Globalna ekonomska kriza već kuca na vrata: napetost u međunarodnoj trgovini mogla bi dovesti do gospodarskog pada do kraja godine.
Prognoze o ekonomskom potonuću sve su brojnije, a apokaliptičke prognoze više ne izgledaju tako nevjerojatno kao prije. Ovo su nedavna predviđanja ruske agencije za analitiku ACRA-e, piše dnevnik Vzgliad.
Nakon što trenutni ekonomski ciklus dostigne kraj, neizbježno će uslijediti globalna recesija. Ova bomba može eksplodirati bilo gdje. Napetosti u svjetskoj trgovini mogle bi dovesti do gospodarskog pada do kraja godine, predviđa ACRA.
“Vrlo je mala vjerojatnost da će doći do brzog rješavanja trgovinskog rata između Kine i Sjedinjenih Država, kao i rizika od američkog ograničenja trgovine s Meksikom i drugim zemljama, ukazuju na to uočeni negativni ciklički trendovi u američkom gospodarstvu od početka godine. Sve bi ovo moglo dovesti do stagnacije ili recesije u nekim razvijenim zemljama u razdoblju između 2019. i 2020. godine”, navodi se u studiji agencije.
Profesori ekonomije sa Sveučilištu u New Yorku, definirali su prije godinu dana deset potencijalnih rizika koji mogu uzrokovati globalnu recesiju u 2020. godini.
Ekonomisti određuju nekoliko točaka u svijetu iz kojih bi se mogao pojaviti “crni labud” (The Black Swan / opasan, nepoznat i nepredvidiv događaj za kojeg se nije moguće pripremiti). “Crni labud” uzrokuje kolaps i recesiju koja uništava gospodarstvo zamalja poput kule od karata.
Udarac bi mogao doći iz Sjedinjenih Država. Posljednjih 11 godina američko gospodarstvo doživjelo je neprekidan rast, što predstavlja rekord gospodarskog rasta bez recesije u američkoj povijesti. Sve govori da se prirodno trajanje ovog ciklusa približava kraju.
Doug Casey uvjeren je da je američka ekonomija kula od karata koja će se srušiti pod naletom vjetra. Mnogi ekonomisti dižu uzbunu, znajući da se približava cunami. Strahovi su uzrokovani prije svega trgovinskim ratom između Sjedinjenih Država i Kine, koji uzrokuje preustroj svjetskih tržišta.
Produbljivanje konfrontacije dovest će do usporavanja svjetskog gospodarstva, pada potražnje za ugljikovodicima, problema u bankarskom sektoru i, u konačnici, do globalnog kolapsa. Stručnjaci ACRA-e vjeruju da će trgovinski rat do 2020. godine smanjiti gospodarstvo SAD-a za 0,7%.
Još jedan znak približavanja krize u Sjedinjenim Državama je preokret krivulje prinosa: to je neobična situacija, kada prinos na dugoročne obveznice u kratkom roku padne ispod prinosa na imovinu.
Ovaj fenomen smatra se jednim od najpreciznijih znakova predstojeće ekonomske krize u zemlji. To pokazuju povijesne statistike posljednjih 50 godina. U šest sličnih slučajeva, takav preokret u Sjedinjenim Državama bio je praćen krizom. Međutim, to se nije dogodilo odmah: u prosjeku, recesija je počela 311 dana kasnije, tj. za otprilike godinu dana u ovom slučaju. To je osobito bio slučaj 1990., 2001. i 2008. godine.
Jedina stvar koja može pomoći Sjedinjenim Američkim Državama je da FED smanji kamatnu stopu, a što bi se trebalo dogoditi ovaj tjedan.
“Ako se to dogodi, recesija u SAD-u bila bi manje vjerojatna”, piše glavni ekonomist Gavekal Dragonomicsa, Anatole Kaletsky. Prošlog ljeta, Nouriel Roubini opisao je povećanje stope Fed-a kao jedan od deset rizika za globalno gospodarstvo. I to je upravo rizik koji se raspršio ovog ljeta jer je Fed odjednom odlučio “popustiti”.
Opasnost leži i u akcijama američkog predsjednika, primjerice protiv Irana. Da bi poboljšao svoju popularnost, Donald Trump bi mogao organizirati pravu krizu u vanjskoj politici izazivajući naftni šok, koji bi nesumnjivo doveo svijet u ponor krize.
Trenutno, Iran je zaglavio u posljedicama novih američkih sankcija, što predstavlja točku napetosti, čak i ako Kina i dalje ignorira te mjere i kupuje iransku naftu. Donald Trump je nedavno izjavio da bi Sjedinjene Države mogle pokrenuti rat protiv Irana zbog nuklearnog oružja. Ostaje nadati se da će mu zdrav razum diktirati da ne ode u oružani sukob. Iran kontrolira tjesnac Hormuz, gdje prolazi veliki dio svjetske nafte.
Budući da nema što izgubiti, Teheran će blokirati taj prolaz i nestašica nafte će ubiti mnoge ekonomije. Štoviše, Iran se već igra sa živcima svojih protivnika: nedavno je zaustavio britanski brod. S druge strane, Sjedinjene Države planiraju stvoriti koaliciju različitih zemalja kako bi patrolirali Hormuškim tjesnacima, izjavio je američki državni tajnik Mike Pompeo.
Kriza može doći iz Kine
Trgovinski i tehnološki rat protiv SAD-a još je jedan rizik koji će vjerojatno uzrokovati recesiju 2020., kaže Nouriel Roubini. Ako bi SAD nametnule izvozne sankcije od 300 milijardi dolara i zabranile Huaweiu i drugim kineskim tvrtkama korištenje američkih komponenti, Peking bi također reagirao ekstremnim mjerama. Na primjer, američkim tvrtkama bi zabranio pristup rijetkim rudama, osobito potrebnim u obrani, ili bi zatvorilo svoje tržište američkim multinacionalnim tvrtkama kao što je Apple. To bi bio nepremostiv šok za tržišta. Eskalacija ovog rata potisnula bi svijet u recesiju, bez obzira na djelovanje najvećih središnjih banaka, smatra stručnjak.
Čak i izjave da su strane konačno postigle sporazum nisu dovele do poboljšanja trgovinskih odnosa. “Dvije se zemlje kreću u suprotnim smjerovima, tako da se granica kompromisa sužava.
Ekonomisti su zabrinuti zbog usporavanja rasta kineskog gospodarstva. Boje se da će u jednom trenutku Kina doživjeti naglo usporavanje s nepredvidljivim i katastrofalnim posljedicama. To bi moglo dovesti do oštrog pada cijena roba, što bi utjecalo na zemlje izvoznice. S druge strane, utjecaj će biti i na razvijene zemlje koje aktivno prodaju svoje proizvode kineskoj srednjoj klasi zadnjih deset godina.
“Doprinos” Europe
Međutim, Europa bi također mogla teško pogoditi globalno gospodarstvo. Boris Johnson, poznat po svojoj beskompromisnoj poziciji, sada je premijer u Velikoj Britaniji. Zalagao se za Brexit po svaku cijenu, čak i bez dogovora s EU. Tržišta su uplašena ovim preokretom događaja, a europska valuta postala je autsajder dana. S druge strane, cijena zlata je porasla jer investitori, bojeći se oluje, traže u njemu utočište. To nije dobro ni za euro, osobito ako ECB nastavi opuštati svoju monetarnu politiku.
Anatole Kaletsky čak smatra da Europa predstavlja mnogo veću prijetnju svjetskoj ekonomiji od one koja dolazi iz SAD-a i Kine. Prema njegovim riječima, naivna Europa bit će glavna žrtva američko-kineskog trgovinskog rata iz istog razloga zbog kojeg je ispaštala tijekom krize u 2008. godini, iako je recesija krenula iz Sjedinjenih Država. Europa iznova donosi pogrešne odluke odabirom politike štednje, koja i sličnim situacijama ne može pomoći europskom gospodarstvu.
Dok SAD i Kina jačaju svoje ekonomije, kako bi nadoknadile gubitke na izvozu, Europska komisija prisiljava Italiju da stegne pojas, smanji javni dug i poveća poreze. Njemačka smanjuje ulaganja i odgađa uvođenje nižih poreza unatoč odličnim rezultatima.
Europske banke također stežu pojas, što dovodi do smanjenja kredita. Zbog toga je MMF revidirao svoje prognoze za 2019. godinu i prognozirao veće gospodarsko usporavanje u Njemačkoj i, općenito, u eurozoni, dok se prognoze za Kinu i SAD praktično nisu promijenile. Nakon 2008. godine, ova je politika izazvala dugu postkriznu fazu u Europi, a ta se situacija može ponoviti. Međutim, stručnjaci ACRA-e vjeruju da gospodarstvo EU neće pasti u recesiju, ali da će ono ostati zarobljeno stagnacijom: BDP će se povećati za samo 0,2%.
Odlazeći šef ECB-a Mario whatever it takes Draghi danas je reka; ”Significant degree of monetary stimulus necessary”, okay, kamata ECB-a je već sad na nuli, upravo je smanjena proizvodnja eura sa 2 miljarde na kojih par sto mijuni dnevno . . . i sad ako je stimulacija nužna onda to znači spuštanje kamate ispod nule i povećanje proizvodnje eura opet na miljardu ili dvi dnevno uz povećanje otkupa dugova korporacija . . . a to povijest financija ne poznaje . . . očekuje se da i FED spusti kamatu kako bi se još dalje širija dug i rasle burze šta Trumpu za izbore triba više nego išta drugo . . . centralne banke očito ne zabrinjavaju tisuće miljardi škovaca u njihovim bilancama jer šta je dug veći, centralne banke su jače. Totalno ludilo je i to šta sve velike centralne banke imaju trading deskove na velikim burzama. Šta se na… Čitaj više »
“ekonomski ciklus” u ovim okvirima je nepostojeći. Izmišljen za opravdavanje kriza koje su uzrokovane lošim upravljanjem ekonomije što u današnjem globaliziranom svijetu znači da samo jedna država može uzrokovati globalnu krizu. Termin ekonomski ciklus se može koristiti za pojedine ili skup određenih akcija koje imaju svoj početak i kraj. Primjerice, kvantitativno popuštanje ili set određenih gospodarski mjera s ciljem jačanja gospodarstva. Ili da banaliziram, ako isključiš klimu, naravno da će ti biti vruće. Korištenje termina ekonomski ciklus za dozvoljavanje napuhavanje balona (primjerice hipotekarni balon iz 2008) je kretenizam. Nikakav ekonomski ciklus 2008 nije završio pa da komentiramo – “a da, ciklus je završio pa naravno da imamo krizu”. Jedni kreteni su uzrokovali hipotekarni balon, drugi kreteni su ga dozvolili. Ali ovcama se prodaje ekonomski ciklus…
Jedva čekam da kriza krene i da veliki propadnu. Uvijek možemo živjet od svog rada i grunta! Ovi šta žive iznad svojih mogućnosti sa kreditima neka vraćaju dugove… Briga me za krize! Želim uživat na moru i lagano zidarit i gletat, postavljat rigips i pločice. Želim barit gospođe i postavljat im užitak među noge. Želim uzgajat lozu grožđe i jabuke, malo po malo. *ebe mi se za Vaše krize. Propadnite svi bankari i lopovi/barabe više. Ubite se međusobno slobodno dok ja roštiljam mesinu.
Društvo, moram se pridružiti Mikojanu i reći da ni ja sa svim svojim obrazovanjem baš ništa ne razumijem: niti krize niti ekonomske cikluse, a bogami nit negativne prinose. Slažem se ipak sa onima koji kažu da je stvar u globalnom sistemu kojim upravljaju opsjenari. Najapsurdnija mi je ipak bila teorija o beskonačnom ekonomskom rastu. Ja sa svojom skromnom pameću jedino zaključujem da nas netko sve polako porobljava i stvari će ići kako idu dok se ne opametimo ili ne dođe jedna prirodna ili neka druga katastrofa, a onda će si gospoda bankari sa svojim vrijednosnim papirima moć brisat guzicu. A možda čak ni to jer se sve digitalizira. 😉
Da pojednostavimo, tko ili što stvara novu vrijednost, proizvodnja, radnici, seljaci. Bankari, burzovni mešetari, tkz. “investitiri” ne stvaraju ništa, oni raspolažu tuđim znojem i radom. Sve će se to jednog dana raspasti jer i strojeve koji će kao zamjeniti radnike i seljake netko mora napraviti, opet radnici, nečije ruke. Sjetimo se naše zadnje krize, kada smo osjetili krizu, onda kada je ona kvočka svakodnevno kokodakala da je kriza i da treba štedjeti ali kvočka ko kvočka, da je šutjela krizu bi prošli bezbolno kao i sve od 1918. Štednja, štednja svakodnevno iz njenih usta ali je zaboravila tko mora štedjeti, ne ljudi nego država. Država je morala otpustiti 50% službenika i gurnuti ih kako oni to znaju reči na tržište rada, ljudi moraju raditi i trošiti zarađeno, trošiti, trošiti, potrošnja potiče proizvodnju, proizvodnja zapošljava otpuštene državne službenike štednja uništava sve, proizvodnju pa na kraju i državu. Ne znam čemu svi… Čitaj više »
BOŽE KUKAJU ZA TRIČAVIH 0,7 POSTO SMANJENJA DRŽAVNIH VREDNOSTI , A MI SMO IMALI MILIJARDITE PROCENTE PADA DRŽAVNIH I LIČNIH VREDNOSTI, I OSTASMO ŽIVI, ISTINA JEDVA, ALI ŽIVUCKAMO, ŽIVUCKAMO..DE,. DE NE GALAMITE ŠONJE JEDNE.