fbpx

Budućnost obveznih mirovinskih fondova – Obveznice „out“, dionice „in“

Zagrebačka burza - Portal Logično

Nedavno sam na ovom portalu pisao o budućim prinosima obveznih mirovinskih fondova (OMF) u Hrvatskoj i zaključio da će ove i narednih godina njihovi godišnji prinosi temeljem državnih obveznica biti manji od stope inflacije. Uz to sam zaključio da su OMF-ovi prisiljeni mijenjati strukturu imovine i da će se okrenuti tržištu dionica te upozoravajući da je izvjesno očekivati anomalije koje se mogu podvesti pod financijski inženjering, a koje će ipak biti svedene pod dopuštenu špekulaciju. U razmatranju ovog problema treba praviti razliku u ulaganja OMF-ova u dionice na hrvatskom i stranim tržištima kapitala. Za sada ću se posvetiti tržištu dionica Zagrebačke burze.

Na ovom portalu mogli ste pročitati nekoliko članaka koji govore o anomalijama svjetskih tržišta kapitala, prije svega onih u SAD-u i EU, odnosno eurozoni. One su odraz politika FED-a i ECB-a koji stvarajući novac iz ničega indirektno omogućavaju pumpanje vrijednosti dionica. Prepoznata je kategorija „zombi“ kompanija koje su fundamentalno loše, ali cijena njihovih dionica ipak raste. Koristeći obilje jeftinog novca, one se zadužuju i kupuju vlastite dionice da bi im podigle cijenu i na taj način prikazale da i vrijednost kompanije raste. U spomenutim tekstovima možete pronaći niz primjera ovakve prakse. Opravdano se postavlja pitanje do kada je takvo stanje održivo. Ali kao što rekoh, o svjetskim tržištima drugi put.

Situacija na hrvatskom tržištu kapitala je bitno drugačija, ali se ipak mogu prepoznati neke sličnosti. Osnovna razlika je da je hrvatsko tržište kapitala malo i nerazvijeno, a poseban problem je što je „plitko“. Druga bitna razlika je u politici Hrvatske narodne banke (HNB) koja nije spremna, ili joj nije dopušteno, provoditi ranije spomenute politike i mjere kao FED i ECB. Ne ulazeći za sada u ocjenu je li to dobro ili ne, bitno je da se Hrvatska davno suvereno odrekla suverene monetarne politike. Spominjanje kreiranja vlastitog novca iz ničega se označava kao hereza, neznanje i nekompetentnost ili stvar socijalističkog mentaliteta. Uglavnom, HNB ne sudjeluje u stvaranju „zombi“ korporacija u Hrvatskoj, ali to ne znači da ih ne može biti ili da ih već nema.

Specifičnost Hrvatske je da postoje institucionalni investitori koji mogu izazvati isti učinak jer su relativno dovoljno veliki, moćni i likvidni. Nekima od njih zajamčen je stalan priljev svježeg novca, oni uzimaju svoje provizije i bitni su im kratkoročni rezultati manje brinući što će biti s njihovim klijentima u daljnjoj budućnosti. Tu prije svega mislim na OMF-ove, ali i druge investicijske fondove koji su većinom u vlasništvu stranih banaka. Već se može prepoznati da se radi o stvaranju financijskog balona. Očekivati je da takav balon u jednom trenutku može i mora puknuti, ali mislim da je razlika u odnosu da povijesne primjere da će pucanje ovog balona u Hrvatskoj ili bolje rečeno „korekcija“ biti programirano, a ne iznenadna reakcija tržišta u nekom trenutku. „Korekcija“ će nastupiti onda kada oni koji omogućavaju kreiranje ovih balona odluče da im to odgovara. Za razliku od zapadnih tržišta kapitala na kojima su prepoznate „zombi“ kompanije mislim da u Hrvatskoj možemo početi prepoznavati cijelo „zombi“ tržište.

Prve naznake toga su se pojavile tijekom 2019. godine, kada je indeks CROBEX Zagrebačke burze porastao preko 15 posto, u situaciji stagniranja industrijske proizvodnje i nedovoljnog gospodarskog rasta koji se temelji prije svega na porastu inozemne turističke potrošnje, sredstava iz EU fondova i doznaka iseljenih hrvatskih državljana što onda rezultira porastom potrošnje kućanstava i države. Uz to se bilježi i propast nekih od najvećih gospodarskih sustava čije su dionice bile uvrštene na burzu. Spomenimo samo kompanije Agrokora, Uljanik, Đuru Đakovića, ali i niz manjih. Usput, moram reći da OMF-ove osobno ne smatram glavnim krivcima za gubitke na Agrokoru. To su neki drugi i to je posebna tema.

Porast vrijednosti CROBEX-a temeljem dionica koje čine njegovu strukturu posljedica je isključivo povećane potražnje je se pojavila velika količina kapitala koja je tržila veće prinose nakon naglog pada prinosa na obveznice i smanjenja bankarskih kamata na depozite koji su praktično došli blizu nule. Procjenjuje se da se u investicijske fondove u 2019. godini slilo preko 3,5 milijardi kuna. S druge strane, OMF-ovi su raspolagali s oko 10 milijardi kuna koje su morali negdje investirati. Vjerojatno je veći dio tog kapitala završio na zapadnim tržištima, ali je dio sigurno završio na domaćem tržištu. Znat ćemo za koji mjesec.

Domaće tržište je premalo da apsorbira cijeli raspoloživi kapital. Ukupna tržišna vrijednost svih kompanija uvrštenih na Zagrebačku burzu je približno 150 milijardi kuna uključujući trezorske dionice, one s kojima se ne trguje jer u pravilu odražavaju većinsko vlasništvo te sve one koje su u vlasništvu pojedinaca koji imaju više od 5 posto udjela. Ostatak su free float dionice s kojima se slobodno trguje. Podaci o njihovom udjelu ukupnog tržišta javno su iskazani samo za one koje formiraju indeks CROBEX. Trenutna tržišna vrijednost ovih kompanija je oko 64 milijarde kuna, a pripadajući free float je oko 24 milijarde kuna ili oko 18 %. No i tu postoji anomalija jer najvrjednija kompanija, Zagrebačka banka, koja tržišno vrijedi preko 20 milijardi kuna ima samo 4 posto free float dionica. Ako nju isključimo, preostale kompanije vrijede 42 milijarde kuna, a vrijednost njihovih free float dionica se spustila samo malo ispod one 24 milijarde kuna, ali se njihov udio popeo na preko 50 posto vrijednosti preostalih kompanija. Ako tome pridodamo i ostale banke koje trenutno nisu u CROBEX-u te kompanije koje su u znatnom državnom vlasništvu, s čijim se malim dijelom dionica trguje, možemo za ovu analizu grubo pretpostaviti da je ukupna vrijednost free float dionica oko 50 milijardi kuna. Netko sigurno zna precizniji podatak, ali je ovdje cilj samo uočiti odnos ponude i potražnje iskazane slobodnim kapitalom koji se može usmjeriti na tržište dionica, odnosno njegove tržišne moći

Kako detaljni podaci o imovini OMF-ova za 2019. godinu još nisu poznati, na temelju podataka za 2018. godinu, ostvarenih prinosa i novih ulaganja možemo pretpostaviti da je vrijednost domaćih dionica u njihovu portfelju oko 15 milijardi kuna ili oko 30 posto vrijednosti dionica s kojima se trguje. Ne ulazeći u vrijednost domaćih dionica u vlasništvu ostalih investicijskih fondova vjerujem da neću puno pogriješiti ako zaključim da je to dodatnih 10 milijardi kuna što znači da je vrijednost portfelja institucionalnih investitora oko 50 posto vrijednosti dionica s kojima se trguje. To im samo po sebi daje ogromnu tržišnu moć, a ako se tome pridoda nepresušan izvor likvidnosti koji OMF-ovi imaju zbog zakonski propisanog konstantnog priljeva novca hrvatskih poreznih obveznika, sve pretpostavke za potpunu kontrolu tržišta su tu. Mali ulagači će tome pridonositi jer će s povjerenjem ulagati u dionice jer će biti „sigurni“ u rast u njihove vrijednosti bez obzira na fundamente kompanija te time olakšati ostvarivanje osnovnog cilja, porasta vrijednosti cijelog tržišta pri čemu isplata dividendi pada u drugi plan.

Prema jednom trivijalnom modelu trgovanja na burzi samo među institucionalnim investitorima dovoljna je 1 kuna dodatnog kapitala da se vrijednost CROBEX-a poveća za 1 posto. To zvuči mnogo uzbudljivije ako se iskaže s povećanjem ukupne tržišne vrijednosti od preko 1 milijarde kuna. Perpetum mobile je mala beba prema ovome. Sigurno se neće raditi o 1 kuni već o znatnijim, ali ipak relativno malim iznosima. Ostalo je prelijevanje iz šupljeg u prazno da bi se osigurao milijunski dnevni promet i likvidnost odabranih dionica, ponekad prividna. Međutim, ključno je da postoje veliki, moćni i likvidni investitori koji će promptnom kupovinom dionica po nižoj cijeni od trenutne spriječiti moguće urušavanje tržišta, a kao što je rečeno, takvi postoje. Na takav način OMF-ovi mogu dugoročno osiguravati visoke prinose za svoju imovinu. No, to im nije dovoljno. Stoga se traži privatizacija javnih poduzeća da bi imali više mogućnosti za povećanje svoje imovine u dionicama čiju vrijednost mogu kontrolirati. Ima ovdje i dubljih motiva za privatizaciju, ali i to može biti posebna tema.

Ovakvo ponašanje bi se moglo smatrati manipulativnim prema Uredbi o zloporabi utemeljenoj na direktivi EU. Iako bi se moglo uočiti nekoliko indikatora ponašanja koji ukazuju na moguće nedozvoljeno ponašanje, sudionici trebaju samo paziti da ne pretjeraju s učestalosti intervencija, količinom trgovanih dionica te izbjegavanjem trgovanja na početku ili kraju radnog dana. Sve to će biti ipak okarakterizirano kao špekulativno ponašanje koje je dopušteno.
Ipak, ovi procesi neće trajati vječno, iako je to načelno moguće sve dok postoji stalni priljev svježeg kapitala te ako zanemarimo moguće izuzetno snažne egzogene utjecaje. Kao što sam ranije napomenuo, „korekcija“ će biti programirana, a vrijeme određeno interesom OMF-ova. Što je to što u ovom slučaju mora dovesti do korekcije? U priči o mirovinskoj reformi ne postoje samo OMF-ovi veći i privatna mirovinska osiguravajuća društva (MOD). U trenutku umirovljenja člana OMF-a njegova se imovina, kapitalizirana štednja, prenosi u MOD i postaje osnovica za određivanje pripadajućeg dijela mirovine prema nekom od modela. Ono što je mnogo važnije, ta kapitalizirana štednja nepovratno postaje vlasništvo MOD-a. Što to znači za nacionalnu ekonomiju nekom drugom prilikom. Za sada treba spomenuti svojevrstan, iako prividan, sukob interesa OMF-ova i MOD-ova. OMF-ovi ne smiju pretjerati s napuhavanjem vrijednosti imovine temeljem rasta vrijednosti dionica jer će to onda MOD-ovima predstavljati problem. MOD-ovi bi na temelju napuhanih vrijednosti imovine OMF-ova morali isplaćivati relativno visoke stvarne mirovine iz drugog mirovinskog stupa. Stoga se može očekivati kontrolirano ispuhivanje balona na tržištu dionica u trenutku kada dinamika isplata kapitalizirane štednje i budućih mirovina iz drugog stupa premaši dinamiku priljeva svježeg kapitala u OMF-ove. Drugi problem za OMF-ove može predstavljati povratak dijela osiguranika u prvi mirovinski stup čija se kapitalizirana štednja prenosi u državni proračun odnosno javni mirovinski fond. Ukoliko takvih osiguranika bude mnogo, to bi moglo predstavljati veliki problem likvidnosti za OMF-ove, a onda i izazvati raniju, slabo kontroliranu „korekciju“ na tržištu dionica.

Ipak, već postoji ugrađeni mehanizam zašite MOD-ova. Osiguranici koji su par godina pred mirovinom zakonski su raspoređeni u fondove kategorije C kojima je, opet zakonom, propisan visoki udio državnih obveznica u strukturi imovine. Oni neće ostvarivati visoke prinose pa osnovica za mirovinu neće par godina rasti, ali će ujedno biti zaštićeni od „korekcije“ na tržištu dionica. Kakve će stvarno biti mirovine iz drugog stupa ostaje tek za vidjeti, ali nisam optimist.

Skrećem pozornost čitateljima da je ovo samo jedan od mogućih scenarija, mada po mom sudu vrlo izgledan, a ne cjelovita slika budućnosti tržišta kapitala i OMF-ova u Hrvatskoj. Ovo ne predstavlja ni savjet za ponašanje sudionika tržišta kapitala niti se treba tako tumačiti.

Ceterum censeo columnam secundam esse delendam!

24
Ostavite komentar

avatar
10000
 
10 Grupirani komentari
14 Odgovori unutar grupe
0 Pratitelji
 
Komentar koji izaziva reakcije
Najaktivniji komentar
24 Komentatori
NostradurusU prolazuSplitexpresneznanjeMis Zadnji aktivni komentator
  Pretplati se  
Obavijest
Lucija
Gost
Lucija

” Stoga se traži privatizacija javnih poduzeća da bi imali više mogućnosti za povećanje svoje imovine u dionicama čiju vrijednost mogu kontrolirati. ”
To koliko su u stanju konntrolirati…?
Also, onda bi dionice javnih poduzeća >> OMF >> na strana tržišta kao i onih spomenutih 10 milijardi iz prošle godine?
Baš zato se javna poduzeća ne smiju prodavati…

U prolazu
Gost
U prolazu

Javna poduzeća su tradicionalno mjesta uhljebljivanja, zapošljavanja stranačkih poslušnika i rođaka; a služe isto za izvlačenje love i namještanje poslova, ubiranje provizije. Zato se politika drži mantre “nedamo naša poduzeća”, za nisko-obrazovane birače koji puše takve floskule. Zato, nakon svakih izbora politika postavlja svoje ljude na čelo javnih poduzeća i u njihove upravne odbore, a tobože za dobrobit države i očuvanje “suverenosti”.

Lucija
Gost
Lucija

Smatram da je lijepo dotaknut problem drugog mirovinskog stupa…
U slučaju prenošenja sredstava na osnovni, morala bi se ta sredstva odvojeno voditi.
A možda bi trebao i poseban članak o tome…nekako, koji god model se bude odabrao, nikako neće sve zadovoljavati.
Btw, tko zna koliko su pouzdani podaci dostupni javnosti, a i pretpostavke.

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo

Autor ovog članka je u nekoliko navrata pisao o drugom stupu i ukucavanjem njegovog imena u tražilice lako se dođe do tih članaka. Također neki linkovi postoje i u komentarima prošlog članka ovog autora na ovom portalu.

Ico
Gost
Ico

Konačno svoj na svom, kako bi svojedobno kazao franjo tuchman

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo

Manipulacija koja rezultira prevarama i otimačini odvija se po svim točkama širine i dužine sustava.
Uzmimo na primjer HT koji je privatiziran za nekoliko godišnjih dividendi i gdje je kupac T-mibile dobio upravljačka prava na Danke Deutschland.
Dionice HT-a su jedne s kojima se trguje u najvećem obimu na zagrebačkoj burzi i dionice HT-a imaju skoro svi mirovinski fondovi u vlasništvu banaka.
Privatizacijom HT-a osim što je proračun RH ostao bez oko 800 miljuna kuna godišnje koliko nešto više ili nešto manje iznosi godišnja dividenda, odlukom vlasnika i sama dividenda je smanjena poslijednjih godina pa tako i prinos MF na način da vlasnik u zadnjih nekoliko godina povlači dio dobiti i u vidu posudbi ih transferira na tvrtku vlasnika i ta sredstva koristi za nova ulaganja odnosno akvizicije na drugim tržištima. Ovo je primjer bezočnog isisavanja imovine iz ekonomije i mirovinskog sustava države Hrvatske.
Ovakvih i sličnih slučajeva ima u svim segmentima ekonomskog i mirovinskog sustava država Hrvatske. To sve su provodili svi političari i sve stranke na vlasti još od 1994 godine, a provode i danas gdje svaka vlast kao mačka miša vreba HEP kako bi ga privatizirala i oslobodila građane 1,5 miljardi kuna “tereta” dobiti godišnje koje se trenutno slijevaju u proračun i dijelom služe kao zakrpa mirovinskog proračuna.

Mis
Gost
Mis

Najbolji primjer tkz isplativosti ulaganja u dionice mirovinskih fondova je agrokor i gubitak za morovinske fondove od desetine milijardi kuna. Uz to godisnji trosak upravljanja tim sredstvima mirovinski fondovi naplacuju 900milijuna kn!

Hdz i sdp koruptivna tvorevina na stetu naroda, jedan od primjera je i INA gdje su poklonili busotine plina i nafte u RH i svijetu vrijedne 80milijardi eura,(samo bijele novi u siriji vrijede 60bn$) nedavno je mađarski generalni direktor INE ,na tv na pitanju o isplativosti kupnje ine, odgovorio , da su kupovinu ine od RH samo otplatili s plinskim biznisom koji je u to vrijeme smatran pod ne rentabilnim , treba dodati i namjerno uzrokovane stecajeve firmi drzavnih poduzeca , ugl. Sistematska pljacka ,

Mercury
Gost
Mercury

Gdje god ulagali u dionice, ne piše nam se dobro.

ČOBAN
Gost
ČOBAN

Ima jedna grana privrede koja neće propasti,a korisna za budućnost u smislu popravka zagrijavanja.Poljoprivreda i investiranje u nju,posadiš stablo koje košta 2 kune kao sadnica i u slobodno vrijeme posadiš na zemlji koja tako i tako pomalo ulazi u zakorovljenost.Čekaš 30 godina i procijeniš stablo na tisuču kuna,toliko će vrijediti tada ,e sad neznam dalje koliki je to crodeksi koliko je prirast na uloženo .POMOZITE MI.Vidim samo da je poljoprivreda bez pravih ulaganja,uostalom zašto da ulažem u dionice koje mogu propasti a ne ulažem u svoju zemlju,kuću,zdravlje,zašto izgubiti novac preko nesposobnosti drugog.

neznalica
Gost
neznalica

Uvijek se čudim kad, u doba pred ekonomsku krizu, netko ide u kupovinu dionica a napušta državne obveznice. To znaći ili kockanje ili totalno ne znanje, ma u što se to go.no trudili umotati. O “pepetuum mobile-u” zarade na burzi u doba kad ozbiljni u svijetu kupuju državne obveznice i dragocjenosti mislim da nema smisla govoriti. Državne obveznice, nekih zemalja, ne donose dividendu ali čuvaju vrijednost kapitala.
Volio bi da o istoj temi, na ovom forumu, pročitamo tekstove autorovih oponenata sa istog sveučilišta, onih aktivnih i onih u penziji.

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo

Ja osobno se ne čudim kupovini dionica pred ekonomsku krizu jer je rast vrijednosti dionica najveća upravo prije sloma burzi odnosno svi žele doživjeti onaj zadnji “huraaaaa” prije kolapsa. Hrvatska je danas puno više nego prije desetak godina involvirana u globalni financijski sustav, a društvenim inženjeringom se postiglo to da se ne obraća pažnja na uzroke nego isključivo na posljedice, u ovom slučaju rast dionica na glavnim svijetskim burzama, i casino ekonomija je postala općeprihvaćeni obrazac ponašanja.

Što se tiče oponenata autora ovog članka radi se o tome da je uparavo autor ovog članka oponent službenoj ekonomskoj i mirovinskoj politici tako da su autorovi oponenti u stvari oni koji zagovaraju službenu politiku. Svako pojavljivanje zagovarača službene politike na ovome značilo bi probleme u njihovom djelovanju odnosno s vremenom bi bili isključeni iz medija u kojima se inače pojavljuju, a ni masakr na komentarima njihovih članaka definitivno nebi preživjeli jer osim diskvalifikacija, doživjeli bi bezbroj pitanja na koje nebi moglo biti zdravorazumski odgovoreno.

To je već šire pitanje novinarstva ne samo u Hrvatskoj nego i globalno gdje su nestale razne novinarske forme kao što su analitičko novinarstvo, izvještavanje sa mjesta događaja, interview itd.

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo

Ispravak: Ne “analitičko” nego “istraživačko” novinarstvo.

neznanje
Gost
neznanje

Kupovanje dionica pred krizu, pogotovo u ovim burnim tehnološkim vremenima slično je Pink Panteru koji pada u liftu. Ukoliko iskoraći zadnji tren sve je u redu no kad je taj zadnji tren za prodati i kupiti nešto stabilno. Na takvim špekulacijama počiva Sorosovo bogatstvo..

ČOBAN
Gost
ČOBAN

Korisniji je savjet ČOBANA koji nema dionica ili nije ni pogledal gdje su i koliko vrijede.Čoban zna da je siguran ako mu se kote ovce ,ako mu raste stablo na zemlji ,ako može preživjeti od rada svojih ruku.Oni koji su skloni živjeti od dionica ,to jest tuđeg rada koji se koristi kako bi profit bio veći tako i prihd na dividendi ti su na pogrešnoj strani poštenja.

Mucke
Gost
Mucke

U neka bolja vremena se smatralo da novac ulozen u penzioni fond mora biti rasporedjen u omjerima max.20% u dionice,30 % u novcarske (valute i plemeniti metali) fondove i 50 % u drzavne obveznice.Naravno tada su drzavne obveznice donosile godisnje otprilike onoliko koliko je bio rast BDP u drzavi 3-5%.Danas je rast vrijednosti drzavnih obveznica sanak pusti i OMF-ovi kao i svaki pijanac i kockar ovisnik pokusavaju sanirati gubitke na nacin da sa posudjenim novcem zaigraju rulet uzdajuci se u svoju srecu.Ako je ovo u clanku istina bice placa i kuknjave na kraju ove nocne more zvane liberalni kapitalizam.

mladen3x
Gost
mladen3x

Kada kažu da trebaju 3 ili 4 radnika da bi mogli plaćati jednog umirovljenika nekako mi je jasnija situacija zašto Njemačka prima toliki broj izbjeglica koje žele pretvoriti u radnu snagu.Još da imaju Švicarski zakon koji ti nedaje socijalu ako odbiješ posao tri puta ili dobiješ otkaz jer si nezainteresiran i ne želiš raditi….To bi im bio pun pogodak,naravno,uz rok trajanja.Zašto spominjem Njemačku a ne Francusku,naravno,iz političkih razloga….

Mucke
Gost
Mucke

Ono sto vecina ne razumije kao ni vi je da prosjecni hrvatski radnik koji izdvaja 1000 kn mjesecno iz svoje bruto place za penzioni fond tokom 40 godina radnog staza,sa pravilnom manipulacijom tog novca bez kradje mora na kraju radnog staza imati u svom fondu 1.500.000 kn koji moraju biti dovoljni za isplatu oko 7500 kn mjesecno tokom dvadeset godina i ne bi mu trebao niti jedan radnik da pokriva njegovu penziju.Kad ti netko kaze da treba dva radnika da pokriju neciju penziju od 2000 kn, taj ti ustvari govori da je pronevjerio tudje novce i da zeli da ti prikrijes njegovu kradju.

samo tako
Gost
samo tako

Prosječni životni vijek je u Hrvatsoj 79 godina, znači 12 godina mirovine , daleko manje od dvadeset godina. Uz mjesečnu mirovinu iz 2. stupa znantno manju od 7500kn, jasno je otkuda dolazi do uvečanja imovine RBA.
Krađom individualne štednje i mrtvim penzionerima

Mucke
Gost
Mucke

Zadnji podatci koje ja imam kazu da muskarci u HR prosjecno zive 72,7 god. a zene 77,3 godina ali jbg treba malo uljepsat podatke da proguras rad do 67 godina.Poznanik umro na poslu cuvara u 73.godini jer od penzije nije mogao prezivjeti.Zanimljivo da na ovoj temi nema onih par “strucnjaka” sto vole pricati o “kreditnom-nekreditnom” novcu ili o hvalospjevima liberalne ekonomije.

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo

Treći mirovinski stup je ordinarna prevara jer pri pristupanju RBA mirovinskom fondu taj fond nudi informativni izračun, a na kraju pri aktiviranju mirovine RBA nudi samo 70% od onoga što su naveli u informativnome izračunu za određenu visinu sredstava u RBA mirovinskom fondu. Svaki prigovor otklanjaju s argumentom kako je ono bio samo informativni izračun koji nikoga ne obavezuje. Bezočna prevara uz blagoslov države. Ostaje mogućnost tužbe, ali RBA prevaranti znaju kako je vrlo malo ljudi spremno na tužbu jer to znači neprimanje tog dijela mirovine za vrijeme trajanja sudskog procesa i promptno financiranje sudskih troškova i odvjetnika bez obzira što bi to nakon okončanja sudskog procesa bilo iskompenzirano. Ljudi koji idu u mirovinu i sa života od plaće pređu na onu osnovnu mirovinu u situaciji su da moraju prihvatit ono što im RBA nudi jer do kraja sudskog procesa jednostavno nebi ni materijalno ni psihički izdržali. I dok mi po noći spavamo, stotine i tisuće njih razrađuju planove kako će nas prevariti. Tako je to u demokraciji i slobodnome tržištu gdje napreduju najsposobniji i oni s najboljim idejama za prevaru.

Spacevoodoo
Gost
Spacevoodoo

Nerazumijevanje je i veće nego što se tebi čini. Iz mirovinskih fondova se sve više izbacuju prinosi od društvenih i prirodnih resursa koje imaju građani zemlje i s kojim se pune mirovinski fondovi.
To ide u skladu sa državnom imovinom i resursima koje polako preuzimaju korporacije.

Mirovinski fondovi koji se temelje isključivo na prikupljanju sredstava od rada pojedinca tome pojedincu nisu u mogućnosti isplaćivati mirovinu za normalan život u tome sustavu.
Danas je i plaća koju prima više od 60% zaposlenih nedostatna za osnovne potrebe. O mirovini koja iznosi 60 – 70% takve plaće da i ne pričamo. Prosječna plaća je prevara jer prosjek dižu enormno velike plaće malobrojnih.

Najbolji primjer kako resursi utiču na mirovine je Norveška koja je svakome umirovljeniku uz doprinose od rada osigurala i dio prinosa od prirodnih resursa (nafta) tako da svaki norveški umirovljenik u mirovinskom fondu ima vrijednosti miljun ili više USD.

Kad već pišeš o nerazumijevanju razmisli koliko i kako ti razumiješ problematiku mirovina.

Mis
Gost
Mis

Ulaganje u dionice u privatnim rukama donjelo je samo štetu Mirovinskim fondovima, recimo ,afera Agrokor,Đuro Đakovic 3maj gubitak ,mirovinskih fondova 25mlrd kn uz losu dobnu i radnu strukturu ne pise nam se sjajna buducnost

Splitexpres
Gost
Splitexpres

Najdraža mi je zaključna rečenica,mi koji smo školovani u mraku i učili latinski znamo i za Katona starijeg i Punske ratove,a oni trebaju i za rušenje ove nakaze dekadentnog zapada?

Nostradurus
Gost
Nostradurus

Globalni MIO fondovi su promašaj. A evo zašto. Zamisilimo da nemamo državu nego veliku porodicu. Kako će starci u toj porodici ostvariti mirovinu? Pri tome uzmimo u obzir da nema dotoka novca iz vana u porodicu. E pa kad smislite, javite se da primite Nobelovu nagradu za ekonomiju.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik