da mrežama banaka hrane brzo nedostaje osnovne robe, jer 26 miliona ljudi u pet nedelja ostaje bez posla, bez novca i gladni, dok bi ekonomska depresija mogla rezultirati socijalnim propadanjem.

U ovoj analizi nema ništa komplikovano, već prilično zdrav razum, jer bi srušena ekonomija i velika nezaposlenost mogli da oslobode „socijalnu bombu“. Ranije ove nedelje, „Pennsylvania Militia“ se u vojnom kamionu, punom muškaraca koji su nosili neprobojne prsluke i pištolje i puške, spustila do zgrade državne prestonice u Harrisburgu, tražeći od državne vlade da ponovo otvori ekonomiju nakon što je zatvaranje dovelo do široke nezaposlenosti.

U posljednje četiri nedelje, izvještaji govore da su banke hrane širom Pensilvanije doživjele neviđenu potražnju dok gladne porodice čekaju u kilometrima saobraćajne gužve ispred ovih objekata zbog paketa njege. Kao što smo objasnili, banke hrane su pod stresom širom zemlje. Banke su pod stresom, ali rade dobro, kaže izvršni direktor State Street-a.

Banka hrane za borbu protiv gladi El Pasoans, koja se nalazi u El Pasu u Teksasu, počela je da dijeli određene svježe proizvode kako se pojavljuje nedostatak suvih proizvoda.  “Mi zaista nemamo suvu robu”, rekla je Bonnie Escobar, glavna direktorka za razvoj El Pasoans borbe protiv gladi.

Ista priča se dešava i u Njujorku, pošto je više od trećine gradskih banaka hrane prekinulo poslovanje zbog nedostatka robe. San Dijego, Čikago i Huston su drugi gradovi koji su izvještavali o smanjenom snabdijevanju u bankama hrane.  1 od 7 Amerikanaca prije pandemije se oslanjao na banke hrane. Sada je potražnja porastala tako da se “udvostručila ili utrostručila u mnogim organizacijama.” A bankama hrane nestaje osnovna roba – dok američki farmeri ubijaju svinje, bacaju mliječne proizvode i razbijaju jaja, lanci snabdijevanja usporavaju zbog zastoja i ekonomskih previranja.

“Pa ipak, poljoprivrednici uništavaju proizvodnju, bacaju mlijeko i odstranjuju stoku, jer je pandemija prekinula lance snabdijevanja, te mnogima onemogućila da dopreme usjeve na tržište. Prehrambene prodavnice se bore da napune police, jer dobavljači ne mogu da se prilagode nagloj promjeni potražnje sa zatvorenih restorana na prodavnice, što zahtjeva različite mreže za pakovanje i distribuciju, “.

Feeding America rekao je da su se američke banke hrane prije pandemije oslanjale na prehrambene prodavnice za oko trećinu svježe hrane i suve robe. Skoro četvrtina mesa i sira poticala je iz vladinih programa, a ostatak su donacije i kupovine dobrotvornih organizacija. Međutim, trgovine prehrambenih proizvoda doniraju manje proizvoda bankama sa hranom tokom pandemije jer su im police prazne. Brza inflacija hrane takođe nije pomogla, jer košta više novca za banke hrane koje kupuju robu. Banka hrane iz Nebraske trebalo bi da potroši više od milion dolara na hranu za april, u poređenju sa od oko 70 000 dolara u redovnim vremenima.

“Ovo nije anomalija” u cijelom regionu, rekla je Angie Grote, portparol Omahine banke za hranu u Heartlandu, koja upravlja objektima koji opslužuju 93 okruga u Nebraski i zapadnoj Ajovi. Poljoprivrednici uglavnom doniraju višak proizvoda bankama za hranu. Međutim, preplavljene dobrotvorne organizacije nemaju radne snage ili resursa za obradu masovnih donacija. Ni vlada ne može da djeluje dovoljno brzo da popuni jaz koji je preostao zbog poremećaja u drugim izvorima i iznenadnog izbijanja gladi.

Ministar poljoprivrede Sonny Perdue rekao je za Fox Business prošle sedmice da predsjednik Trump želi započeti kupovinu viška proizvoda od poljoprivrednika kako bi opskrbili banke hrane i spriječili krizu gladi. Iako bi ovaj potez za popunjavanje nedostatka mogao stići prekasno.
Prije nekoliko godina, skladište hrane Greater Chicago proširilo je kapacitet svog hladnog skladišta zbog previše hrane. Sada, zbog neviđenih zahtjeva siromašnih i gladnih Amerikanaca, zamrzivači su prazni. Greg Trotter, portparol čikaške banke za hranu, rekao je da su neki proizvodi nedostupni za ponovno punjenje i da bi im moglo biti potrebno nekoliko mjeseci za isporuku.

“Proizvođači hrane borili su se da bi bili u toku sa potražnjom potrošača namirnica,” rekao je Trotter, “i zato manje hrane prodaju direktno bankama hrane”.

Nestašica hrane se razvija, San Diego banka za hranu kaže da se broj ljudi kojima su pomogli tokom posljednjeg mjeseca gotovo udvostručio na 600.000. Sličan porast potražnje prijavljen je i u centralnoj kalifornijskoj Banci za hranu u Fresnu.

Državni distributeri hrane vidjeli su priliku da se potražnja kolabira zatvaranjem restorana, jer je mogućnost isporuke većih pakovanja proizvoda stala. Banke hrane nisu u mogućnosti da prerade velika pakovanja hrane zbog nedostatka radnika i vremena za prepakiranje.

“Nemamo mogućnost da hranu raspakujemo i spakujemo u porodičnu veličinu,” rekla je Kym Dildine, glavni administrativni direktor Centralne kalifornijske banke za hranu.

Monika White, izvršna direktorka udjela hrane u okrugu Ventura, rekla je da će njena banka hrane morati da odbaci velike proizvode zbog problema sa prepakivanjem. “To je poput traženja Tesle da započne izgradnju automobila na benzin”, rekla je White.

Neki poljoprivrednici u državi pribjegavaju uništavanju usjeva jer je potražnja u restoranima propala, a banke hrane ne mogu da prihvate velika pakovanja. Ali postoji tračak nade, banka za hranu u San Dijegu je naručila mašinu od pola miliona dolara da prepakuje velika pakovanja hrane. Ali, u međuvremenu, to neće izliječiti trenutni nedostatak hrane. “Nova norma” u ekonomskoj depresiji je nastala kada se 40% stanovnika San Diega obratilo bankama sa hranom. Jedina stvar koju vlada ne može sebi da priušti je nestašica hrane koja pokreće gomilu gladnih ljudi bez posla. Sat otkucava.

43
Ostavite komentar

avatar
10000
 
9 Grupirani komentari
34 Odgovori unutar grupe
0 Pratitelji
 
Komentar koji izaziva reakcije
Najaktivniji komentar
43 Komentatori
ShooterAd astraad astraad astraad astra Zadnji aktivni komentator
  Pretplati se  
Obavijest
Jbg
Gost
Jbg

Mozda ce sada malo pogledati u sebe. Zbog tih jebenih amera u svijetu gladuju milijoni ljudi. Neka samo vide ti ameri sta znaci glad

Ad astra
Gost
Ad astra

Jbg, daj mi molim te objasni kako to ljudi u svijetu gladuju zbog Amera.

Sonja
Gost
Sonja

Ad astra
Evo ja cu brobat objasnit. Npr… prvo proglase nekog teroristom pa da ima kemisko i biolosko oruzje itd.
pa onda dovedu 100 puta mocniju vojsku pa ti poruse sve tako da nemas niti struje ni vode,lijekova,proizvodne pogone,mostove,skole ne rade plus sankcioniraju bilo kakav uvoz i izvoz iz te zemlje i onda takvo stanje traje godinama. Eto,brobaj kupit 2 kila teletine ili oradu.

hogar strašni
Gost
hogar strašni

Sonja lijepo rečeno, kratko i jasno. Bravo

Ad astra
Gost
Ad astra

Sonja, pitaj Kurde za bojne otrove, a možeš i Irance. Prouči povijest Iraka od 1980. pa do danas. Tko i zašto je započeo rat n BI. Koji su mu bili planovi? Kako je vladao Irakom? Da li je taj rat potresao svjetsku ekonomiju? Da li je to pogodilo i tvoju državu? A tko bi trebao disciplinirati sileđije?

Slavko
Gost
Slavko

Ad astra…. Pitaj Iracane i mnoge druge za bijeli fosfor. Tko i zasto je zapoceo rat(direktno svojom vojskom ili uplitanjem u politiku) u Vijetnamu, Afganistanu, Libiji, Siriji….. (spisku nema kraja). Da li je taj rat pomogao americi nagrabiti bogatstvo? Kad ce neko disciplinirati najveceg sileđiju?

ad astra
Gost
ad astra

Slavko, nabrajaš bez obrazloženja. Uvjeren sam da bez googla ne znaš kada i zašto je započeo rat u Vijetnamu, Libiji, Siriji, Afghanistanu. Čuo si negdje nešto ali nisi pročitao ni jednu povijesnu knjigu. Nisam li u pravu.

cogo
Gost
cogo

EH AD ASTRA PA TI SE SIGURNO ŠALIŠ ,NE MOGU VEROVATI DA JE NEKO TAKO GLUP i namjerno velika slova ,,

ad astra
Gost
ad astra

cogo, Ivo koji ti je ovo po redu nick. Stvarno si pacjent.

ze.b
Gost
ze.b

Stara židovska-da Bog da imao pa ne imao

Hmmm da
Gost
Hmmm da

“1 od 7 Amerikanaca prije pandemije se oslanjao na banke hrane. Sada je potražnja porastala tako da se “udvostručila ili utrostručila u mnogim organizacijama” – ima li koji trol da nam ovo malo objasni? Naravno, ako je citat istinit.

ad astra
Gost
ad astra

Hmmm da, ja bih ti mogao objasniti ali mislim da tebi nije do objašnjenja. Ti imaš svoju sliku Amerike i ne možeš ju promijeniti. Ali da budem malo slikovitiji. U Americi je netko tko ima 1000 dolara mjesečno, sirotinja. U nekim državama Balkana, to je pravo bogatstvo. Okreni se oko sebe. Da li si ikada vidio red ispred pučke kuhinje? Da li si bio u romskom naselju? Sirotinje je bilo i bit će je. Ne brini ti za američku sirotinju. Okreni se oko sebe pa onda komentiraj.

Hmmm da
Gost
Hmmm da

@ad astra,
“U Americi je netko tko ima 1000 dolara mjesečno, sirotinja”. 1000 dolara je koliko, 5500kn? Najam prosječnog stana od 60m2 u Hrvatskoj je cca 350-400E, dakle 2500-3000kn. Osnovne režije su minimalno 1000kn. Što ti ostaje?! Dakle, s tih 1000 dolara si sirotinja i u Hrvatskoj tako da ne znam što je pjesnik htio reći? Da se okrenem oko sebe pa komentiram, kažeš? Evo okrenio sam se. Vidim da je 89,9% građana Hrvatske u vlasništvu barem jedne nekretnine. Romi kažeš? Da, ima ih u Međimurju i lstri, dvije najbogatije županije, jbg Romi nisu baš blesavi, znaju gdje valja. Pučke kuhinje, beskućnici? Ne budi smješan, u promilima u odnosu na tvoju veliku USA. Uživaj u “demokraciji” i montažnim kućama, pozdrav!

Ad astra
Gost
Ad astra

Hmm da, da li si svjestan što si napisao? Pa kolika je prosječna plaća u Hrvatskoj. Dolar nije 5.5 već 6.5. Prosječna plaća je oko 900 eura što ti je 1000 dolara. Dvoje rade i imaju oko 1800 eura ili ti ga cca 14 000 kuna. To ti je minimalna plaća u US. Ali da ne duljim. Moja misao je bila ta da je čovjek s 1000 dolara sirotinja u US, dok je na Balkanu, izuzev Slo. I Hr. To vrlo dobro primanje. Hrana i odječa u US su daleko jeftinije nego kod nas, itd. Ali na kraju jedno jednostavno pitanje. Nije provokacija. Da li si ikad duže boravio u US? Ako jesi onda znaš kojoj kategoriji pripadaju ti siromašni. Posebno južni dijelovi US. Ne želim dalje opisivati da me se ne shvati krivo ali u US nećeš biti sirotinja ako si voljan raditi minimalno 176 sati mjesečno. A ovi tipovi na slici su narkomani.

Nije bitno tko
Gost
Nije bitno tko

Daj da vidimo tvoju sliku, sheronjo….

Boris
Gost
Boris

Hvala

Hmmm da
Gost
Hmmm da

Ad astra jako dobro znam što sam napisao, samo to što ti i dalje ignoriraš brojke iz članka je tvoj problem, ne moj. Imao sam priliku dva puta otići poslovno u SAD i oba puta odbio, s gađenjem. Romi, narkomani, ovi, oni…svi krivi samo ti ne, jel da? I nije bitno tko pripada kojoj kategoriji, nego koliko ih je u kojoj kategoriji. Zvučiš mi kao neki jako empatičan lik.

Ad astra
Gost
Ad astra

Hmmm da, hrabro je prosuđivati neku državu temeljem ničega. Ranije napisah, sommelier koji ocjenjuje vino temeljem etikete. A sada malo o tvom tekstu. Izgubio si nit. Misli ti lete kao skakavci iz tegle. Što si htio kazati? Trebao si poslovno putovati u US ali si odbio. Baš me interesira koji je to bio posao. Strašno. Avangardnost i znatiželja je obično osobina inteligentnih ljudi. Retrogradnost i nezainteresiranost je osobina onih drugih.

Hmmm da
Gost
Hmmm da

Ad astra, vidi prijatelju, ne bi vjerovao, ali zaista postoje ljudi koje se ne može “kupiti” i koje ne fascinira to što tebe fascinira. Što točno nudi ta Amerika običnom čovjeku da bi ga fascinirala? Velike zgrade? Velike gume na autima? Velike hamburgere? Veliku šalicu kave? Ako si na nivou desetogodišnjeg dječaka, da. Zreliji ljudi gledaju neke druge stvari. Zreliji u stavovima, ne u godinama naravno. Kažeš ne može se ocjenjivati vino po etiketi? Pa zar stvarno u 21 stoljeću ne možeš stvoriti mišljenje o nekoj državi ako stvarno fizički nisi bio u njoj? Mislim da informacija ima sasvim dovoljno, previše čak. I što uopće znači što si bio u nekoj državi? Evo npr. ja sam bio u 5 španjolskih gradova, turistički, po tjedan dana. Jesam li ja sad po tebi stručnjak za Španjolsku? Ono, vidim nekog da pljuje po Španjolskoj na forumu i odma uletim “šta ti znaš… gdje si ti biJo kad sam ja biJo…”. Dakle kolega, držimo se činjenica i pričajmo o temi. I odgovorimo na važna pitanja kao: koliko ljudi u Americi su vlasnici svoje nekretnine, koja je cijena nekretnina u SAD, koja je cijena zdravstvenog osiguranja u SAD, što pokrivaju prosječna osiguranja, koje su cijene zdravstvenih usluga opcenito, koliko ima beskucnika, koliko ima korisnika socijalne pomoci i puckih kuhinja, koja je cijena prehrambenih proizvoda koji nisu na bazi mesa, mlijeka i žitarica, dakle ono zdravo i osnovno za biti i ostati zdrav – povrće i voće? Nadam se da mi misli nisu puno “skakale”, jbg nemam strukturiran, da ne kazem kockast mozak.

Ad astra
Gost
Ad astra

Hmmm da, jedno je biti nekoliko dana u Španjolskoj, a drugo je raditi nekoliko godina. Cijene nekretnina variraju od države do države. Nije pitanje cijene već mogučnosti kupnje. Zdravstveno osiguranje, minimum 400 dolara za četveročlanu obitelj. Nemoj uspoređivati ” besplatno” zdravstvo na Balkanu s američki zdravstvom. Nit je besplatno nit je zdravstvo. Ima dosta beskučnika koji su narkomani, alkoholičari i imigranti koji se nisu snašli u novom svijetu. Hrana je jeftina i klasificirana ovisno o proizvodnji. Ekološki proizvedena je skuplja ali u globalu sva hrana je jeftinija nego kod nas. Voće je često na rasprodajama i ponuda je puno veća. I na kraju, porez je malen, oko 10% ovisno od države, energenti su jeftiniji, nema parafiskalnih nameta, lako se pokreće posao, posla ima. Sve ovisi o tvojoj volji za radom. Ali, nije sve bajno. Još uvijek postoji netrpeljivost između rasa. Visok stupanj kriminala pretvorio neke četvrti u geta, velika razlika u bogatstvu pojedinaca, nema bolovanja kao kod nas, nema godišnjeg kao kod nas. Škole se plačaju.Tko ima ili želi imati, mora puno raditi.

Hmmm da
Gost
Hmmm da

Ad astra, “Još uvijek postoji netrpeljivost između rasa. Visok stupanj kriminala pretvorio neke četvrti u geta, velika razlika u bogatstvu pojedinaca, nema bolovanja kao kod nas, nema godišnjeg kao kod nas. Škole se plačaju.” – hvala, mislim da si dovoljno opisao situaciju. Dizanje kredita za plaćanje “liječenja” i ispiranje mozga zvano “školstvo” nisu mi po guštu tako da preskačem tu tvoju dragu državu. A pazi, vanjsku politiku nismo niti zagrebali. A baš zbog nje ne bi ni besplatno posjetio tu zemlju. Jebiga, stavovi, šta ‘š!

Shooter
Gost
Shooter

Ja sam bio i živeo u USA i samo oni koji nisu bili ili u gradovima ili na selima več samo kao turisti pojma nemaju kako se živi u Americi!Pred ulazak u svaki grad najprije bezkučnici,onda black trailer trash,onda white trailer trash i onda još kučice napravljene za par dana.Bogati okruženi su svojom milicijom i zagradženim ulazom do njihovih kuča.Svi u usložnim djelatnostima NEMAJU plate jer žive od napojnice!!!!Svi koji idi na fakultet trebaju puno novca da studiraju na privatnim fakultetima i tata i mama jim osiguravaju posao,oni koji idu na javne fakultete ne mogu da dobiju zaposlenje ni u jednoj firmi koja je recimo lukrativna.znači da može da se zaradi!Svoji zapošljavaju svoje i crnci su jadni,kao da još živimo u pedesetim godinama.Sva hrana koja je dobra,znači povrče,nemastne stvari i zdrava hrana skuplja je nego u evropi,normalnog hljeba skoro nema nikde,osim u New Yorku u nekolicini dučana!A što se posla tiče predlažem da Ad astra u praksi ustanovi firmu u USA pa če da vidi kako to ide!!

ad astra
Gost
ad astra

Shooter, bio i dobro mi je išlo. Morao sam se vratiti zbog nekih drugih razloga inače bi još i danas tamo radio.

Ad astra
Gost
Ad astra

Shooter, tvoje pisanje budi sumnju u meni. Tako ne pišu oni koji su emigrirali u US. Sumnjam da si bio dalje od 200 km od svoje kuće.

Shooter
Gost
Shooter

Ne treba emigrirati,da živiš dalje od tvog malenog sveta u nekoj dnevnoj sobi punoj mašte i bez rezultata.I bolje bi ti bilo da pred tvoj nadimak napišeš PER ASPERA!!I ima Amerika stvari kojih nema nigde ali u lošem puno više nego u dobrom.Kao i u evropi i u USA srednji sloj se smanjuje i ostaju samo oni na vrhu piramide.A sumnje može neko da ti izleči i sigurno ga imaš na manje od 200km od tvoje sobice!

Bobi
Gost
Bobi

I ja sam sa 4 godine htio bit kauboj, a sa 7 mislio da je rambo spasio Afganistance. Netko progleda, netko nikad.

Nije bitno tko
Gost
Nije bitno tko

Gluperdo marš u kučicu…..

Boris
Gost
Boris

Kolika je minimalna satnica u SADu?

Ad astra
Gost
Ad astra

Ovisi od države do države ali od 7 do 14 dolara sat. Prosjećna satnica je 26 dolara sat ili ti neto plaća oko 3500 dolara mjesec.

Slavko
Gost
Slavko

Kod nas zaposleni ljudi(barem ne masovno ko u americi) ne zive u avtomobilima na parkingu trgovskih centara…. Pisem to jer sam zivijo tamo 2 godine(California, Washington State, Michigan, Virginia…) pa znam iz prve ruke…. Ali je istina da idemo ubrzano ka tome….. Sve americko zlatno!!!!
Ko sto kaze kolega Zadranin: P….!

Nole
Gost
Nole

“Sijat ćemo žito sve do neba, neka gladna amerika gleda.”

Tito

EU dismr
Gost
EU dismr

american dream ..

BanOvan
Gost
BanOvan

Pisti AmeriSerima on ridjemu zanosi yayca na krivini kada Seroš svoja odmara

pera lozac
Gost
pera lozac

Zavrsio na respiratoru, necekaj ga.

Jozo
Gost
Jozo

Glad vlada amerikom al neka nisu bolje ni zaslužili

marmel
Gost
marmel

Nek jedu”CAKE” ako nemaju kruha.

ze.b
Gost
ze.b

USKORO: CNN – live civl war in US

Lucija
Gost
Lucija

“Poljoprivrednici uglavnom doniraju višak proizvoda bankama za hranu. Međutim, preplavljene dobrotvorne organizacije nemaju radne snage ili resursa za obradu masovnih donacija.”

To je samo jedan aspekt problema.
Po*erem ti se na organizaciju.

Imaju oni zadnju godinu velikih problema sa socijalom…brojka 1 od 7 – nije točna. Više od 2 od 7…sa coronom 3 od 7…

Euro
Gost
Euro

Novosti iz obecane zemlje!!! zabranjena proizvodnja hrane u sad -food shortiges-

ze.b
Gost
ze.b

Konačno se Trump-u ispunjavaju želje, AMERIKA FIRST, u borbi protiv Covid-a , gladi i gluposti.

Zax
Gost
Zax

Ovo me podsjeca na sovjetski savez. Drzava unistila ekonomiju svojim mjerama te uzrokovala nestasice gdje ih normalno nebi trebalo biti. Usporedivo sa staljinovom kolektivizacijom. Veliki redovi pred trgovinoma. Sljedeca mjera ce valjda biti napadi na farmere-kulake koji skrivaju hranu i tako izgladnjuju jadne gradjane. Ako jos dodamo da je fed poceo ubacivati novac direktno u posrnule korporacije postajuci de facto njihov vlasnik te ostale ekonomske mjere koje je najbolje opisati kao planska ekonomija u biti gledamo kako se amerika pretvara u neku vrstu bivseg sovjetskog saveza. Ali zanimljivo je vidjeti da se protiv ovih mjera buni iskljucivo ruralno bijelo stanovnistvo dok stanovnici velikih gradova krotko cekaju mrvice koje mu korporacijska oligarhija dobacuje. Mogli bi reci da proizvodnja hrane za sebe znaci slobodu. Zato su sve totalitarne vlasti mrzile i prezirale seljake. Korporativni banksteri nisu nista drukciji

POVEZANE VIJESTI

Izbornik