fbpx

Eutanizirajte jagodare u Hrvatskoj i “riješili” ste sve ekonomske probleme

Eutanizirajte jagodare u Hrvatskoj

S velikom tugom sam pratio što se zbivalo s uzgajivačima jagoda u Hrvatskoj. Protestiraju jer cijenom ne mogu konkurirati jeftinijim i dostupnijim uvoznim jagodama u stranim i domaćim trgovačkim centrima. Nije to samo hrvatski problem, u agoniji su gotovo svi europski uzgajivači jagoda. Zašto je to tako, nije im baš jasno, a razlog je očit.

Televizijske reportaže i izjave s lica mjesta otkrivaju izgubljenost uzgajivača jagoda. S entuzijazmom su pokrenuli proizvodnju. Zadužili su se i polagali nadu u slobodno tržište koje je trebalo prepoznati njihov trud i nagraditi ih. Međutim, realnost ih je probudila iz sna i natjerala na ulicu u kojoj vide jedino rješenje za agoniju u kojoj su se našli.

Nažalost, uzgajivači ne vide uzrok problema. Radi se o vrijednim ljudima koji na svojim leđima nose teret jedne države. Kucaju na pogrešna vrata, nadajući se tuđoj samilosti. Mainstream mediji im zdušno “pomažu” pitanjima “tražite li protekciju?“, znajući da će ih bilo kakav odgovor ukopati. Kako tražiti protekciju kada se Hrvatska opredijelila za tržišnu ekonomiju i bilo kakva protekcija je zabranjena – osim one europske u obliku europskih fondova koji se dodjeljuju samo određenim.

Što muči naše i tuđe jagodare?

Hrvatski uzgajivači jagoda se žale na cijenu od 8,99 kuna, koja je po njima preniska i onemogućava im rentabilno poslovanje. Odgovor zašto su cijene konkurencije niže, nisu u stanju artikulirati. Da budemo jasni, nisu to glupi ljudi. Radi se o osobama koje kasno liježu, rano ustaju, rade po cijeli dan, a vjerojatno još jastoga nisu ni kušali – iako su zaslužili. Naklon do zemlje svim tim vrijednim ljudima.

Obrušavanje mainstream medija na ove vrijedne ljude ima i razlog. Jagodari rade i bore se s minimalnim maržama od kojih ne mogu živjeti ni hraniti svoju obitelj. O njihovom eventualom plaćenom oglašavanju u tim istim medijma ne treba ni govoriti. Jednostavno, jagodari nisu interesantni nikomu, pa ni onima koje su birali za svoje predstavnike u Hrvatski sabor. Čast saborskim pojedincima koji se mogu prebrojati uz pomoć jedne ruke, a koji žele promijene. Ti saborski zastupnici također nisu interesantni vodećim medijima. Postoje i druge manje političke stranke koje nisu parlamentarne, ali misle o malom i vrijednom čovjeku.

“Na mrtvog lava i kerovi pišaju”

Jagodari, ali i svi drugi uzgajivači i proizvođači umiru. Umiru u ime “slobodnog tržišta” koje je sve, samo ne slobodno. Ugušeni lavinom novih propisa, uvozom roba iz država gdje je cijena rada višestruka manja uključujući i standard, dumpingom stranih država i na kraju medijskim pritiskom da nisu dovoljno produktivni i konkurentni, oni umiru.

Ništa se ne može učiniti. To je tržište!“, tvrde “dušobrižnici” koji misle da je rješenje u uvozu, bez obzira na posljedice. To što građani više neće moći raditi, to nije bitno. Po njima vjerojatno treba “neproduktivne” i “beskorisne” jagodare “eutanizirati”. “Ionako nas je previše na Zemlji”, čitamo komentare na društvenim mrežama. Mora im se priznati da su “ekološki” osviješteni. Neka krenu od sebe i budu nam uzor ekološke osviještenosti.

Nameće se jednostavno pitanje: “Što je cilj? Jeftina roba na našim policama ili zaposlenost ljudi?“.

Ako je cilj jeftinija roba, tada je stvar vrlo jednostavna. Uvezimo direktno iz Maroka jagode koje su 3 puta jeftinije. Može i iz neke druge zemlje koja je još jeftinija od Maroka. Hrvate koji su do sada uzgajali jagode poslati na socijalu, jer nema nikakve šanse da rade nešto drugo kako bi bili konkurentni.

To je ta neoliberalna ekonomija. Nema to veze ni sa socijalizmom ni s kapitalizmom. Uzak krug ljudi šeta po planetu i iskorištava razliku cijene rada.

Hrvatske jagode bi bile pristupačne da ti jadni ljudi ne moraju kupovati sadnice iz inozemstva. Radi se o hibridima osjetljivim na razne bolesti. Dakle, treba kupiti i razne kemijske proizvode da ih se zaštiti. O plastenicima i staklenicima nećemo ni govoriti. Bez njih ove uvozne jagode ne preživljavaju. Dodamo li tomu da te jagode imaju velike plodove, treba im puno više vode nego starim autohtonim sortama. Znači, valja ulagati i u navodnjavanje, čime se odmah uništavaju gotovo svi mali proizvođači.

Prije nego su ubrali prvu jagodu, jagodari moraju dići kredite, kupiti tehniku u Europi, sadnice i pesticide,… i na kraju stvarati gubitak. Sav zarađeni i nezarađeni novac ide vani, a u kući ostaje dug i agonija. Sada se pitamo kako je jagoda prije 20 godina bila 3 kune i svi su je prodavali bez trgovačkih lanaca. Stvar je vrlo jednostavna. U cijeni današnje jagode imamo niz vanjskih i domaćih parazita koji žive od hibridnih sadnica, pesticida, staklenika i plastenika, kredita i dugova jagodara.

Neoliberalna ekonomija je zlo današnjice. Radi se o parazitskoj ekonomskoj doktrini koja uništava zdravo i slobodno tržište. Zapadni ekonomisti koji su prije par stoljeća definirali što je to tržišna ekonomija i zdrava konkurencija, vjerojatno se sada prevrću u grobu, a naši jagodari u svojim problemima.

Rješenje svih problema je Hrvatski sabor

Ne radi se o floskuli, nego činjenici. Izvor svih problema dolazi od predstavnika naroda koji ne vode računa o onima koji su im povjerili svoj glas. Istina im nije bliska, a ni protupravno prisvajanje tuđeg znoja. Ne dozvolite da vam skreću pažnju ideološkom temama. Ćirilica, pederi, ustaše, četnici, partizani,… sve su to teme koje vas dijele. Zajednički problem svih je egzistencija. Nema razlike između siromašnog Srbina, Hrvata ili Bošnjaka. Il’ si gladan il’ sit, trećeg nema.

0 0 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
65 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Majk Majers
Gost
Majk Majers
2 godine prije

Mi smo u ku..u. Ako 90% ljudi ne kupi uvozne jagode (kao trenutni primjer), iste se nece uvozit, jer ce propast.

Majk Majers
Gost
Majk Majers
2 godine prije
Reply to  Majk Majers

U biti nije ni to kompletna istina, jer ce se proizvodi i dalje uvozit-bili oni prodavani li ne. Sluganski politicari ce to i dalje radit, placat iz drzavnog proracuna (citaj-sa nasom lovom) da zadovolji normu koju moraju uvest.

NAPOLEON
Gost
NAPOLEON
2 godine prije
Reply to  Majk Majers

Ne vjerujem da bi se proizvodi uvozili ako bi ih baš cijeli narod bojkotirao. E sad pravo pitanje je zašto su strani proizvodi jeftiniji. Odgovor koji se nameće je precijenjeni tečaj domaće valute. Onda se kao riješenje nameće uvođenje eura. Međutim, primjeri mediteranskih zemalja poput Grčke pokazuju da su opet proizvodi iz razvijenijih zemalja poput Njemačke jeftiniji. Pitanje je gdje je tu kvaka. Ako kažemo da je korupcija na jugu razlog zašto jug Europe zaostaje za sjevernom, to objašnjava neuspješnost velikih firmi gdje šefovi kradu, ali što je s malim poduzećima? Zašto propadaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva i zašto ne mogu proizvesti jeftiniji proizvod od uvoznog?
Jedino što mi se nameće kao odgovor je sljedeće. Budući da novac nastaje kao dug putem kredita, ima ga više tamo gdje se krediti više daju odnosno uzimaju. A ujedno tamo gdje se krediti više daju tu je kamatna stopa na njih niža. Kamatu koju plaća neki proizvođač ili davatelj usluge koji je podigao kredit naposljetku plaća kupac proizvoda ili usluge. A što je kamata viša to će biti viša i cijena proizvoda odnosno usluge. Zato jer se na zapadu krediti lakše podižu i to po nižoj kamati to su cijene proizvoda i usluga zapadnih poduzeća konkurentnije od naših, a ujedno i više novca cirkulira po zapadnim zemljama.

Mak
Gost
Mak
2 godine prije
Reply to  Majk Majers

Kao što rekoh svi su mahali svojim trobojčicama 90-tih! Mrzak im brat što ide u drugu crkvu ili džamiju, sad fino uživajte sa Marokancima, Turcima, Njemcima, Rusima,…..! Jedni daju za dž. jagode, drugi gaće i potkošulje, samo reci da si Musliman, Njemac daje novog Dajca čim čuje da je ovaj Hrvat, a Rusi šalju bud’-zašto naftu i gas braći Srbima, čisto uzmu onako da ne budu na nuli, a i to ne bi da im se mi ne ponudimo! Poyyy

tuf
Gost
tuf
2 godine prije

Imam prijedlog za inicijativu da se beskorisni i neproduktivni mainstream hrvatski novinari (s obzirom da vecinski ne koriste vlastitu glavu nego samo prevode tekstove iz auroatlantske komande) zamjene s povoljnijim i kvalitetnijim novinarima iz trecih zemalja. Ponuda na hrvatskom medijskom trzistu mora biti otvorena i liberalna, ne smije biti protekcionizma, ne smije biti monopola niti nedodirljivih. A hrvatski informativni prostor vapi za osvjezenjem, pluralitetom i spektrom izbora.
Takodjer, oni poput Pavica i Babica bi trebali transparentno objaviti svoje izvore prihoda i financijske konstrukcije. Od drugih traze transparentnost, u redu je i zakonito traziti reciprocitet. Pogotovo kada im drzava osigurava porezne olaksice, daleko vece nego za druge poduzetnicke grane.
A kada krenu sinkronizirano sa svojom postapalicom o slobodi i neovisnosti medija, uzvratimo njihovom:
“Ništa se ne može učiniti. To je tržište!“

tuf
Gost
tuf
2 godine prije
Reply to  tuf

P.S. Kada spominjem Babica, mislim na sorosevog Babica ciji tzv. novinari pisu s pjenom na ustima i neoliberalizmom u srcu.

Piretis
Member
Piretis
2 godine prije

Odgovor zašto naši jagodari propadaju i dijele svoj proizvod besplatno (juče 500 kg u Zagrebu) nalazi se u gornjem tekstu. Zato što su zanemarili domaće stare sorte na račun hibrida koji su neukusni ali trajniji i skuplji u proizvodnji. Ti se hibridi moraju tretirati i tetošiti da bi uopće opstali. Kako se i sam bavim poljoprivredom znam da roba ima kupca samo ako je jeftinija ili izrazito kvalitetnija od konkurencije. Nažalost, po naše jagodare, njihove jagode niti su jeftinije niti ukusnije od uvoznih.
I tu leži glavni problem. Zašto se na uvoz ne žale (bar ne masovno) domaći šljivari, vinogradari ili uzgajivači paprike? Zato što uzgajaju autohtone sorte, što minimalno tretiraju (dakle štede) i što je najvažnije imaju vrhunski proizvod. I da, suvremeni uzgoj jagoda obavlja se na crnim plastičnim folijama koje se polako raspadaju i truju zemlju. Razlog takvog postupanja je suvremena alergija na motiku i slični alat. Jagode je moguće sasvim uspješno uzgajati na malčiranom tlu uz plijevljenje kako su radile i naše bake.

Rokokoko
Gost
Rokokoko
2 godine prije
Reply to  Piretis

Piretis – jako dobar komentar.

Majk Majers
Gost
Majk Majers
2 godine prije
Reply to  Piretis

Da, druga strana medalje! Fala Piretis

Bobi
Gost
Bobi
2 godine prije
Reply to  Piretis

Eto i ja pljevim svoje i po potrebi zalijem i to je sve. I tako par godina od kada ih imam posađene. Eventualno se posvadjam sa gosn pužom jer su i njima slatke, a ja sretniji da djeca jedu.
Uvozni lobi je čista mafijaška organizacija na teret vrijednih ljudi.

Churko
Gost
Churko
2 godine prije
Reply to  Piretis

Je ali to govoris o Ekoloskoj ili organskoj proizvdnji koja trazi mnogo rucica, a rucice nece da rade za malu placu, one traze veliku placu a tu je onda prblem st je proizvod skup pa ga nemozes prodati, jer svi hoce jaftino bez obzira na kvalitaetu.

Majk Majers
Gost
Majk Majers
2 godine prije
Reply to  Churko

Churko
Nebi se slozija. Ako radnike plate vise, onda imaju manji profit a to onda opravdavaju vecim cijenama da bi zadrzali profit. Samo profit, sta veci. Jer profita nikad dosta. Nije problem nahraniti gladne, problem je “nahraniti” bogate

Churko
Gost
Churko
2 godine prije
Reply to  Majk Majers

Samo djelomicno se slazem sa tobom. Radio sam za firmu koja je davala placu 1/3 od onoga sto radnik pridonese u firmu. Drugu 1/3 je uzela drzava od zadnje trecine sredsva za rad, uprava i profit. I znas sto firma je bila konstantno na pozitivnoj nuli, a to nije stvaralo prostor za razvoj, a i radnici su nakon nekog vremena poceli traziti povisice.
Problem nije profit, jer pametan vlasnik firme profit reinvestira problem je u skupoj drzavi Drzavni apetiti su nezajazljivi ona uvijek trazi vise. Danas su davanja drzavi veca nego u doba feudalizma, posebno u post socijalistickim drzavama, zato su place male, a sindikati namju snagu u pregovorima sa drzavom. Najgori sistem je placanje po satu, jer vecina radnika brine samo o tome da vrijeme prolazi. Najpostenije je placanje po ucinku, tako da berac jagoda ne dobiva po satu vec po kolicini ubranih. Ali tu je onda problem da radnik manje brine o kvaliteti vise o kolicini.

Piretis
Member
Piretis
2 godine prije
Reply to  Churko

@Churko- Jedino što male proizvođače još drži iznad vode je to da ne plaćaju klasični porez. Doprinosi nisu veliki ali zato će penzija biti simbolična. Način da se opstane je taj da se ne ovisi o najamnoj snazi, osim ako baš ne ide drugačije, da se gaji više kultura istovremeno čime se anulira loša godina (meteorološki) i da se ne povodi za većinom tipa “ovo se isplati” pa onda svi zasade i cijena padne na petinu (primjer sa češnjakom prije par godina, a to čeka i one koji su masovno uložili u Aroniju).
Situacija se u zadnje vrijema popravlja, posebno za OPG-e jer je moguće prodavati i prerađevine, pa je moguće da će zasjasiti sunce i nama malima.

NAPOLEON
Gost
NAPOLEON
2 godine prije
Reply to  Churko

U Švedskoj na primjer država također enormno uzima sebi. Ali krediti su povoljni i lako se izdaju što za posljedicu ima niže troškove i mnogo novca u opticaju.

Nagard
Gost
Nagard
2 godine prije
Reply to  Piretis

Piretis jasno ko dan tako je u svemu to je kao euforija sa smiljem u Hercegovini posijali se hektari ali gospoda tretirala smilje i kad je analiza bila nazad sve to je taj nas mentalitet svi su drugi krivi samo smo mi u pravu napravi kvalitetu ides na trziste nemas propadas mora se shvatit to a plus zivimo na Balkanu koji je pretvoren u zabokrecinu lopova političara bjednog naroda a ove teorije kad ode Amerika ode dodje Rusija zlato Ce padati s nebesa nece jednom rob uvijek rob .manimo se klanjanja raznim veličinama i kao neko drugi je dobar svak iskoristava male narode.

shumadinac
Gost
shumadinac
2 godine prije
Reply to  Piretis

Piretis, ja imam starinsku sortu KOJA NE TRAŽI OBRADU. Godinama sam okopavao da ne bude ni jedne travke (samo za svoju upotrebu) a one ništa naročito. Jedne godine sam bio previše zauzet i potpuno ih zapostavio a one poludele – potpuno pokrile teren. Sledeće godine su rodile da je neverovatno. Plodovi jesu sitniji ali ukusni kao šumske.

Od tada plevim samo visoke bujne korove i one previše agresivne. Tako ih “gajim” 5-6 godina pa obradim zemlju, posadim ih na razmaku 50x50cm i one sve same rade – moje je samo da oberem. Jedini problem je truljenje plodova posebno u godinama kao što je ova ali i za to ima leka – zasadi se 3x veća površina i “supersonično” branje dok se ne kvare 🙂 Ali to je za nas seljake koji volimo i sitne koje mirišu, ostali vole da su bezukusne ali к’o kajsije.

Piretis
Member
Piretis
2 godine prije
Reply to  shumadinac

@shumadinac- Savjet tebi ali i drugima koji imaju jagode. Trebalo bi ih presađivati, svake treće godine, na drugo mjesto jer poslije toga mogu propasti. Najjednostavniji način je imati 3 gredice i svake godine onu krajnju premjestiti na sljedeće mjesto. Tako će jagode pomalo putovati s jednog kraja vrta na drugi.

Churko
Gost
Churko
2 godine prije

To vam je tako kada anemicni premijer izjavljuje: EKONMIJA JE POJAM O KOJEMU ON NEMA POJMA. Eto a ja se pitam; ako ekonomija nije najbitnija zadaca premijer sto je onda? A sto se tice cijena i roba to vam ide tako jedne godine paropadne proizvodnja onda slijedece 2 – 3 godine se krpa uvozom onda uvizno poskupi a domacega nema pa se poveca potraznja. Jebi ga ispada da uvijek treba raditi suprotno od vecine, kada svi sade jagode treba se okrenuti kapuli i mrkvi ili bjelom luku, kad svi krenu na kapulu ti okreni na krastavce i stalno tako jedini nacin da prezivis. Ali sto je sa onima koji se odluce za dugotrajne nasade, vocnjake, oni su svakako najebali, tao je to kada u drzavi nema pameti, jer su je vladajuci protijerali u Irsku, Njemacku ili vec pa drzavu vode neobrazovani i glupi domoljubni ujebi.

octopus
Gost
octopus
2 godine prije

Sve je to lijepo napisano, ali ima tu samo jedan problem: Situacija je takva da normalni građanin želi pojesti jagode, ali NEMA LOVE, pa kupuje one jeftinije. I neka mi nitko ne veli kako su one “domaće” manje prskane i tretirane svim i svačim za razliku od uvoznih, jer nisu! Savjet: neka se jagodari udruže u zadruge, smanje troškove i od jagoda proizvode džemove, marmelade, sokove, pa će imati kupce – ako ne u RH, onda u EU.

Damir
Gost
Damir
2 godine prije
Reply to  octopus

Ne možeš ti prodati ništa u EU čak kada bi im davao po pet puta manjoj cijeni. Slobodno težište je mit.

Spock
Gost
Spock
2 godine prije

Ima i tome ljeka, npr. Šveđanin će radije kupiti Švedsku jagodu i platii je više. I ja bi isto radije kupio domaću jagodu i dao ako treba i 5 kuna više jer to nije roba koju kupujem svaki dan. Onda bi se i trgovački lanci morali prilagoditi ako nitko neće kupovati tamo neke bezokusne GMO jagode iz koje god Tunguzije su ih uvezli.

Sparkling
Gost
Sparkling
2 godine prije

Uvijek ista priča i žalopojka od nekoga tko nesto proizvodi u HR. Pa za boga miloga ljudi (proizvođači), ako nemas ekonomsku racunicu i ako ti je konacna bilanca u minusu, ključ u bravu i stvar rijesena. Ali ne, vi se znate samo zalit, ali kada dodu izbori ili ne izadete ili glasate za skupu drzavu koju podrzava ova (ili ona, sasvim je nebitno) banda koja vam odnosi zaradu. Skupa drzava je vas problem a ne trgovacki lanci. Pa htjeli ste trzisnu ekonomiju i dobili ste je. Tko to “mene” moze prisiliti da kupujem bas “tvoje” jagode? Zatvori baraku i problem rijesen. Zasto bi se drzava hebala s vasim domacim jagodama kad joj je jednostavnije ubrat porez od uvoza i onu su svoju kvotu poreza ispunili ili na ovaj ili na onaj nacin.
LP

Damir
Gost
Damir
2 godine prije
Reply to  Sparkling

Nosi se na Imbex jer očito nemaš dvije čiste u glavi da pročitaš i shvatiš u čemu je problem.

Sparkling
Gost
Sparkling
2 godine prije
Reply to  Damir

Daj mi molim Te Damire napisi u par recenica u cemu je problem i prosvijetli me!!

Damir
Gost
Damir
2 godine prije
Reply to  Sparkling

Jednostavno. Koji kod proizvod uzmeš možeš ga kupiti vani jeftinije. Dakle po tvojoj logici sve bi kupovali vani.

Odakle ti pare ako ništa ne radiš da kupuješ te proizvode?

Sparkling
Gost
Sparkling
2 godine prije
Reply to  Damir

Pa naravno, Damire! U pravu si!! Ali samo u pogledu onoga sto si napisao. Kako da HR gradanin kojemu je prosjek place 3-4 puta manji nego u EU kupuje te iste proizvode koji su cak i skuplji nego u EU?
Pa opet dolazimo do onog mojeg – SKUPA DRŽAVA!! Uhljeba na državnim jaslama!! Ma koja to država može imat jednog zaposlenog na jednog umirovljenika?? Tu je problem moj Damire. Ova je drzava ubila rad, i normalnu egzistenciju da svatko zivi od svoga rada. Posteni rad i zarada nisu reference ove nakaradne drzave.
LP

Har Megiddo
Gost
Har Megiddo
2 godine prije
Reply to  Sparkling

U ovoj državi je rad ubijen upravo praksom koju ti zagovaraš, a koju je temeljito proveo grobar hrvatske ekonomije Borislav Škegro: zašto bismo išta proizvodili, hajdemo sve uvoziti, jer je jeftinije. Posljedica toga je, naravno, uništena ekonomija, pozatvarane i budpošto rasprodane tvornice, uništen bilo kakav potencijal da se privatni proizvodni sektor osovi na zdrave noge, te naravno, ogroman broj nezaposlenih. I šta ti misliš gdje će svi ti nezaposleni tražiti kruh, kada je propalo i uništeno sve gdje su dosad radili? Za početak u državnim i javnim službama ili nekim nevladinim organizacijama, a kada ni tamo više nema mjesta, onda odoše vani. A ti bi nastavio po istom, te tako gasio vatru benzinom. Takvi kao ti od drveta ne vide šumu, nego instinktivno reagirate na prvu (daj samo što jeftinije) poput miša koji vidi samo sir, ali ne i mišolovku.

Sparkling
Gost
Sparkling
2 godine prije
Reply to  Har Megiddo

Har Magiddo – eto vidis, sam si dao odgovor na onaj moj post. Sve si napisao samo u nekom drugom slijedu. Slazem se s tobom. Ali ti si naveo posljedice ali nisi spomenuo uzrok tog silnog zatvaranja radnih mjesta nakon sto smo prihvatili slobodno trziste i “demonkraciju”?????
Pa dajte izadite vise vec jednom na izbore i promijenite nesto. Nista nece biti bolje dok se mi budemo prepirali tko je u pravu iz nasih udobnih fotelja i dok se ne maknemo od tipkovnice.
LP

Churko
Gost
Churko
2 godine prije
Reply to  Damir

Damire to je zato sto se u Hrvatskoj nakotilo domojubnih ujeba i sve u drzavnim firmama i upravi pa nam je drzava preskupa, Mozda da mi prodamo ili iznajmimo drzavu Njemcima, ili Svedjanima, ili… da nam je srede i urede, bilo bi vise zaposlenih manje doljubnih ujeba a domaci politicari bi mogli samo u kamenolomu macolm voditi politiku.

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton
2 godine prije
Reply to  Churko

Rodjak zaposlio svoju malu. Prva do šefa vodovoda. Nije preko veze. Mala je puno pametna. Zna pustiti vodu iz špine.

L. R.
Admin
Famed Member
2 godine prije
Reply to  Damir

Damire prijatelju, samo smireno, bit ćeš bolje shvaćen. Nema potrebe koristiti grube riječi.

Sunseeker
Gost
Sunseeker
2 godine prije

Hmm,jedno pitanje se namece sad.. Po kakvom standardu su rasle uvozne ?. Da li taj standard smije ići u stomak europskih ljudi?

B.A.N.
Gost
B.A.N.
2 godine prije

Vrag je napravio najveću stvar kada je čovjeka uvjerio da ne postoji. Svi problemi u proizvodnji hrane proizlaze iz upotrebe kemijskih sredstava. Većina ljudi ne zna kako miriše jagoda ili rajčica, bitna im je samo boja i veličina. Okus svega je bezličan i vodenast. Sve je danas samo više ili manje štetan otrov.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije

Čim vidim u tekstu izraz ‘neoliberalno’, naćulim uši. U polukomunističkoj zemlji kakva je Hrvatska, taj izraz se koristi za sva zla, opravdanje je za sve nesposobnosti i promašaje domaćih poslovnih, oporbenih i posebno sindikalnih krugova.
Pa idemo vidjeti što je ovdje s jagodama neoliberalno. Domaći proizvođači jagoda ne mogu konkurirati s cijenom talijanskim proizvođačima i trgovački lanci imaju maloprodajnu cijenu s uključenom maržom i porezom koju za svoje jagode traže domaći proizvođači, ali bez marže i poreza.
Sad trebamo vidjeti zašto je tomu tako.
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja treba utvrditi prodaju li trgovački lanci robu ispod nabavne cijene, odnosno je li u pitanju dumping. Ako jest, kazna za takvo što je u njihovoj nadležnosti.
Ako nije, onda očito Talijani imaju niže troškove proizvodnje. I jednu prednost, sve kod njih, zbog zemljopisne dužine dozrijeva prije, nego li kod nas (kao i u Makedoniji).. Budući da je Italija u EU, nema carina, niti mogućnosti zakonskog određivanja nekakvih nameta na EU robu pa tražiti zaštitu od države jest moguće, ali bespredmetno.
Domaći proizvođači jagoda su svojevoljno napustili uzgoj domaćih sorti i okrenuli se hibridnim sortama koje jesu skuplje, ali imaju i veće prinose po sadnici (ovdje valja staviti fusnotu o suverenitetu – dio tog suvereniteta je i banka sjemena. Ne ona rasplodnih bikova i desnorukaša donatora za umjetnu oplodnju, već je riječ o bankama sjemena biljaka, voća, povrća. Jednu od najbogatijih banaka sjemena na svijetu posjedovao je Irak prije razaranja. Tko ne misli da je ta banka bila veći trn u oku naredbodavcima agresije na Irak, nego li prijetnja prodaje nafte za irački dinar ili euro, vara se. Danas tog sjemena u Iraku nema. Hrvatska je već dugi niz godina izložena desuverenizaciji. Priča sa sjemenom je išla polako i odvijala se u urotničkom dogovoru uvoznika sjemena i domaćih poljoprivrednika. Nizozemska Syngenta /eno je u Enkhuizenu, mogao bi I. Kobaš malo do tamo skočiti pa nam prenijeti dojmove/ je davala trgovcima u Hrvatskoj sjeme s odgodom plaćanja od jedne godine…trgovci seljacima s odgodom od par mjeseci, dok ne prodaju robu. Danas smo skoro u potpunosti ovisni o stranom sjemenu, domaćih sorti sve je manje, a o nemamo niti obične banke u svom vlasništvu, kamo li banku sjemena).
Nije bilo dovoljno okrenuti se uvoznom sjemenju, seljaci su morali kopirati i organizacijski ustroj stranih seljaka i udružiti se u klastere Pa objediniti ponudu, izgraditi vlastita skladišta, nastupati na tržištu udruženi i tako dolaziti do nižih cijena sjemena, zaštitnih sredstava,. Udruženi su mogli imati pregovaračku snagu.Mogli su zajednički ostvariti i bolji bonitet pa time i niže cijene kredita, niže cijene plastenika, mogli su ‘proizvesti’ domaće proizvođače plastenika. Osim stranih trgovačkih lanaca, tu su još i Plodine, Tommy, KTC – prodaju li i oni po dumping cijenama?
Ali Hrvati vole šutjeti o svom poslu i svakog tko se bavi istim poslom promatrati kao ljutu konkurenciju, neprijatelje. Kao da nam nije dovoljno to što nam je država neprijatelj?
Dakle, ovdje u priči s jagodama nema ničeg neoliberalnog. Možemo samo vidjeti da tržište funkcionira i da na njemu opstaju oni koji su bolje organizirani. Hrvati se mogu uzajamno mrziti dok i zadnji ne nestane. A mogu se i udružiti i u svaki trgovački lanac doći s ponudom koja se ne odbija. Nije to tako teško kao što se čini. Ovako cmizdriti i prosvjedovati – samo se pokazuju kao lagani protivnici, nikom bitni. Bitni smo svi mi sami sebi.
Sad i pitanje, zašto je i jedan jedini Hrvat nakon gledanja prosvjeda kupio i 1 dkg stranih jagoda?
Ne treba na to nitko pozivati. To se podrazumijeva. Ako je u pitanju ista kvaliteta i minimalno veća cijena. . Ali ako je riječ o lošijoj kvaliteti domaćih proizvoda i većoj cijeni, onda svojom kupnjom nećemo pomoći sebi, ni proizvođaču. Mi sami ćemo imati gubitak, a domaći proizvođač će živjeti u iluziji da ne treba ništa mijenjati u svojoj filozofiji.
Na kraju, tržište doista radi. Jer smo MI to tržište koje želi kupiti čim više i bolje, za čim manje novca.

L. R.
Admin
Famed Member
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Son of Alerik, definicija slobodnog tržišta je kristalno jasna. Definiciju nisu stvorili ni boljševici ni Jugoslaveni, nego engleski i drugi ekonomisti još prije par stoljeća. Oni na koje se pozivaju neoliberali.

Ukratko, definicija govori o istim uvjetima za sve, u protivnom to nije slobodno tržište. Ako jagoda dolazi iz zemlje gdje je cijena rada pet puta manje nego u Hrvatskoj, to je suprotno svim definicijama slobodnog tržišta.

Na umanjenu cijenu rada utječe puno toga. Razvijenost, standard, socijalna zaštita, zemljopisni položaj, politika, demografija, a ponajviše veza se Europskom komisijom i onima koji odlučuju što će poticati i financirati. Nešto slično smo imali i u Sovjetskom savezu.

Europsko tržište nije slobodno tržište. Nedavno mi je prijatelj došao u Pariz i pokušao prodati super kvalitetni džem od smokava. Prije nego je pokušao plasirati hrvatski proizvod, istražio je tržište u Parizu. Ne radi se o amateru, nego o osobi koja je radila marketing za najveće svjetske korporacije.

Shvatio je da naš proizvod ima super cijenu i bolju kvalitetu, ali ga nitko nije htio kupiti. Kada je pitao zašto, rekli su mu da nije francuski proizvod. Pokušat ćemo napraviti intervju s njim. On ovo vjerojatno čita.

O slobodnom tržištu pričaju oni koji nikada na njemu nisu poslovali. Osobno poslujem već 20 godina na takvom tržištu. Točno znam o čemu govorim.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije
Reply to  L. R.

Poštovani L.R.
Možda bi Vaš prijatelj trebao otići u SAD i tamo prodavati džem od smokava. Uspjelo je to brandu Dida Boža (koji je pokupio sve recepte, dobavljače firme SMS koja bankrotirala zbog lopovskih nedjela oko Podravke pri čemu je vlasnik SMS-a sudjelovao u pranju novca za menadžere Podravke).
Slobodno tržište postoji kad nema druge opcije. Gore sam spomenuo ‘Ponudu koja se ne odbija’. Očito je da u Francuskoj takvo što egzistira (kao što sam čuo da i Lidl funkcionira na poseban način na jugu Italije). Ne trebaju nikakve takse, nikakve carine, imamo dovoljno institucija s dovoljno mehanizama koje mogu utjecati na slobodno tržište, odnosno na uvoznike i trgovačke lance, a da nitko nikad ne spomene protekcionizam.
Uvijek ćemo na kraju priče doći do ljudskih osobina. Jal, Zavist, ljubomora, mržnja, potreba za prestižom. Inače bi u svim hrvatskim trgovačkim lancima bila na prodaji najprije hrvatska roba. Što ne znači da ona mora biti skuplja i da se proizvođači ne moraju uozbiljiti.

shumadinac
Gost
shumadinac
2 godine prije

Ovo je tema o kojoj sam možda najviše pisao.
Mi živimo u zajednici koja se zove država. Osnovali smo je da bi nas štitila – ne samo od spoljne vojne agresije već OD SVEGA ŠTO NAS UGROŽAVA. Izabrali smo i vlast koja upravlja delovanjem države. A vlast umesto da štiti naše interese uvaljuje nam “slobodno tržište” i na taj način posredno štiti tuđe interese.

Koliko god se Zapad “busao u grudi” i veličao slobodno tržište kada su njihovi interesi ugroženi odmah ga ukidaju. Kako drugačije tumačiti Trampov protekcionizam? Uostalom, oni i ne skrivaju da koriste i vojsku za sprovođenje svojih interesa. “Slobodno tržište” odgovara samo onima koji ga KONTROLIŠU.

Država bi morala da radi u interesu svojih građana. Da, to znači i protekcionizam. Domaća proizvodnja mora biti zaštićena! Ali to ne znači da može “lupati po ušima” domaćeg potrošača. Tu bi država morala da napravi balans što je izuzetno težak posao ali vlast mora i da zasluži povlastice koje uživa a ne samo da odozgo posmatra ko nudi više…

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije
Reply to  shumadinac

Štite li Francuzi svoju automobilsku industriju protekcionizmom ili kvalitetom ta industrija štiti samu sebe?

L. R.
Admin
Famed Member
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Štite Francuzi svoju industriju i te kako. Na sve moguće načine. Jedan od njih je upravo CO2. Svake godine se dižu porezi na automobile s većom snagom. Čak su se i Nijemci pobunili, jer za njihova auta firme plaćaju godišnje i po par tisuća eura za eko porez.

https://droit-finances.commentcamarche.com/faq/8532-tvs-2018-baremes-de-co2

Sad je jasno zašto su koje kakvi eko samiti upravo u Parizu.

Drugi načina zaštite je još perfidniji. Ako poduzeće kupi dobro francusko auto, nije bitno koliko košta, porezne kontrole neće vidjeti. U slučaju da kupi neko strano, kontrola je tu puno češće.

Ima toga još puno, ali ovo je dovoljno.

Država mora omogućiti ista pravila igre za sve. To je njena glavna uloga. To ne znači da se miješa u ekonomiju, već naprotiv, ona mora pomoći da ekonomija bude u interesu njenih građana.

Donald Trump je neki dan to vrlo jasno rekao. Uvozno-izvozna bilanca između Kine i SAD-a biti nula tj. koliko se izveze, toliko se može uvesti.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije
Reply to  L. R.

Ok, odnose li se isti porezi na francuska i na njemačka vozila? Ako su isti (a siguran sam da jesu), onda nema državne protekcije (ovo s poreznim nadzorom spada u već spomenute ponude koje se ne odbijaju, a nisu protekcionizam). Koliko sam uspio vidjeti na francuskim cestama, nije baš da Francuzi ne voze njemačke aute.
Ako država mora omogućiti ista pravila za sve, a carinski i državni okvir je EU, onda to znači za sve. Jednako za talijanske firme u HR i jednako za hr firme u Italiji.To što se neke države dovijaju tomu i uspijevaju provoditi suptilno protekcionizam je druga priča. Koja neće trajati u beskraj (ovisno o tomu koliko će trajati EU)
Svima je ideal postići uvozno izvoznu bilancu sa saldom nula, ali to uspijevaju rijetki.
Eto, Hrvatska, iako nije u plusu s izvozom, već je godinama u plusu u priljevu i odljevu deviza.

Piretis
Member
Piretis
2 godine prije
Reply to  L. R.

@L.R.- Gore napisano je priča o protekciji, protežiranju vlastite na štetu tuđe robe. Ono što mi, polj. proizvođači u RH hoćemo nije to da nas se tretira kao bolje jer smo domaći. Nije čak sve ni u poticajima (iako ih osobo nisam dobijao ni tražio). Nama treba samo ravnopravni tretman sa strancima. Ako je strana roba već u proizvodnji dobila poticaje koji čine 1/3 valeprodajne cijene onda nema načina da se plasira bilo što drugo. Ako trgovinski lanci (uglavnom strani)i preferiraju svoju ili robu iz zemalja u kojima njihove firme imaju interes onda smo mi izgorjeli. Država ne mora otkrivati toplu vodu. Svaki proizvođač zna kako i što raditi a na državi je da mu pomogne ili bar ne odmogne. A naša uglavnom odmaže, pa su polja na kojima se do nedavno gajio duhan zarasla u korov a dojučerašnji proizvođači rade (ako rade) kao zaštitari za 3000 kuna ili su otišli van. Neviđena je sramota da se u supermarketima u Slavoniji prodaje kruh koji je proizveden u Austriji (čas Austrijancima), ili na Jadranu maslinovo ulje iz Španjolske (opet čast Španjolcima).

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije
Reply to  Piretis

Piretis
Da si menadžer trgovačkog lanca, komu bi se obratio za kupnju maslinovog ulja iz Dalmacije ili Istre?
Hrvatska uvozi godišnje kruha i peciva u iznosu od 450 milijuna kuna. Uvoznik nije bio Agrokor…ali Lidl, Kaufland jesu. Da su strani trgovački lanci priča o novovjekoj okupaciji je jasno. Kao što je i jasno zašto je Agrokor morao biti eutaniziran (da bude u duhu članka:)

shumadinac
Gost
shumadinac
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Ja vozim nemački auto i da je sreće vozio bih takav i dok smo bili SFRJ a ne da nas guše propalom Zastavom. Nije da nismo imali mogućnosti – mašine se kupuju, to je investicija, naši radnici pa i dizajneri rade širom sveta… Država je dozvolila monopol Zastavi i ona se “tovila u svojoj izuzetnosti”. Tu je država napravila dve greške: morala je tamo da utera rad, red i disciplinu (i da postižu vrhunske rezultate) i da smanji carinu (da uvozni bude recimo 2x skuplji od domaćeg) kako bi domaći proizvođač stalno bio svestan da ipak nije “izuzetan”.
A za one koji kažu: “da, ali za razvoj auto industrije se troše milijarde$”, ja kažem: “Rusija sa zanemarljivim vojnim budžetom u odnosu na američki pravi naprednije oružje od njih”. Moguće je – red, rad i disciplina…

Tvoj primer ipak nije odgovarajući – tačno je da je francuski auto dobar ali da li je dobar iranski?

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije
Reply to  shumadinac

Iran nije u EU i ne mogu se odnositi ista pravila i isti porezi na iranska i na EU vozila. Ja vozim francuski auto:)) a da je sreće, vozio bih hrvatski XD.

shumadinac
Gost
shumadinac
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

“Iran nije u EU i ne mogu se odnositi ista pravila i isti porezi na iranska i na EU vozila” – izgleda da meni nije jasan pojam “slobodno tržište”.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije
Reply to  shumadinac

Trgovina između različitih država se odvija po grupnim ili bilateralnim ugovorima. EU je u tom smislu jedna država, a Iran druga, Srbija treća, Kina četvrta, itd. Ovisno o kompatibilnosti pravnog sustava, sustava poticaja, ovise i uzajamne carine između pojedinih država. Što je tu i otkad nejasno? Gore sam rekao da slobodno tržište postoji kad nema drugih opcija.
Ali evo nekoliko misli o slobodnom tržištu dr Zvonimira Šikića:
Bez slobodnog tržišta nema uspješne ekonomije. Ako država regulira tržište sredstva uglavnom ne idu tamo gdje bi bila najefikasnije upotrijebljena, ljudi gube podstrek da investiraju i inoviraju, a ekonomija ne postiže mogući optimum. Zato država ne bi trebala ometati tržište, nego bi se morala ograničiti na policijsku i vojnu zaštitu, te na sudsku arbitražu. Ukratko, država treba građane pustiti da „slobodno biraju“, što je i naslov slavne knjige tržišnog vizionara Miltona Friedmana.

Je li to baš tako? Kao prvo, potpuno slobodno tržište ne postoji. Svako tržište regulirano je pravilima koja postavljaju granice slobodi izbora. Koliko ga slobodnim vidimo ovisi o tome koliko te granice smatramo neupitnima. (Najneupitnije su, kao uvijek, one koje uopće ne primjećujemo.
Postojanje objektivne definicije slobodnog tržišta je mit.
Najgorim udarom na slobodno tržište smatra se državno reguliranje cijena; poput propisane minimalne plaće, carina, poticaja i sličnih udara na slobodu. Slobodne tržišne ekonomije morale bi se riješiti tog balasta. Teže se primjećuje nevidljivi balast. Naime, plaće tih ekonomija više su određene imigracijskom kontrolom nego bilo čim drugim. Bar 80% radne snage tih ekonomija bilo bi zamijenjeno jeftinijom radnom snagom imigranata da nema imigracijske kontrole. Naravno, ona nije posljedica nevidljive ruke tržišta nego nekih drugih vrijednosti koje promiče državna politika.
Ukratko, potpuno slobodnog tržišta nema, a granice mu određuje politika (ili njena produžena ruka; sjetimo se američkog građanskog rata oko slobodne trgovine ljudima, britansko kineskog rata oko slobodne trgovine opijumom,…).

shumadinac
Gost
shumadinac
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Ukratko: berza bi trebalo da bude ikona slobodnog tržišta. Dovoljno je aktivno pratiti berzu mesec dana i shvatiti kakva je to zabluda (ko hoće da vidi). Sva ta “sloboda” je samo oblik kontrole (koju smo na demokratiji i ljudskim pravima doktorirali). Zašto je onda braniti kada je očigledno da su neki “slobodniji” i to uvek na štetu potrošača?

Piretis
Member
Piretis
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

@Alerik- Slobodnom tržištu svaka čast. Jedino je teško uporediti automobilsku industriju i poljoprivredu. Kako se nositi na slobodnom tržištu u poljoprivredi ako u cijeni goriva plaćaš cestarinu (premda cestu nisi ni vidio), ako te kubik vode dođe isto kao za domaćinstvo, ako je struja po istoj cijeni? U tom segmentu država može puno učiniti. Zemlje kojima je stao do vlastite proizvodnje hrane (npr Danska ili Austrija) imaju načina da vlastite proizvođače poštede nepotrebnih troškova, da ih potaknu i tamo se od takve proizvodnje sasvim solidno živi.
Primjer: Kod nas država ni ne pokušava spriječiti uvoz patvorenog meda (tobože iz EU, a u biti pomiješanog sa kineskom slatkom vodicom) što naše pčelare prisiljava da svoj, ekstra kvalitetni, med prodaju u bescjenje. Ili još gore- za plastenik treba ishoditi građevinsku dozvolu?!

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Zanimljivo koliko su likovima koji su upropastili Hrvatsku privlačne ideje ovog neoliberalnog govnara Fridmana. On zagovara privatizaciju školstva, zdravstva, ukidanje socijale, a funkcija države bi bila samo simbolična. Normalno, njegove i države najbogatijih. Evo sada njegovih sljedbenika, Škegre, Dalićke, da ne idem dalje.
Razdoblje od 45. do 70. g. se smatra razdobljem poslijeratne američke hegemonije. Označava premoć USA koja je iz svjetskog rata izašla kao najjača svjetska sila. U tu sad počinje nešto što se zove akumulacija kapitala. Kapitalistička akumulacija u tom je razdoblju zahtijevala rušenje kolonijalnih sila i uspostavu slobodne trgovine. To je u politici dovelo do stvaranja MMF-a, Svjetske banke, GATT-a i OECD-a, omogućivši kapitalu da se uspješno reproducira. To je bilo doba keynesijanske ekonomske politike i velikih mogućnosti apsorpcije kapitala u obrazovanju, zdravstvu, urbanizaciji, izgradnji cestovne infrastrukture itd., dok je apsorpciju kapitala izvan zemlje osigurao proces dekolonijalizacije, ulaganja u zemlje Trećeg svijeta. U to vrijeme je USA bila razvojna država.
Od 70-tih nadalje, dolazi do zaoštravanja kapitalističke konkurencije i ugrožavanja primata USA.Tu na scenu stupaju Fridman i njegovi čikago dečki. Kretanje kapitala trebalo je olakšati deregulacijom tržišta kapitala, pa je tu u pomoć uskočio MMF, svojim pritiscima Pritisak na profit proizvodnog kapitala išlo se rasteretiti smanjivanjem prava radnika.
Napredak tehnologije i deregulacija tržišta omogućili su geografsku mobilnost kapitala. Proizvodnja se preselila u zemlje Trećeg svijeta, gdje su goleme mase radile za kikiriki. A rade i danas. U zemljama
Zapada materijalnu proizvodnju zamijenilo je jačanje uslužnog sektora, a na strani potrošnje zavladao je konzumerizam, masovna potrošnja robe proizvedene u Trećem svijetu. Kapital se iz voda proizvodnog, odlio u vode financijskog. Ojačale su multinacionalne kompanije, a nastala je i transnacionalna elita bankara i burzovnih mešetara. New York je postao globalno financijsko središte.
USA su danas u lošoj ekonomskoj situaciji. Deficit platne bilance i državni dug su nevjerojatni. Kao najveća dužnička nacija ovise o povjerenju investitora iz inozemstva. Pokušavaju izbjeći pad ekonomske moći i transfer centra svjetskoga kapitalističkog sistema u Aziju, opadanje svoje hegemonije. Sve više se služe izravnom dominacijom oslanjajući se na svoju vojnu snagu.
Obzirom da je kapital plašljiva zvjerka i traži utočište, u nedostatku takvih sve više dolazi do konkurencije raznih svjetskih centara kapitala i to sada već prouzrokuje geopolitičke sukobe. Taj prijelaz iz ekonomskih u političke vode, za sada ide u smjeru protekcionizma i trgovinskih ratova Što ne znači da neće u određenom trenutku prijeći u oružani rat.
E sad, u tom cijelom miš – mašu su i naše jagode.
Nije mi se ništa pisalo, ali mi je diga tlak ovaj sa Fridmanom.

L. R.
Admin
Famed Member
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Son of Alerik, kakav crni Friedman. Sada mi je jasno odakle crpiš ideje. Radi se o manipulatoru svjetskih razmjera.

O tom manipulatoru mogu pričati danima, ali ću spomenuti samo jednu stvar koju je promovirao Friedman.

On je tvrdio da je “novac je neutralan i da služi samo za razmjenu dobara i usluga, te kao takav nema nikakvog utjecaja na ekonomska kretanja”. Priča završena.

Druga stvar s kojom se ne slažem s tobom je ta da država mora voditi računa samo o policijskog, vojnoj i pravnoj zaštiti.

Zaboravio si glavnu stvar, zbog koje danas imamo probleme. Država mora omogućiti jednake uvjete poslovanja za sve tj. funkcioniranje zdrave tržišne ekonomije.

Po tom “slavnom” Friedmanu samo oni koji imaju veliki kapital, mogu otići u Ruandu i iskoristiti lokalnu populaciju tako da ih zaposli za 10 € mjesečno, a onda takve proizvode staviti pred europske radnike i reći im: “Vidite, vi niste konkurentni”.

Ovo su upravo global-internacionalističke ideje.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije
Reply to  L. R.

L.R.
Ništa o Friedmanu i njegovoj logici nisam rekao, citirao sam dr Šikića koji da bi mogao polemizirati s mitom o slobodnoj trgovini citira Friedman i s njim polemizira.
Pa su posljedično svi zaključci o mom global internacionalizmu pogrešni.

L. R.
Admin
Famed Member
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Slažemo se obojica da država nema pravo određivati cijene roba niti određivati što se će se proizvoditi ili ne. Taj koncept je odavno premašen jer je neuspješan.

Država treba omogućiti “prostor” gdje svi imaju mogućnost iz sebe “izbaciti” ono najkreativnije. Građani su državu zbog toga i stvorili, tražeći okruženje identičnih prilika.

Svako parazitiranje temeljno na cijeni rada, a izvan sličnih ekonomija je kriminal. Ovo ponašanje omogućava profit samo neoliberalnim apatridima koji šetaju svijetom i profitiraju na tuđoj agoniji.

Pojedinac tu ne može ništa učiniti, ma kako bio produktivan i kreativan. Država je tu da ga štiti i potiče na kreativnost. Samo tako ćemo imati istinsku i zdravu “nevidljivu ruku”.

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije
Reply to  L. R.

Ključni izraz je ‘sličnih ekonomija’. Za sve druge ‘neslične’ na raspolaganju su carine, kvote, prelevmani, takse.
A za ‘neoliberalne apatride’ koji se upravo spremaju staviti milijardu eura u džep u Agrokoru nisam siguran da su bez domovine. Prije bih rekao da je riječ o domaćim domoljubima koji se zaobilazno preko Knightheada ugrađuju u ‘nagodbu’.To je skoro nemoguće dokazati. Možda FBI uspije, zainteresira li ga dovoljno Todorićeva prijava.

L. R.
Admin
Famed Member
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Son of Alerik, FBI radi u interesu građana i poslodavaca SAD, a ne nas. Ima jedna super istinita priča. Nijemci su gubili projekte u Južnoj Americi. Svaki put kada je bio javni natječaj, oni su aplicirali. U Brazilu, Argentini…

Jednog dana su shvatili da gube projekte jer im je cijena viša za samo 1% od konkurencije iz SAD-a. Kada su o tome razgovarali s osobama bliskim Njemačkim tajnim službama, ovi zadnji su se počeli smijati.

Rekli su im da predračune zbog provjere između sebe šalju faxom i da vjerojatno SAD sve prati i izvještava svoje poslodavce kako se ponašati.

Onda su objasnili kako to funkcionira. Nitko neće doći i reći “Mi špijuniramo, što vam treba?”.

Na koje-kakvim čajankama, poslodavci redovno pitaju za savjet druge osobe iz politike je li ponuda za određeni projekt ok ili ne. Što misle osobno. Onda određene key osobe samo kažu: “Mislim da bi trebalo ipak malo jeftinije”. Naravno, to nije slučajno, nego se radi o osobama poznatim po tome da su na izvoru informacija.

Eto to je to slobodno tržište. 🙂

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije
Reply to  L. R.

Slobodno tržište… Je li bila riječ o slobodnom tržištu u natječaju za gradnju Pelješkog mosta? Treba li ukinuti javne natječaje zato što postoji mogućnost potkupljivanja onih koji odlučuju u odabiru, onih koji odlučuju o uvjetima natječaja? Dobiva li država, grad, investitor nižu cijenu unatoč mogućem mitu?
Njemački Siemens je davno uhvaćen u mitu, čak je imao i fond od nekoliko milijuna eura namijenjenih za potkupljivanje na natječajima širom svijeta.
Bilo bi čudo da takav fond nemaju sve veće kompanije.
Suverene države zato i imaju tajne službe, imaju poreznu upravu, imaju mogućnost prevencije kriminala. Ili se katkad nađe koji zviždač koji zazviždi koji put prije smrti pa s pričom o borgu izađe u javnost, recimo.

L. R.
Admin
Famed Member
2 godine prije
Reply to  Son of Alerik

Dakle, ipak su hrvatski jagodari žrtve loše provedbe slobodnog tržišta, a ne njihove loše produktivnosti?

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije
Reply to  L. R.

Ne. Žrtve su samih sebe i svoje nesposobnosti udruživanja u klaster. Kako sam i rekao u svom prvom postu.

Har Megiddo
Gost
Har Megiddo
2 godine prije

Ne slažem se uopće s autorom da je doktrina slobodnog tržišta kako su je definirali klasični ekonomski liberali (Adam Smith i ekipa) išta bolja od ove današnje neoliberalne, dapače, neoliberalizam je do slova implementirao njezine postulate. O sofizmima slobodne trgovine su pisali još i Smithovi skoro pa suvremenici poput Friedricha Lista, Johna Barnarda Bylesa, a i ono što danas znamo kao “socijalni nauk katoličke Crkve” je nastalo upravo kao reakcija na ovu ljudoždersku doktrinu (na najznačajnijim enciklikama te tematike “Rerum novarum” i “Quadragesimo anno” su radili Wilhelm Ketteler i Heinrich Pesch, zakleti protivnici slobodne trgovine).

Slična situacija poput ove s hrvatskim jagodarima, samo sa daleko genocidnijim posljedicama, dogodila se u Irskoj sredinom 19. stoljeća: kada je 1845. došlo do loše žetva krumpira, vlada u Irskoj nije naprosto mogla napraviti redistribuciju hrane gladnom stanovništvu, kako je to činila u proteklom stoljeću, jer to bi značilo mješanje države u ekonomiju i povredu svetih zakona tržišta! Engleski su trgovci stoga nastavili izvoziti otprije ugovorene pošiljke krumpira u London, a Irsku je poharala glad zbog koje je izgubila oko četvrtine svoje populacije – što pomrlo, što emigriralo!

Dakle, ta doktrina je bila u srži pokvarena. Slobodna trgovina nema veze sa nečim što bi čovjek intuitivno pomislio da taj termin predstavlja, npr. da ja mogu slobodno po svojoj volji kupiti što mi treba, odnosno ne kupovati što mi ne treba (analogno vrijedi i za prodaju). Ne, to je čista britanska podvala kojom su nastojali izbjeći da im kolonije dignu revoluciju i otkantaju njihovu vlast kao što su to učinili u Americi, a današnji njezini derivati su jednako tako u službi novog kolonijalizma kojeg promiče još malo pa krepali Zapad.

nonwo
Gost
nonwo
2 godine prije

Hrvati su proizveli jagode i SVI trebaju učiniti apsolutno SVE da ih prodaju i da ne PROPADNU.
Ljudi propale egzistencije biti će dodatni teret ionako uništenom društvu i trajna poruka da se u ovoj žabokrečini NIŠTA NE ISPLATI RADITI.
Da sam ja “država” hrvatske bi se jagode prodale na sred centralnog trga u svakom gradu/mjestu i po povoljnim uvjetima i za prodavače i kupce..I reklamirale bi se od jutra do sutra dok se u svaku hrvatsku tikvu ne usadi da mora kupiti hrvatske jagode..
I zabolila bi me neka stvar što će na to reći eu i usrano slobodno tržište koje to nikad nije ni bilo…
Postoje važnije stvari od okusa,sorte i cijene-a to je DRŽATI LJUDE ZAPOSLENE.Ako su i pogriješili u sorti,uzgoju,organizaciji-NAŠI SU.I sve se to treba napraviti “nevidljivom” državnom intervencijom ,.. na temelju “ponude koja se ne odbija”..
Sve NAŠE je bolje i kad nije(a kamoli kad je)…Naše hrani NAS…
Inače,i ja bi radije stare autohtone sorte koje kao prvo mirišu i slatke su…Ali,sad je ovako kako je…

Churko
Gost
Churko
2 godine prije

Mozda bi bilo svrsishodnij eutanizirati nesposone i lose vlade drzava.
Po ovome danas jagodare, sutra svinjare, prekosutra ratare, pa brodare, pa cestare a uzrok problema su nesposobne i lose vlade.

Sparkling
Gost
Sparkling
2 godine prije
Reply to  Churko

U jednoj recenici sve si rekao++++++

Brainstorm
Gost
Brainstorm
2 godine prije

mljekari ne mogu kupiti jagode jer su jagodari dali svoje novce stranim mljekarima.

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah
2 godine prije
Reply to  Brainstorm

@Petar Jasak:VELIKA HVALA na trudu.POZDRAV!

Euro
Gost
Euro
2 godine prije

Kod nas je na pijaci prodavao decko mahune po 10 € kila., domace. Malo bi se najeo ja i moja familija tih domacih proizvoda po takvim cijenama. U trgovini su se prodavale po 2,75€. A kada se ti #domaci# proizvodi prodaju trgovini, onda jih prodavaju po centima na kg. Mislim , da su si malo sami krivi ti domaci vrjedni ljudi.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik