Apokaliptična predviđanja za globalno gospodarstvo – može eksplodirati bilo gdje

Ekonomska kriza

Globalna ekonomska kriza već kuca na vrata: napetost u međunarodnoj trgovini mogla bi dovesti do gospodarskog pada do kraja godine.

Prognoze o ekonomskom potonuću sve su brojnije, a apokaliptičke prognoze više ne izgledaju tako nevjerojatno kao prije. Ovo su nedavna predviđanja ruske agencije za analitiku ACRA-e, piše dnevnik Vzgliad.

Nakon što trenutni ekonomski ciklus dostigne kraj, neizbježno će uslijediti globalna recesija. Ova bomba može eksplodirati bilo gdje. Napetosti u svjetskoj trgovini mogle bi dovesti do gospodarskog pada do kraja godine, predviđa ACRA.

“Vrlo je mala vjerojatnost da će doći do brzog rješavanja trgovinskog rata između Kine i Sjedinjenih Država, kao i rizika od američkog ograničenja trgovine s Meksikom i drugim zemljama, ukazuju na to uočeni negativni ciklički trendovi u američkom gospodarstvu od početka godine. Sve bi ovo moglo dovesti do stagnacije ili recesije u nekim razvijenim zemljama u razdoblju između 2019. i 2020. godine”, navodi se u studiji agencije.

Profesori ekonomije sa Sveučilištu u New Yorku, definirali su prije godinu dana deset potencijalnih rizika koji mogu uzrokovati globalnu recesiju u 2020. godini.

Ekonomisti određuju nekoliko točaka u svijetu iz kojih bi se mogao pojaviti “crni labud” (The Black Swan / opasan, nepoznat i nepredvidiv događaj za kojeg se nije moguće pripremiti). “Crni labud” uzrokuje kolaps i recesiju koja uništava gospodarstvo zamalja poput kule od karata.

Udarac bi mogao doći iz Sjedinjenih Država. Posljednjih 11 godina američko gospodarstvo doživjelo je neprekidan rast, što predstavlja rekord gospodarskog rasta bez recesije u američkoj povijesti. Sve govori da se prirodno trajanje ovog ciklusa približava kraju.

Doug Casey uvjeren je da je američka ekonomija kula od karata koja će se srušiti pod naletom vjetra. Mnogi ekonomisti dižu uzbunu, znajući da se približava cunami. Strahovi su uzrokovani prije svega trgovinskim ratom između Sjedinjenih Država i Kine, koji uzrokuje preustroj svjetskih tržišta.

Produbljivanje konfrontacije dovest će do usporavanja svjetskog gospodarstva, pada potražnje za ugljikovodicima, problema u bankarskom sektoru i, u konačnici, do globalnog kolapsa. Stručnjaci ACRA-e vjeruju da će trgovinski rat do 2020. godine smanjiti gospodarstvo SAD-a za 0,7%.

Još jedan znak približavanja krize u Sjedinjenim Državama je preokret krivulje prinosa: to je neobična situacija, kada prinos na dugoročne obveznice u kratkom roku padne ispod prinosa na imovinu.

Ovaj fenomen smatra se jednim od najpreciznijih znakova predstojeće ekonomske krize u zemlji. To pokazuju povijesne statistike posljednjih 50 godina. U šest sličnih slučajeva, takav preokret u Sjedinjenim Državama bio je praćen krizom. Međutim, to se nije dogodilo odmah: u prosjeku, recesija je počela 311 dana kasnije, tj. za otprilike godinu dana u ovom slučaju. To je osobito bio slučaj 1990., 2001. i 2008. godine.

Jedina stvar koja može pomoći Sjedinjenim Američkim Državama je da FED smanji kamatnu stopu, a što bi se trebalo dogoditi ovaj tjedan.

“Ako se to dogodi, recesija u SAD-u bila bi manje vjerojatna”, piše glavni ekonomist Gavekal Dragonomicsa, Anatole Kaletsky. Prošlog ljeta, Nouriel Roubini opisao je povećanje stope Fed-a kao jedan od deset rizika za globalno gospodarstvo. I to je upravo rizik koji se raspršio ovog ljeta jer je Fed odjednom odlučio “popustiti”.

Opasnost leži i u akcijama američkog predsjednika, primjerice protiv Irana. Da bi poboljšao svoju popularnost, Donald Trump bi mogao organizirati pravu krizu u vanjskoj politici izazivajući naftni šok, koji bi nesumnjivo doveo svijet u ponor krize.

Trenutno, Iran je zaglavio u posljedicama novih američkih sankcija, što predstavlja točku napetosti, čak i ako Kina i dalje ignorira te mjere i kupuje iransku naftu. Donald Trump je nedavno izjavio da bi Sjedinjene Države mogle pokrenuti rat protiv Irana zbog nuklearnog oružja. Ostaje nadati se da će mu zdrav razum diktirati da ne ode u oružani sukob. Iran kontrolira tjesnac Hormuz, gdje prolazi veliki dio svjetske nafte.

Budući da nema što izgubiti, Teheran će blokirati taj prolaz i nestašica nafte će ubiti mnoge ekonomije. Štoviše, Iran se već igra sa živcima svojih protivnika: nedavno je zaustavio britanski brod. S druge strane, Sjedinjene Države planiraju stvoriti koaliciju različitih zemalja kako bi patrolirali Hormuškim tjesnacima, izjavio je američki državni tajnik Mike Pompeo.

Kriza može doći iz Kine

Trgovinski i tehnološki rat protiv SAD-a još je jedan rizik koji će vjerojatno uzrokovati recesiju 2020., kaže Nouriel Roubini. Ako bi SAD nametnule izvozne sankcije od 300 milijardi dolara i zabranile Huaweiu i drugim kineskim tvrtkama korištenje američkih komponenti, Peking bi također reagirao ekstremnim mjerama. Na primjer, američkim tvrtkama bi zabranio pristup rijetkim rudama, osobito potrebnim u obrani, ili bi zatvorilo svoje tržište američkim multinacionalnim tvrtkama kao što je Apple. To bi bio nepremostiv šok za tržišta. Eskalacija ovog rata potisnula bi svijet u recesiju, bez obzira na djelovanje najvećih središnjih banaka, smatra stručnjak.

Čak i izjave da su strane konačno postigle sporazum nisu dovele do poboljšanja trgovinskih odnosa. “Dvije se zemlje kreću u suprotnim smjerovima, tako da se granica kompromisa sužava.

Ekonomisti su zabrinuti zbog usporavanja rasta kineskog gospodarstva. Boje se da će u jednom trenutku Kina doživjeti naglo usporavanje s nepredvidljivim i katastrofalnim posljedicama. To bi moglo dovesti do oštrog pada cijena roba, što bi utjecalo na zemlje izvoznice. S druge strane, utjecaj će biti i na razvijene zemlje koje aktivno prodaju svoje proizvode kineskoj srednjoj klasi zadnjih deset godina.

“Doprinos” Europe

Međutim, Europa bi također mogla teško pogoditi globalno gospodarstvo. Boris Johnson, poznat po svojoj beskompromisnoj poziciji, sada je premijer u Velikoj Britaniji. Zalagao se za Brexit po svaku cijenu, čak i bez dogovora s EU. Tržišta su uplašena ovim preokretom događaja, a europska valuta postala je autsajder dana. S druge strane, cijena zlata je porasla jer investitori, bojeći se oluje, traže u njemu utočište. To nije dobro ni za euro, osobito ako ECB nastavi opuštati svoju monetarnu politiku.

Anatole Kaletsky čak smatra da Europa predstavlja mnogo veću prijetnju svjetskoj ekonomiji od one koja dolazi iz SAD-a i Kine. Prema njegovim riječima, naivna Europa bit će glavna žrtva američko-kineskog trgovinskog rata iz istog razloga zbog kojeg je ispaštala tijekom krize u 2008. godini, iako je recesija krenula iz Sjedinjenih Država. Europa iznova donosi pogrešne odluke odabirom politike štednje, koja i sličnim situacijama ne može pomoći europskom gospodarstvu.

Dok SAD i Kina jačaju svoje ekonomije, kako bi nadoknadile gubitke na izvozu, Europska komisija prisiljava Italiju da stegne pojas, smanji javni dug i poveća poreze. Njemačka smanjuje ulaganja i odgađa uvođenje nižih poreza unatoč odličnim rezultatima.

Europske banke također stežu pojas, što dovodi do smanjenja kredita. Zbog toga je MMF revidirao svoje prognoze za 2019. godinu i prognozirao veće gospodarsko usporavanje u Njemačkoj i, općenito, u eurozoni, dok se prognoze za Kinu i SAD praktično nisu promijenile. Nakon 2008. godine, ova je politika izazvala dugu postkriznu fazu u Europi, a ta se situacija može ponoviti. Međutim, stručnjaci ACRA-e vjeruju da gospodarstvo EU neće pasti u recesiju, ali da će ono ostati zarobljeno stagnacijom: BDP će se povećati za samo 0,2%.

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
Moreno
Gost
Moreno

Odlazeći šef ECB-a Mario whatever it takes Draghi danas je reka; ”Significant degree of monetary stimulus necessary”, okay, kamata ECB-a je već sad na nuli, upravo je smanjena proizvodnja eura sa 2 miljarde na kojih par sto mijuni dnevno . . . i sad ako je stimulacija nužna onda to znači spuštanje kamate ispod nule i povećanje proizvodnje eura opet na miljardu ili dvi dnevno uz povećanje otkupa dugova korporacija . . . a to povijest financija ne poznaje . . . očekuje se da i FED spusti kamatu kako bi se još dalje širija dug i rasle burze šta Trumpu za izbore triba više nego išta drugo . . . centralne banke očito ne zabrinjavaju tisuće miljardi škovaca u njihovim bilancama jer šta je dug veći, centralne banke su jače. Totalno ludilo je i to šta sve velike centralne banke imaju trading deskove na velikim burzama. Šta se na veću visinu penje, pad će bit spektakularniji.

Problem u ”demokraciji” i ”slobodnome tržištu” je to šta nema ko uvatit crnoga labuda 🙂

Mercury
Gost
Mercury

@ Moreno

Upravo tako. Samo ovaj termin negativne kamatne stope izbaci i zamijeni ga s kvantitativnim popuštanjem. Kada monetarna politika kamatne stope postane neelastična/neefektivna, kreće monetarna politika kvantitativnog popuštanja.

Moreno
Gost
Moreno

Mercury Nisan baš shvatija šta oćeš reć. NIRP (Negative Interest Rates Policy) je jedno, a QE (Quantitative Easing) je drugo i međusobno se nužno ne isključuju. Danas SNB (- 0,75) i BOJ (- 0,10) imaju negativnu kamatu bez obzira koliko franaka i yena proizvode. Pa vidija si kako je i FED-u i ECB-u kod niske i nulte kamate bilanca rasla jer su se proizvodili dolari i euri pa sa njima kupovali obveznice država i korporacija . . .

Mercury
Gost
Mercury

@ Moreno

Da, rekao sam da su to dvije različite monetarne politike. “Međusobno se nužno ne isključuju” je termin koji, recimo, mogu prihvatiti.
Poanta je u elastičnosti. S obje politike puniš tržište lovom. Kod negativne kamatne stope, ta politika postaje eksponencijalno neučinkovita. Na tržištu mora postojati debeli razlog da bi netko držao novce u “sefu” i to plaćao. Ove negativne stope su upravo odraz toga da je nekome to bilo prihvatljivo pa se centralna banka nije ispraznila na kamatnoj stopi od 0,00% nego recimo -0,25%. Kvantitativno popuštanje je upravo zbog toga smišljeno kako bi se tržište preplavilo dodatnom lovom. Ameri su u zadnje dvije i pol godine dignuli kamatnu stopu za 2%, ali sami priznaju da nemaju pojma kako očistiti smeće koje su nakupili u bilanci radeći kvantitativno popuštanje. Kamatnom stopom pumpaš nevezanu lovu na tržište, a kvantitativnim popuštanjem vezanu lovu. Oni su kvantitativnim popuštanjem uredili hipotekarno tržište kupujući smeće od vrijednosnih papira i sada ne mogu vratiti te papire na tržište jer ih nitko neće kupiti te mogu samo ponovno “ubiti to tržište”. Zato je prevladavajuća ideja da kvantitativno popuštanje nema nikakvog efekta na realnu ekonomiju jer ne radi nikakve sistemske promjene nego trpa problem pod tepih. Uostalom, svaki profesor koji se bavi monetarnom politikom će odmah da je u svijetu bajke onaj tko misli da bi to monetarna politika i trebala raditi.
Uglavnome, poanta je da se kamatna stopa spušta do razine na kojoj se centralan banka isprazni, a kvantitativno popuštanje se tada koristi za dodatnu poplavu lovom. A ako je kamatna stopa na razini gdje centralna banka nije prazna, a koristi se kvanitativno popuštanje, budi siguran da čiste neko smeće s tržišta ili da koristim njihov jezik “rade korekcije na tržištu”.

Moreno
Gost
Moreno

Mercury Moš teoretizirat koliko oćeš, ali praksa odnosno stvarnost kaže kako trenutno u svitu ima oko 13 tisuća miljardi dolara obveznica sa negativnim prinosom. Nisi lud ti, nisan ni ja, ali ko je na ovome svitu lud . . . ?

Mercury
Gost
Mercury

@ Moreno

Meni je to poznato, ali ne znam što želiš reći? Kakvu relaciju želiš napraviti između mog komentara i obvezncia s negativnim prinosom? To je kao da ja tebi kažem – “A jesi vidio inflaciju kako ne raste?” Ti možeš samo nagađati što ja s tom inflacijom mislim.

Mercury
Gost
Mercury

@ Moreno

Ne želim te krivo shvatiti pa ću te pitati da li ti to negativnu kamatnu stopu u monetarnoj politici uspoređuješ sa negativnim prinosom po obveznicama? Ako da, na kojoj relaciji? Jer mi nije jasna tvoja poanta.

Moreno
Gost
Moreno

Mercury Kamatne stope i prinosi na obveznice su dvi različite kategorije, a povezuje ih valuta kojoj se kamate reguliraju i u kojoj su obveznice denominirane.

Ja san samo napisa kako je situacija sa negativnim kamatama nepoznata jer se to nikad prij nije prakticiralo tako da se nije ni moglo učit u školama i da financijaši bauljaju jer se nalaze na nepoznatome terenu.

Šta se obveznica tiće jasno je kako vrijednost svake obveznice u nekome trenutku može past na nulu, ali nejasno je kako neko svijesno može uzimat obveznice sa već u startu negativnim prinosom . . .

I na kraju same valute kojima centralne banke ruše kamate po mojemu viđenju nije ništa drugo nego utrka ko će prij za svoju valutu postić nultu vrijednost.

Po meni je teoretiziranje besmisleno kad se vide matematički neodržive stvari u globalnim financijama koje su se totalno odvojile od ekonomije.

Moja reakcija na tvoj komentar je bila takva jer mi je nebitna teorija nego mi je bitno ono šta u praksi vidin. Ja san siguran kako oni koji upravljaju centralnim bankama vrlo dobro znaju šta rade, ali nemaju pojma na šta će to izać jer svaka teorija nije provediva u praksi, a kako oni određuju ko, kad, di i kako, znamo kako će se neki izvuć, a većina stradat . . . kad slušan šefove centralnih banaka kako govore i kako slažu rečenice pari mi se da slušan kako mi ciganka iz čikare gata.

Moreno
Gost
Moreno

Mercury I da se vratin na tvoj prvi komentar, NIRP i QE su samo monetarni alati koji uz regulaciju vrijednosti, distribuciju novca . . . i ostaloga čine monetarnu politiku, barem to meni tako izgleda jer politika općenito i je služenje raznim sredstvima za ostvarivanje ciljeva, a ako slušaš ove centralne bankare onda ćeš stvarno počet mislit kako su oni mali Bogovi, a ne najobičniji opsjenari.

PPP
Member
PPP

Negativna kamata se pojavljuje svaki put prije eventualnih kriza.

Ona se najčešće koristi kod državnih obveznica, jer kod velikih kriza država nikada ne propada. Tu situaciju profitira država koja kroz negativne kamate naplaćujući čuvanje novca koji nigdje nije sigurniji nego u državnim obveznicama.

Otvorio sam temu na forumu kako se ova interesantna i poučna polemika ne bi izgubila:

https://forum.logicno.com/forum/topic/negativna-kamata-definicija-uzrok-i-posljedice/

Mercury
Gost
Mercury

@ PPP

Nisam nešto upoznat s temom alata predviđanja kriza. Ali čini mi se da nije riječ o negativnom prinosu nego inverziji prinosa između kratkoročnih i dugoročnih obveznica. Baci negdje oko. Možda sam fulao.

PPP
Member
PPP

Upravo se radi o gubitku, gdje je investirana suma X u dražavne obveznice, umanjena za negativne procente.

Pogledaj vremenski period tih obveznica koje imaju negativnu kamatu. On je često samo 2 godine, a ponekad i 10.

Izgleda da ćemo imati krizu ili ove godine ili prije izbora u SAD-u.

Mercury
Gost
Mercury

@ PPP

https://www.macrotrends.net/2016/10-year-treasury-bond-rate-yield-chart
Ovdje možeš pogledati američke obveznice koje nikada u zadnjih 50 godina nisu imale negativan prinos. Ni jednogodišnje, ni petogodišnje ni desetogodišnje.

https://www.gurufocus.com/yield_curve.php
Ovdje ćeš naći inverziju prinosa koja se poklapa sa financijskim krizama. Ne negativni prinos nego invezija prinosa između dugoročnih i kratkoročnih obveznica.

PPP
Member
PPP

Mercury, znam za SAD, ali pogledaj druge zemlje: Japan, Italiju, Švedsku, Belgiju, Austriju, Finsku, Njemačku pa čak i Švicarsku gdje je kamata -0,90%…

Jesi li vidio kako se dolar štiti i kako postaje iznova dominanta valuta? 🙂

Mercury
Gost
Mercury

@ PPP

Gubim strpljenje:
1.) Japan 10/5/2Y nikada u minusu prije 2015 godine.
2.) Njemačka 10/5/2 Y nikada u minusu prije 2015 godine.
3.) Italija 5/2 Y nikada u minusu prije 2015, 10Y nikada.

Koliko ja sada država moram proći da dokažem da negativan prinos nema s time veze?

Imaš stranicu investing.com i tamo možeš pogledati prinose po različitim obveznicama.

PPP
Member
PPP

Nemaš što gubiti strpljenje.

Napisao si mi prije 2015. a ja ti govorim za sada.

Negativna kamata je signal nove krize ili straha da će do nje doći. To su osnove ekonomije.

Mercury
Gost
Mercury

@ PPP

Ne, to nisu osnove ekonomije osim ako netko nije napravio neku novu ekonomiju. Zadnjih 7 kriza je prezentirano inverzijom prinosa, a ti kažeš da će sljedeća biti zbog negativnih prinosa.

Da citiram tvoj prvi komentar – “Negativna kamata se pojavljuje svaki put prije eventualnih kriza.”
Tvoj prethodni komentar – “Napisao si mi prije 2015. a ja ti govorim za sada.”

Ova tvoja dva komentara pokazuju da si kontradiktoran sam sebi.

“Negativna kamata je signal nove krize ili straha da će do nje doći. To su osnove ekonomije.” – sada više možda nismo na obveznicama nego kamatnoj stopi centralnih banaka? Treba paziti na terminologiju. Bez obzira, također ne postoje povijesni podaci koji bi ukazivali da negativna kamata centralnih banaka signalizira krizu.

Naravno, svaki podatak može ukazivati na potencijalnu krizu. Primjerice, inflacija bi trebala krenuti, ali se to ne događa. Hm, to bi moglo značiti da je kriza na vratima. Takvih interpretacija možeš kreirati milijun. Upravo zato se prognoze temelje na povijesnim podacima.

Mercury
Gost
Mercury

@ Moreno

Da se razumijemo, cijenim svaku rečenicu koju netko napiše pa mi nije jasno zašto nisi odmah to napisao. Razmjena informacija, teorija, ideja je uvijek benefit. Ako ne za nas dvojicu, možda za nekoga tko čita komentar.

Jedino po čemu se mi razlikujemo nije mišljenje nego pristup analizi. Ja mandatorno (99,99% situacija) u diskusiju ulazim sa znanstvene strane, jer je to u startu zajednički nominator razgovora. Upravo zato smo se u komunikaciji odmah razišli. Plus takvim pristupom vidiš da li s nekim moraš raspravljati o osnovama sa znanstvene strane. Ja tebe ne poznam pa ne mogu donijeti taj zaključak prije reda. Sada kada znam, možemo raspravljati o svim mogućim teorijama, a na temelju tržišnih podataka. Vjerujem da bi složili 30 teorija bez pardona na ovu situaciju.

“situacija sa negativnim kamatama nepoznata” – ako ju gledaš izolirano od drugih elemenata, onda da. Međutim ako ju gledaš u kombinaciji sa kvanitativnim popuštanjem onda nije bitno da li je ona 0,1% ili -0,25% nego na kojoj kamatnoj stopi se “pali” kvanitativno popuštanje te imamo jedan primjerak za gledati. Radi se o Japanu. Znači da si ti ili ja bio na čelu ECB-a 2009. godine, nikada ne bi posegnuli za kvanitativnim sranjem jer Japan je predivan primjer kako to nema efekt koji oni u svojim objavama targetiraju (rast ekonomije). Dobro, i bez Japana nikada ne bi krenuli s tim sranjem.

Evo dati ću nekoliko primjera tko kupuje obveznice s negativnim prinosom, ali naravno da to nije cijela priča – sve financijske institucije koje su zakonom obvezne u portfelju imati obveznice i koje su limitirane rizikom koji smiju preuzeti (investicijski fondovi, mirovinski fondovi…); špekulanti; svi oni koji zbog poslovne politike ne ulaze u svijet dionica i drugih visoko rizičnih vrijednosnih papira (još uvijek je manji gubitak na obveznicama nego lovu držati u kešu)…

“I na kraju same valute” – ovo je pun pogodak. Međutim kako u tu priču ugurati Ameriku čija valuta ima status rezervne valute? Koja u usporedbi s Europom i Japanom ima zanemarivi broj obveznica s negativnim prinosom.

” teoretiziranje besmisleno kad se vide matematički neodržive” – čovječe, pa tada tek počinje zabava. To je ono što te tjera pa preispitaš ono što znaš i ono što gledaš, a ne poklapa se. Pa i lijepo napisao – tko je ovdje lud.

“nebitna teorija nego mi je bitno ono šta vidin” – moram ti razbiti taj stav. Moraš poznavati neprijatelja. Upravo zato znamo kada seru.

Situacija je poprilično svježa, ali ima hrpa podataka za istraživati. Ali to je za vlastitu razonodu. A što se tiče posljedica, znaš i sam da kada dođe do bilo kakvog problema, uvijek nastrada sirotinja/ovce/narod.

Moreno
Gost
Moreno

Mercury Pa okay je utvrdit u čemu se slažemo, a u čemu ne. U većini se i slažemo osim u tome šta ti gledaš na ekonmiju i financije ka na znanost, a ja na to gledan ka na politiku i prevaru koju je većina popušila.

Nije mi namjera suptotstavljanje i minjanje nečije slike svita nego poticaj da oni koji ne razmišljaju počmu malo gledat o čemu se tu općenito radi jer to neće i nemože niko napravit osim njih samih. Niti ja mogu prominit tebe niti ti moš prominit mene, a ni ti ni ja nemožemo prominit druge jer to mogu samo oni sami.

Evo samo ću ponovit one zadnje dvi rečenice šta san u komentaru tvojega komentara napisa;
Za shvatit današnju ekonomiju triba znat kako funkcionira casino, triba poznavat lik i djelo Charlesa Ponzia i triba znat modus operandi šibicara kojih skoro više da i nema. Na ekonomskome fakultetu danas se ništa pametno nemože naučit.

Mercury
Gost
Mercury

@ Moreno

“a ja na to gledan ka na politiku i prevaru” – mislim da se nismo našli oko termina znanost. Nisam siguran, točnije ne želim vjerovati da to svrstavaš u pseudoznanost nego da na to gledaš kao područje gdje su politika i prijavara neprikosnoveno utjecajni što je istina. Primjerice, sitnica poput izračuna profitne marže s kojom moraš voditi svoju tvrtku da bi poslovala pozitivno nije pseudoznanost. Da će na tvoju maržu utjecati reket koji ti neki političar nabija, svakako. Politika je poput parazita koji nešto može preuzeti djelomično ili u potpunosti, ovisno o interesu. Ekonomija je prva na listi jer kroz lovu dolazi moć.
“Na ekonomskome fakultetu danas se ništa pametno nemože naučit.” – takav pristup bi mogli postaviti za mnogo fakulteta. Pogledaj listu društvenih fakulteta. Ipak, na ekonomiji se ne ući samo makroekonomija. Tu je trgovina, marketing, upravljanje, pravo, informatika… Međutim, svakako ne bih savjetovao nekome da studira ekonomiju zato što želi imati vlastiti tvrtku bez obzira na njenu veličinu. Državni proračun je bilanca jedne velike tvrtke, ali to ne znači da je taj proračun pseudoznanost zato što s njime upravlja politika.

Ja osobno ne promatram ništa samo kroz prizmu znanosti jer bi to bio jako loš pristup. Čovjekov život, kao jedno od predivno komplesnih područja, je prožet s mnoštvo faktora koji utječu na njega. A tako i sve ostale stvari na ovome svijetu.

Moreno
Gost
Moreno

Mercury Točno je kako se nismo našli oko termina znanost koja je dobra, ali često ograničena znanstvenom dogmom od kojih je jedna koju si upravo naveja, a to je “pseudoznanost” šta je termin proizveden od dijela znanstvenika kojega su prihvatili i političari u cilju dskvalifikacije neistomišljenika kako bi se tom etiketom otklonila svaka daljnja rasprava i propitkivanje. Za mene termin “pseudoznanost” ne znači ništa, za tebe nešto. Okay.

Evo sad smo u raspravi na točki iz koje bi se tribali spustit na sami postanak svita koji nije rješen i zauzet jednu od dvi teorije koje nam se nude. Ja za sebe mogu reć kako neznan i ne priklanjan se ijednoj dogmi ni evolucionističkoj ni onoj kreacionističkoj. Moj pogled o tome san izložija na forumu ovoga portala i koliko san uspija vidit svi imaju različite poglede na tu temu šta je okay.

Mercury
Gost
Mercury

@ Moreno

A kako dvije osobe komuniciraju, ako svaka riječ ima drugačiju definiciju? Nije li prednost koristiti prihvaćenu terminologiju, slagali se s njom ili ne, kao univerzalni riječnik bez obzira što mislili o tom samom pojmu? Primjerice, ako ja kažem avion, a da ti u tom trenutku ne moraš razmišljati da li ja mislim na samo avione, ili možda i helikoptere ili dronove ili nepoznate leteće objekte. Ista stvar kao i pseudoznanost. Ili da drugačije formuliram pitanje. Ako ja izdam znanstveni rad s nekom teorijom u kojem kršim sve znanstvene postulate i kreiram vlastitu znanost, kako ti nazivaš tu pojavu? Ili ja imam pravo na to? Gdje/kako svrstavaš primjerice profesora iz Kanade koji je rekao “there is not such thing as biological sex”? I on predaje na prestižnom kanadskom fakultetu i ne, nije dobio otkaz zbog toga. Ako izbacimo sve norme, nalazimo se u beskonačnom relativiziranju gdje je svih 7 milijardi ljudi u pravu. To što netko koristi pojam pseudoznanost da dikvalificira neistomišljenike je samo posljedica koje moramo biti svjesni. Isto kao što je lopata namijenjena kopanju, tako se može i iskoristiti da se čovjek nasloni na nju i dobije žulj ispod ruke. Ali to je još uvijek lopata. Nismo promijenili značenje riječi lopata jer ju netko koristi za odmor ili da bi nekoga ubio lopatom. Lopata još uvijek nije naslon niti hladno oružje, ali se može tako koristiti isto kao pseudoznanost za diskreditaciju neistomišljenika.

Tematika jezične norme nas ne bi trebala nikuda odvesti jer samo pokušavamo determinirati zajednički jezik kako ne bi bilo krivih interpretacija u komunikaciji 🙂

“svita koji NIJE RIJEŠEN” – mislim da se poanta cijele priče vrti oko oko dvije riječi. Ako sam te dobro shvatio prijevod bi bio “Zašto se uopće svrstati na bilo koju stranu kada niti jedna nema odgovor na sva pitanja bez obzira o kojoj tematici se radilo”. Ako si to mislio, ja se 200% slažem s time iz hrpe razloga.

U konačnici, meni je problem sad samo problem taj jezični normativ jer to znači da ako ti na nekom budućem članku odlučim nešto napisati, riskiram ulazak u beskrajnu diskusiju 🙂 Jer dok se nas dvojica pogodimo u terminologiji, mogli be se zajedno naći u staračkom domu 🙂

Život je Lijep!
Gost
Život je Lijep!

Jedva čekam da kriza krene i da veliki propadnu. Uvijek možemo živjet od svog rada i grunta! Ovi šta žive iznad svojih mogućnosti sa kreditima neka vraćaju dugove… Briga me za krize! Želim uživat na moru i lagano zidarit i gletat, postavljat rigips i pločice. Želim barit gospođe i postavljat im užitak među noge. Želim uzgajat lozu grožđe i jabuke, malo po malo. *ebe mi se za Vaše krize. Propadnite svi bankari i lopovi/barabe više. Ubite se međusobno slobodno dok ja roštiljam mesinu.

Moreno
Gost
Moreno

Život je Lijep! Moš ti čekat krizu, ali ti to nije tako ka šta ti misliš. Svaka kriza je samo transfer imovine od onih 99,9% prema onima 0,1% . . . danas dvoznamenkasti broj ljudi posjeduje više imovine nego polovica čovječanstva i taj trend da se njihov broj sve više smanjuje traje već desetljećima i ako se ti trend ne promini uskoro će jednoznamenkasti broj ljudi imat više imovone nego polovica čovječanstva . . . i nemoj da ti se dogodi da ako budeš tija gradelavat mesinu da budeš mora bit stočar, a gospođe baš i ne luduju za stočarima . . . 🙂

Kažun
Gost
Kažun

@Moreno,u Lijepoj Našoj ništa ne uspijeva,tako da neće
uspijeti ni ova kriza???

Moreno
Gost
Moreno

Kažun Je, i ja san puno puti mislija kako od gorega nema gore, ali san se svaki put zajeba 🙂

Život je Lijep!
Gost
Život je Lijep!

@Moreno ja već imam ljude koji uzgajaju mesinu za mene, ako to neće ić onda idem u makiju sa samostrelom. Gospođe ga vole i popola i ucijelo. Ima posla tu kod mene u Istri preko glave. Država mi je nepotrebna, kartica i kontrole ka i mirovina. Ma jedva čekam Krizu jer more se od grunt Živit!!!

Moreno
Gost
Moreno

Život je Lijep! Razumin ja tebe, ni ja ne živin o poja, iman masline i znan kako je radit u poje, trava reste ka mutava, kupina osvaja, a triba masline i pobrat, jedne godine baci dobro, onda dvi ništa . . . za deset litar ulja dobijen janjca, kad je loša godina nema janjca nego kesni 100 euri . . . ni ja ne koristin kartice osim od firme za gorivo, i ne brinen se ja da meni kartica ne prestane radit, ali ako kartice prestanu radit turistima šta vamo dolaze bit će zajebano to sa samostrelon po brdu trčat, a i za na more triba nafta . . . oba dva dida su mi živili o poja i mora, sve san vidija . . .

Haralampije
Gost
Haralampije

Slijedeći taj tok misli…u čijoj šumi se misli loviti?
Pa će lovočuvar u najboljem slučaju dati vlasniku samostrela nogom u prkno.
A prodaja samostrela će biti – zabranjena😁

nessy
Gost
nessy

Blago onima koji nista ne razume. Ne moras se baviti, recimo, turizmom, da bi od njega imao koristi. Ova tvoje teorija funkcionira samo ako zivis od onoga sto uberes i kisnice. Dakle, u kamenom dobu. Odakle ti ta mesina koju rostiljas? Da bi imao novac za kupiti je, mora postojati cijeli sistem, koji je neposten do bola, ali je takav kakav je. Osim, ako si zigolo, pa sve svoje ostale potrebe, financiras servisiranjem starih babetina. Ako je tako, super za tebe, ali ja se ipak, ne bih mjenjao.

Mikojan
Gost
Mikojan

Fino sete se vi tu raspisali, blago nama što ništa ne razumemo, zar ti misliš da do pojave novca ljudi nisu živjeli? Zar misliš da se bez novca ne može živit?
Kriza, pa kriza u ovom regijonu je od 1918. pa eto nas još smo tu, dobro, neki su i umrli od starosti a nikako od krize. Kako kaže “život je Lijep” zidat će i gletat, neće biti plačen u novcu ali će za svoj rad dobiti pola krmka, teleta, janjeta i evo za roštilj, zar misliš da se sve mora plačati novcem?
Gledano u povijest, zloglasni Franjo Tahi je osjetio pobunu seljaka zbog čega, harača od jedne desetine uroda ? Koliko su danas harači na sve strane, jel se neko buni? Ako neće biti novca samo se nadam da će prvo propasti države i sve nepotrebne administracije kao takve. Burze propadaju, pa što, špekulanti i muljatori koji se bogate na tuđem radu i muci.
Propast će i ova civilizacija kao i nama sve nepoznate u prošlosti ove planete Zemlje, nismo prvi a nećemo biti ni zadnji.

MILEVA
Gost
MILEVA

E BAŠ SI POVRŠAN. PITAŠ LI SE ZAŠTO SE POJAVILA 1918G. ZATO DA HRVATI PRVI PUT U ISTORIJI DOBIJU SAMOSTALNOST I DRŽAVU, A I OVA SE GODINA POJAVILA KAO REZULTAT VELIKE KRIZE U AUSTROUGRSKOM CARSTVU… DA SU U NJEMU CVETALE RUŽE I DA JE SVE BILO IDEALNO, NE BI SE RASPALO, KAO ŠTO SE NE BI RASPALA I SAMA JUGOSLAVIJA.

MILEVA
Gost
MILEVA

OPASNO JE KAD SE VELIKE EKONOMIJE URUŠAVAJU, ZA SOBOM POVLAČE SVE.

Cigo
Gost
Cigo

Društvo, moram se pridružiti Mikojanu i reći da ni ja sa svim svojim obrazovanjem baš ništa ne razumijem: niti krize niti ekonomske cikluse, a bogami nit negativne prinose. Slažem se ipak sa onima koji kažu da je stvar u globalnom sistemu kojim upravljaju opsjenari. Najapsurdnija mi je ipak bila teorija o beskonačnom ekonomskom rastu. Ja sa svojom skromnom pameću jedino zaključujem da nas netko sve polako porobljava i stvari će ići kako idu dok se ne opametimo ili ne dođe jedna prirodna ili neka druga katastrofa, a onda će si gospoda bankari sa svojim vrijednosnim papirima moć brisat guzicu. A možda čak ni to jer se sve digitalizira. 😉

Moreno
Gost
Moreno

Cigo Po meni ti ispravno razmišljaš. Zašto bi se opterećiva sa nekim stvarima koje su od kontrolnog sistema sistematski zakomplicirane kako bi većina odustala od razmišljanja, ali duh koji ljudi imaju nikakvi matrix nemože spriječit da afektira um ako taj svoj um drže otvorenim.

Evo ipak samo jedan mali naputak, a to je kako bankari nemaju te vrijedonosne papire jer su oni samo kreatori i posrednici u toj prevari sa papirima.
Zapamti jednu stvar; svaki dug je nečija imovina. Pojednostavljeno rečeno svaki kredit koji neko plaća je novac kojim neko drugi dobiva mirovinu ili nekakav prinos iz nekog drugog fonda. Banke su svoju maržu odavna pokupile i od vjerovnika i od dužnika i oni bliži vrhu su novce od te marže već pretvorili u vile, penthouse, avione i ostali luksuz. Toliko o bankarima i njihovome toaletnome papiru.

Crogrgica1
Gost
Crogrgica1

Lol

MILEVA
Gost
MILEVA

I TE KATAKLIZME PREŽIVI PO FIZIČKIM ZAKONIMA SLAMA. ONA PLIVA I NE TONE…I JOŠ PONEŠTO…

Mercury
Gost
Mercury

“ekonomski ciklus” u ovim okvirima je nepostojeći. Izmišljen za opravdavanje kriza koje su uzrokovane lošim upravljanjem ekonomije što u današnjem globaliziranom svijetu znači da samo jedna država može uzrokovati globalnu krizu. Termin ekonomski ciklus se može koristiti za pojedine ili skup određenih akcija koje imaju svoj početak i kraj. Primjerice, kvantitativno popuštanje ili set određenih gospodarski mjera s ciljem jačanja gospodarstva. Ili da banaliziram, ako isključiš klimu, naravno da će ti biti vruće. Korištenje termina ekonomski ciklus za dozvoljavanje napuhavanje balona (primjerice hipotekarni balon iz 2008) je kretenizam. Nikakav ekonomski ciklus 2008 nije završio pa da komentiramo – “a da, ciklus je završio pa naravno da imamo krizu”. Jedni kreteni su uzrokovali hipotekarni balon, drugi kreteni su ga dozvolili. Ali ovcama se prodaje ekonomski ciklus…

Moreno
Gost
Moreno

Mercury Okay, možemo zanemari termin ”ekonomski ciklusi”, ali ekonomija je sastavni dio politike, a ako misliš da je ekonomija neovisna o politici onda je to druga stvar. Nemože jedna država izazvat krizu nego se kriza pojavljuje u sistemu kojega su više ili manje dio sve države i potpuno je nebitna država iz koje krene kriza jer je kriza sistemska i glavno pitanje je ko održava globalni financijski sistem. Subprime mortgage kriza je pukla jer se kako pišeš napuva balun nekretnina, a napuva se tako šta su se krediti davali sa par postotaka pologa i davali su se onima koji su u nekom trenutku prestali bit sposobni vraćat kredit radi usporavanja ekonomije i posljedičnim gubitkom zaposlenja. Uzrok krize su bile banke koje su financirale i one koji su gradili nekretnine i one koji su kupovali nekretnine, od jednih i drugih su banke ubirale kamate i to nije moglo ić u beskonačnost. E sad ti bankari koji su vodili tu igru po meni nisu kreteni jer kad su banke došle u kraj pojavila se američka vlada koja ih je sanirala sa 700 miljardi dolara na teret poreznih obveznika, a uprave banaka koje su krizu izazvale sebi su dilile miljunske bonuse isto ka da su za poludit dobro poslovale, a ne svojim lošim poslovanjem krizu izazvale. Tako da ti iz uprava banaka definitivno nisu kreteni nego su kreteni oni koji to i dan danas plaćaju. I to je bila čista politika koja sa ekonomijom nema veze. Općenito velika većina je prihvatila ekonomiju temeljenu na rastu do u beskonačnost šta je matematički neodrživo jer su i prirodni i društveni resursi ograničeni. Tu se ne radi o ikakvoj ekonomiji nego o matematici; limesi, graf i tok funkcije. Također i na ovome primjeru sanacije američkih banaka 2008 i hrvatskih banaka 1994 koje su sanirane sa 85 miljardi kuna poreznih obveznika, a privatizirane za 6 miljardi kuna se vrlo jasno vidi kako je većina odabrala sustav u kojemu je dobit privatna, a gubitak društveni. To također nema nikakve veze sa ekonomijom nego sa zdravim razumom kojega su političari ovcama uspili invertirat i tome nisu krivi ni ekonomisti ni političari nego su ovce same sebi krive. Evo ti aktualni primjer iz današnjega hrvatskoga turizma; banke dobrim dijelom financiraju i gradnju smještajnih kapaciteta i popratne sadržaje, a također financiraju i ekonomije zemalja iz kojih turisti dolaze i koji većinom peglaju kartice plaćajući extra fee bankama . . . u trenutku usporavanja globalne ekonomije broj turista će se reducirat jer će ljudi gubit zaposlenja i poslove, a oni koji su u Hrvatskoj investirali u turizam, a podkapitalizirani su, upast će u probleme. Vidiš kako i ministar igra bankarsku priču pa čara one koji ulažu u turizm kako tribaju još više ulagat jer je on osobno vidija kako su tamo neki koji su puno uložili puni puncati 6 miseci po visokim cjenama . . . i šta se može dogodit kad bi sad svi tako počeli ulagat jer će se napunit do Božića ne triba ni zamišljat . . . Za… Pročitaj više »

Mercury
Gost
Mercury

@ Moreno “neovisna o politici” – au, za ovo bih morao biti u svijetu vila i zmajeva. Politika u potpunosti dominira makroekonomijom i njen je glavni pokretač. “Nemože jedna država izazvat krizu” – ovdje se kategorički ne slažem. Uzrok krize 2008 je nekretninski balon koji su Ameri dozvolili. A povezanost sustava je kreirala sistemsku krizu. U srednjem vijeku financijska propast bilo koje države je bila “nagrada” za sve druge džave koje su se počastile na tuđoj bolesti. Da simplificiram i banaliziram bajkom, ako u Njemačkoj eruptira mega vulkan jer su Njemci toliko kopali da nađu naftu onda je Njemačka kriva za svjetsku financijsku krizu. “davali su se onima koji su u nekom trenutku prestali bit sposobni vraćat” “banke došle u kraj” – sada ti koristiš moje principe znanosti, a ja bih valjda trebao kontrirati politikom? To ti je kada nasjedneš na priču. Sposobnost vraćanja kredita pojedinaca koji su ih dignuli je najmanje relevantno za priču. Banke upravljaju nečime što se zove kreditni rizik. Priča standardno počinje pitanjem “Kako da zaradimo masnu paru?”. Hm, tržište raste i mi (banka žnj) rastemo s tim tržištem. Ali kako ostvariti ekstra rezultate? Pa tako da napraviš shemu ili da kažem zaigraš protiv pravila. Znači potrošili smo svu lovu na izdavanje stambenih kredita. Kako da izdamo još kredita kada nemamo love? Sekuritizacija! Prodati ćemo naš portfelj kredita kroz sekuritizaciju i dobiti svježu lovu za izdavanje novih kredita. Vidiš za sada sve funkcionira jer se ne krše nikakva pravila nego se samo zadovoljava potreba tržišta. I nakon 3 kruga sekuritizacije, hm, nema više potražnje. Naša dobit će stagnirati. Kako da zajebemo sustav? Znam, izdavati ćemo kredite ljudima kojima ne bi smjeli. Hm, ali nam sekuritizacija neće proći jer će papiri imati visoku rizičnost. Ma ne, sekuritizacija će biti AAA kvaliteta bez obzira što dijelimo ultra rizične kredite. I evo ponora za taj čas. To ti je ona priča kada su rejting agencije svjedočile pred Kongresom kako su mogli dodjeljivati AAA kvalitetu tim papirima? E, vrlo lako. Te agencije nemaju nikakvu odgovornost jer je njihiva svrha savjetodavna. I vuk pojeo magare. Sirotinaj koja nije mogla vraćati kredit nije ga niti trebala dobiti, ali kada je zarada u pitanju, grancie ne postoje. I naravno da su svi on jako dobro znali što rade. “rastu do u beskonačnost šta je matematički neodrživo” – apsolutno točno, ali ekonomija se bavi i psihologijom. Nada je zajebana stvar. “Tu se ne radi o ikakvoj ekonomiji nego o matematici” – uuu, moraš tu jako paziti. Primjerice, fizičari bi te razapeli za ovu izjavu. Matematika može sve postaviti u svoju perspektivu, ali za to mora imati input. A taj input nije matematika. “nego sa zdravim razumom” – ako sam ja političar koji od toga profitira, onda mi se to ne kosi sa zdravim razlogom. Ja sam zastupnik teorije da su ljudi nasjeli na priču da je država kreirana zbog njih za što nema apsolutno nikakvih dokaza. Samo preslikaj Platonovu Državu na današnju situaciju. “a podkapitalizirani su” – sorry, prijevod ovoga je da jedan dio… Pročitaj više »

Moreno
Gost
Moreno

Mercury Je, rating agencije su fejkače koje se sa svojim ratingom pojavljuju na svim prvim udarnim terminima tv dnevnika i naslovnicama portala. Tu bi ja iša dalje od tebe pa bi reka kako to nije psihologija nego psihijatrija, ako se u obzir uzme kako centralnim bankama, njihovim prime dealerima i rating agencijama upravljaju isti ljudi nama nevidljivi i nepoznati kojima političari služe za održavanje legaliteta i legitimiteta. A ljudi koji bleje u tv i portale su doslovno pod psihijatrijskim tretmanom u jednome velolikome globalnome sanatoriju.

Razmisli malo o kontrolnome sistemu kojega su dio znanost, obrazovanje, policija, vojska, religije, MS mediji . . . i, jasno, banke.

Inače vše ili manje se slažem sa svim šta si napisa i ne pada mi na pamet vatat se za neku tvoju pojedinu rič koju si napisa i “žestoko uzvratit” jer to kvari raspravu

Mercury
Gost
Mercury

@ Moremo

Je, to je teža psihijatrija. Ali da ljude malo nauče o društvenom inžinjeringu, možda bi skinuli mrene s očiju.

““žestoko uzvratit”” – znam da puno ljudi to teško prihvaća, ali meni to nije problem. Kako je rekao jedan prdonja, bolje iskreni konflikt nego lažna suradnja.

Mikojan
Gost
Mikojan

Da pojednostavimo, tko ili što stvara novu vrijednost, proizvodnja, radnici, seljaci. Bankari, burzovni mešetari, tkz. “investitiri” ne stvaraju ništa, oni raspolažu tuđim znojem i radom. Sve će se to jednog dana raspasti jer i strojeve koji će kao zamjeniti radnike i seljake netko mora napraviti, opet radnici, nečije ruke. Sjetimo se naše zadnje krize, kada smo osjetili krizu, onda kada je ona kvočka svakodnevno kokodakala da je kriza i da treba štedjeti ali kvočka ko kvočka, da je šutjela krizu bi prošli bezbolno kao i sve od 1918. Štednja, štednja svakodnevno iz njenih usta ali je zaboravila tko mora štedjeti, ne ljudi nego država. Država je morala otpustiti 50% službenika i gurnuti ih kako oni to znaju reči na tržište rada, ljudi moraju raditi i trošiti zarađeno, trošiti, trošiti, potrošnja potiče proizvodnju, proizvodnja zapošljava otpuštene državne službenike štednja uništava sve, proizvodnju pa na kraju i državu. Ne znam čemu svi ti doktori ekonomskih znanosti, što oni rade, što izmišljaju, tj. prodaju nam maglu i toplu vodu a sve je vrlo jednostavno. Ako ove godine prodam sav urod krumpira a mogao sam prodati i više da sam imao, to će biti poticaj da nagodinu proizvedem malo više, ako i to prodam i još fali idemo dalje. Ako će ljudi štedjeti i neće kupovati moj krompir ja ću propasti i svi oko mene će izgubiti. Jednostavno da jednostavnije ne može biti. 🙂

MILEVA
Gost
MILEVA

BOŽE KUKAJU ZA TRIČAVIH 0,7 POSTO SMANJENJA DRŽAVNIH VREDNOSTI , A MI SMO IMALI MILIJARDITE PROCENTE PADA DRŽAVNIH I LIČNIH VREDNOSTI, I OSTASMO ŽIVI, ISTINA JEDVA, ALI ŽIVUCKAMO, ŽIVUCKAMO..DE,. DE NE GALAMITE ŠONJE JEDNE.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik