Sjemenska autonomija na udaru – Kada na kesici sjemena vidite oznaku F1, bacite je u smeće ili je zapalite

U vremenu kada se suočavamo s globalnim izazovima prehrambene sigurnosti, odluka o liberalizaciji upotrebe patentiranog F1 hibridnog sjemena predstavlja ozbiljan korak unatrag za poljoprivredu, bioraznolikost i dugoročnu prehrambenu autonomiju zemalja Balkana.

Prikriveni trošak tehnološke ovisnosti

Patentirano F1 hibridno sjeme, koje se često predstavlja kao “čudo moderne poljoprivrede”, zapravo stvara začarani krug ovisnosti. Poljoprivrednik koji jednom odluči koristiti takvo sjeme, prisiljen je svake godine iznova kupovati novo sjeme od multinacionalnih korporacija koje drže patente.

Kako ističu vodeći stručnjaci u području održive poljoprivrede: “Patentirano sjeme nije dizajnirano da bi nahranilo ljude, već da bi stvorilo ovisnost i profit. Svaki put kada poljoprivrednik mora kupiti sjeme umjesto da ga sačuva iz vlastite žetve, gubi dio svoje suverenosti.”

Genetsko osiromašenje kao skrivena prijetnja

Znanstvena istraživanja konzistentno pokazuju zabrinjavajući trend. Prema studiji objavljenoj u časopisu *Proceedings of the National Academy of Sciences*, “globalna poljoprivreda doživljava dramatično smanjenje genetske raznolikosti, pri čemu je 75% svjetske raznolikosti usjeva izgubljeno u proteklom stoljeću, prvenstveno zbog prelaska na komercijalne, visokorodne sorte.”

Ova genetska erozija ima dalekosežne posljedice. Stručnjaci iz Globalnog fonda za raznolikost usjeva upozoravaju: “Genetska jednolikost u poljoprivredi predstavlja temeljnu slabost koja prijeti našoj sposobnosti prilagođavanja na nove bolesti i neočekivane izazove u prehrambenom sustavu.”

Ekonomska zamka za male poljoprivrednike

Ekonomski aspekt uvođenja F1 hibridnog sjemena predstavlja dodatni udarac balkanskim poljoprivrednicima. Dok inicijalni prinosi mogu biti viši, dugoročna ekonomska održivost je upitna.

Analiza Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) pokazuje da “mali poljoprivrednici koji prelaze na patentirane sorte često doživljavaju povećanje troškova proizvodnje za 50-300%, dok istovremeno postaju ovisni o vanjskim inputima poput specifičnih pesticida i gnojiva koje zahtijevaju hibridne sorte.”

Istraživači s vodećih europskih poljoprivrednih instituta zaključuju: “Standardizirano F1 hibridno sjeme dizajnirano je za industrijski model poljoprivrede koji zahtijeva velika ulaganja. Mali poljoprivrednici koji usvajaju ovaj model često završavaju zarobljeni u ciklusu dugova i ovisnosti.”

Put prema održivoj budućnosti

Umjesto nekritičkog prihvaćanja patentiranog sjemena, balkanske zemlje trebale bi ulagati u:

1. Očuvanje lokalnih sorti – Naše regionalno adaptirane sorte predstavljaju neprocjenjivo genetsko bogatstvo prilagođeno specifičnim ekološkim uvjetima Balkana.
2. Podršku participativnom oplemenjivanju – Suradnja znanstvenika i poljoprivrednika može rezultirati sortama koje su prilagođene lokalnim potrebama, a da pritom ostaju u javnoj domeni.
3. Razvoj regionalnih sjemenskih banki – Ove institucije čuvaju naše zajedničko biološko nasljeđe za buduće generacije i osiguravaju prehrambenu sigurnost regije.
4. Prekograničnu suradnju – Razmjena znanja i genetskih resursa između balkanskih zemalja može osnažiti regionalnu otpornost i samodostatnost.

Stručnjaci za prehrambenu sigurnost Ujedinjenih naroda zaključuju: “Prehrambena suverenost započinje sjemenskom suverenošću. Kad poljoprivrednici izgube kontrolu nad sjemenom, gube kontrolu nad cjelokupnim proizvodnim procesom.”

Dopuštanje dominacije patentiranog F1 sjemena nije samo agronomsko ili ekonomsko pitanje – to je pitanje regionalne sigurnosti, kulturnog identiteta i naše kolektivne sposobnosti da kao društva Balkana sami odlučujemo o vlastitoj budućnosti.

Kada vidite sjeme s oznakom F1, znajte da ste prevareni i da participirate u projektu koji vas čini ovisnikom. Bacite ga ili ga zapalite, trećeg nema.