Tvornički uzgoj stoke zagađuje našu hranu, okoliš i truje našu vodu

Industrijska farma

Potražnja za mesom raste, stoga se javlja i potreba za povećanim uzgojem stoke. To ne bi bio toliki problem da se sukladno porastu proizvodnje razvijaju lokalne farme. Problem nastaje kada se gase male farme, a povećava tvornički uzgoj stoke. Tako se životinje kao što su kokoši, ovce, svinje i krave uzgajaju u zatvorenim prostorima.

To zvuči dovoljno loše kad o tome razmišljate iz životinjske perspektive, a ni za ljude nije bolje.  Razmislite o ovome: ovakav uzgoj stvara ogromnu količinu životinjskih fekalija, čak 40 puta više od postrojenja za obradu otpadnih voda. Iako se većina toga na kraju koristi kao gnojivo na poljoprivrednim zemljištima, općenito se ne tretira ničim i ne poštuju se isti propisi koji se primjenjuju na ljudski otpad.

Iako se pri tome moraju pridržavati nekih propisa, stvarnost je da se u većini slučajeva ne primjenjuju, a čak i u slučajevima kada se regulatori odluče uključiti teško ih je provesti.

Nažalost, otrovne kemikalije, bakterije i lijekovi u svim ovim neobrađenim životinjskim otpadima završavaju ispuštanjem na poljoprivredna zemljišta ili ispiranjem kroz tlo. Tako se pojavljuju u našim potocima, rijekama, podzemnim vodama, pa čak i pitkoj vodi.

Kompleksan problem na više frontova

Što se sve nalazi u ovom životinjskom otpadu? U tvorničkom uzgoju stoke vrlo su skloni korištenju antibiotika, a kada oni stignu u naše okruženje, to, kod ljudi, pridonosi rastućem problemu otpornosti na antibiotike.

Problem je također i zagađenje zraka, u zrak s takvih farmi često odlaze i sumporovodik te amonijak.

Tu je i pitanje hranjenja svih tih životinja. Budući da se mora uzgajati više usjeva kako bi ih se hranilo, praksa doprinosi problemu korištenja kemikalija kao što su herbicidi, insekticidi i gnojiva.

Primjerice, u SAD-u je provedena jedna analiza gdje je Radna skupina za zaštitu okoliša analizirala vodu preko 1700 sustava diljem zemlje i otkrili su da sadrži puno veću razinu dušika nego što je dopušteno. Nacionalni institut za rak utvrdio je kao dušik, u tim razinama, povećava rizik od raka mokraćnog mjehura, jajnika, debelog crijeva i bubrega.

Stručnjaci su identificirali načine na koje bi se mogao smanjiti svoj utjecaj takvih farmi na okoliš. Na primjer, mogli bi koristiti pokrovne usjeve kako bi spriječili eroziju i promicali zdravu zemlju, dok bi terase ili tampon trake mogle pomoći u prirodnom sprječavanju otjecanja fosfora i dušika.

Rastuća globalna potražnja za jeftinim mesom veliki je čimbenik u problemima kao što su erozija tla, onečišćenje mora, krčenje šuma i globalna bioraznolikost. To je složen problem koji zaslužuje puno više pozornosti nego što ga dobiva, i nema jednostavnih odgovora. Međutim, to služi kao podsjetnik za podršku lokalnim poljoprivrednicima i izbjegavanje davanja poticaja velikim tvornicama kako nam ne bi uništili okoliš u potrazi za profitom.

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
otpisani
Member
otpisani

Ha! “Tvornički” uzgoj stoke… neki novi termin?

Slažem se sa namjerom autora ovog članka, međutim stvari se kreću u tom pravcu i povratka više nema. Kapitalističko uređenje države teži što manjem broju subjekata u proizvodnji hrane (i ostalog) za roblje, iz 2 razloga: Prvo-rentabilniji je za državu sa aspekta poticaja jedan veliki proizvođač mesa na čijoj se farmi, recimo, uzgaja 5000 svinja nego 500 domačinstava sa 10 svinja. drugo, lakše i je kontrolirati i naplatiti porez od jednog takvog velikog proizvođača nego 500 malih.
Za kapitalizam jedino mjerilo uspješnosti je profit, pa tako i za kapitalističku državu; u prvom slučaju privatnik – kapitalist, svoj profit ugavnom koristi za podizanje svog standarda i luksuz, a u drugom, država na ime profita može “uhljebiti” nove činovnike koji će dati svoj daljnji doprinos na stiskanju muda sveukupnom roblju.Dokle su god “karte tako podijeljene” iluzorno je očekivati neku promjenu na bolje.
Naravno da masovni uzgoj životinja na farmama (“tvornicama za uzgoj;) podrazumijeva zagađenje okoliša i lošiju kvalitetu mesa zbog forsiranog uzgoja krmne hrane na manjoj površini i povećane kemijske zaštite zdravlja životinja koje se također uzgajaju na najminimalnijem prostoru po grlu, taman toliko da dosegnu težinu prije klanja. (možete si zamisliti kakvu nutritivnu vrijednost ima meso od tih životinja)…

“Međutim, to služi kao podsjetnik za podršku lokalnim poljoprivrednicima i izbjegavanje davanja poticaja velikim tvornicama kako nam ne bi uništili okoliš u potrazi za profitom.” … nažalost (opet) ova rečenica je upućena “u vjetar” jer država svojim zakonima i strategijama razvoja, treba stvoriti okvir da “lokalni poljoprivrednici” imaju interes svoj rad i proizvodnju okrenuti u tom pravcu, no kako sam prije rekao kapitalistička država to sigurno neće učiniti a ove naše kvazi države oupče ni ne zanima što mi ovdje pišemo.

Logičar
Gost
Logičar

Veliš povratka više nema. Pa šta radiš ovdje na portalu? Imaš Index i tamo će ti žmireći lajkati i potvrđivati tvoje teorije.

Tomica
Gost
Tomica

@Logičar
Nema potrebe da mijenja portal zarad drugačijeg mišljenja. Jasno je da “industrijalizacija” rezultira lošijom kvalitetom proizvoda, većim zagađivanjem i drugim lošim posljedicama. Na kraju krajeva, profit ide uskom krugu i na kraju nekako počne odlaziti izvan matične države. Visoka automatizacija, dovodi do smanjenja broja potrebnih radnika kao i kvalifikacijama. Takvi giganti, u kapitalističkom uređenju su i neki politički faktor tj. zarad povećanja profita raste korupcija na svim nivoima kako bi se zakoni i provođenje istih uskladilo sa interesima vlasnika takvih giganata. Skuplja proizvodnja, u slučaju malih farmi, može rezultirati povećanjem zaposlesnosti i standarda većeg broja ljudi te kupovne moći. U tom slučaju neće biti bitno što je konačna cijena nešto veća jer će većina moći to pratiti zbog povećanja prihoda. nažalost, državni aparat je već sad toliko loš i korumpiran da interes države i njenih građana uopće nije bitan. Stanje je, nažalost, toliko cementirano da će do promjena teško doći. Uobičajeni mehanizmi za utjecaj na vlast odavno. izmjenama zakona, ne funkcioniraju a situacija još nije toliko loša da bi se desila neka revolucija. Ja sam tako shvatio otpisanog i tako sam razmišljam. Naše mišljenje, iskazano na portalu, ustvari neće nikada dovesti do promjene stanja ali eto, jednostavno ne želim da šutim.

oiaefvunqwufvqwundviudwnvuDW
Gost
oiaefvunqwufvqwundviudwnvuDW

Dok se ne vrate zamljani uzgoju stoke kao onaj ingeniozni hilbili cvikeraš u dokumentarcu fud inc nema napredka zemljanima. Pogledaj otpisani, bar dva puta………….

Siniša
Gost
Siniša

Elem….ima logike u tekstu, začarani je to krug;fekalije kao feklije smatram ne opasnim čak i eoma korisnim mada u procesu sazrijevanja ima zbilja opasne “gasove” ali u suštini su jako korisne za poljoprivrednike koji ih potenciraju. Problem su sve one hemije koje životinja izbacuje kroz njih, nije mi poznato koliko ostaju prisutne u zemlji i vodi ali konstantnost stvara zasićenje;recimo da bi neko prešao na biološku proizvodnju čini mi se da zemlju mora minimalno 5 godina odmarati od hemije a životinjsko đubrivo je jedno od zabranjenih stvari baš zbog upotrebe hemije u uzgoju hrane i u uzgoju životinja.

dulebg
Gost
dulebg

Pa žive neki od “tretmana životinjskog otpada” – izgrađuju fermentore, balone za čuvanje gasa, generatore za proizvodnju struje, koje rđa neće pojesti za 5 godina. Na kraju to sve izađe skuplje od osumnjičenih svinja, pa se uzgajivaču učini jevtinije da sve pusti u potok.

Mucke
Gost
Mucke

Slobodno trziste, ali samo za jednog,globalna privreda ali samo za saku odabranih,konkurancija nepozeljna,ljudska prava ali samo za pozeljne manjine,socijalizam da ali samo za bogatune,radnicka prava i beneficije pripadaju samo menadzerima,socijalna drzava ali samo za ilegalne migrante….dalo bi se jos nabrajati.Ovaj komentar se odnosi jednako na ovaj tekst kao i na onaj od neki dan…..Liberalizam kao zadnji stupanj politickog debilizma.

dulebg
Gost
dulebg

Ako već mora da se umire – onda bolje sit ..?!..

Weteran
Gost
Weteran

Trenutno, 7-8 milijardi ljudi, hoće, treba i mora da jede!
Hrana mora biti pristupačna i dostupna svakom čoveku.
Poremećaji u prehrambenoj sferi ljudi doveli bi do tektonskih promena u poznatom ljudskom društvu.
Hrana mora biti dostupna, i treba koristiti sve raspoložive alate i metode u tom pravcu.
Od “industrijskog” načina proizvodnje do GMO tehnologija!

Tomica
Gost
Tomica

Hrane ima dovoljno. Istina neko gotovo nema šta da jede ali s druge strane se hrana baca u ogromnim količinama. GMO i “industrijska” hrana ne doprinose boljoj opskrbi hrane nego samo donose veći profit proizvođaču te lošije zdravlje konzumentima.
Betoniziraju se pašnjaci, obradivo zemljište, siromaše ljudi kako bi im hrana bila preskupa (kvantitativno i/ili kvalitativno)
Siromašne zemlje se izrabljuju i ne dopušta im se da se razviju. Daje im se pomoć u hrani koja je “odležala” svoje i sad ju je jeftinije pokloniti nego uništiti. Tome dodaj i tržišne manipulacije gdje se ogromne količine hrane bacaju radi postizanja ili održavanja cijene. Na kraju krajeva, ako je čovjek krivac za ekstremne klimatske poremećaje koji dovode do ekstremnih poplava i suša, posljedično i uništavanja uroda, onda se može puno više i bolje učiniti za prehranu ljudi nego sa uzgojem GMO i “industrijske” hrane.

Brainstorm
Gost
Brainstorm

da posudim primjer od @otpisani …
5000 svinja na jednom gazdinstvu ili 500 domacinstava sa 10 svinja svako?
jedno gazdinstvo = jedna zgrada = jedna dostava = jedna oprema . 500 domacinstava je sve po to puta 500. gdje se vise zagadjuje?

Siniša
Gost
Siniša

Šta se desi sa stimulacijom male privrede!?
Koliko se sjećam, kada je pala ona omražena država sa respektnom industrijom u koju su spadali i poljoprivredni giganti sa sitnim kooperantima zajedno (dakle poljoprivredna industrija), prvi uslov sa zapada je bio privatizacija i podsticaj sitne privrede ili ti ga male privrede…..sada se ovde provlači da je rentabilnija farma od 5000 živih glava nego 500 domaćinstava sa po 10 živih glava!?

oiaefvunqwufvqwundviudwnvuDW
Gost
oiaefvunqwufvqwundviudwnvuDW

Bivšim jugosima su prodali foru da je budučnost mikro privreda a uništavaj makro gigante dok su oni na zapadu uzgajali samo mastodonte jer malih tamo nema zadnjih 100 godina.

Brainstorm
Gost
Brainstorm

napisao sam “zagadjuje”, ne zaradjuje. vidi zadnju rijec.

dulebg
Gost
dulebg

Mali proizvođač definitivno ne može opstati pored velikih. Ako na žitaricama izgubiš 3 godine zaredom 300E/ha – gde si? Pakuj se pa za Švabiju (((

POVEZANE VIJESTI

Izbornik