Francuska ima 344 milijarde eura u zlatu ispod Pariza i ne želi ga prodati

Unatoč visokom dugu, Francuska odbija prodati dio svoje ogromne zlatne rezerve, smatrajući je strateškim i stabilizacijskim aktivom.

U srcu Pariza, 27 metara ispod površine, čuva se jedan od najvećih svjetskih blaga: francuska zlatna rezerva. Iznos od 344 milijarde eura u zlatu predstavlja zamamnu opciju za popunjavanje državne blagajne, ali Vlada i dalje odolijeva tom pozivu.

To je mjesto prožeto misterijom i maštom, smješteno u samom srcu Pariza. U 1. pariškom arondismanu, gigantski i ultraosigurani trezor, smješten 27 metara ispod sjedišta Banque de France, čuva 2437 tona zlata. To je ekvivalent 344 milijarde eura po trenutnom tečaju i četvrta najveća rezerva na svijetu.

U ovim vremenima oskudice za državni proračun, gdje vlada ima dvije glavne opcije – povećati poreze ili smanjiti rashode – nameće se i treći put. Ideja o prodaji dijela zlata iz ovog podzemnog sefa, kako bi se iskoristio visoki tečaj plemenitog metala, dobiva na snazi. Na papiru je ta opcija sasvim na stolu, podsjeća Challenges. Sama institucija na svojoj web stranici precizira: “Zakon Banque de France dodjeljuje zadaću da drži i upravlja državnim zlatnim rezervama. Ona može provoditi arbitraže u okviru svojih temeljnih zadaća.”

To se i dogodilo 2004. godine na inicijativu tadašnjeg ministra gospodarstva, Nicolasa Sarkozyja. Program prodaje, okončan u travnju 2009., omogućio je državi da prikupi 50 milijardi eura prodajom 20% svojih rezervi.

Da bi realizirala tu inicijativu, Francuska je pazila da pronađe dogovor s još 15 središnjih banaka, ograničivši prodaju zlata na 500 tona godišnje. Ideja je bila izbjeći preveliko remećenje tržišta ove sigurne vrijednosti.

Prodaja zlata: je li to doista dobra ideja? Može li se isto ponoviti 2026.? Upitan u siječnju za Euronews, Bruno Tinel, predavač na Sveučilištu Paris I Panthéon-Sorbonne i direktor Mastera za monetarnu znanost, bankarstvo, financije i osiguranje, nije bio nimalo oduševljen: “Da, bilo bi izvedivo. Ali to bi bila apsolutna šteta, jer iznosi uopće nisu istog reda veličine. Ako bismo, slučajno, imali lošu ideju to učiniti, to bi bio ‘one-shot’: potrošili bismo sve i to bi samo vrlo malo smanjilo iznos našeg duga.”

Čini se da je Banque de France istog mišljenja: “Ostvarivanje kapitalne dobiti prodajom zlata jednokratna je akcija koja bi donijela samo privremeni dodatni prihod. Taj mali dah svježeg zraka ne bi se mogao ponoviti i ne bi riješio uzrok našeg problema: naši su javni rashodi strukturno znatno veći od prihoda.” Ujedno podsjeća: “Zlatne rezerve predstavljaju stratešku imovinu koja jača vjerodostojnost i financijsku čvrstoću Banque de France u provedbi monetarne politike u potpunoj neovisnosti, a time i u osiguravanju njezine misije stabilnosti cijena i financijske stabilnosti.” Drugim riječima, ovo skladištenje zlata proizvodi i samostalno značajan učinak.

Napomenimo na kraju da je “La Souterraine”, mjesto gdje se čuva francusko zlato, prava tvrđava osmišljena da odvrati svaki pokušaj krađe. Osim ulaznih vrata teških 7 tona, postavljene su razne sigurnosne mjere, dok zaposlenici moraju proći kroz biometrijske alate za prepoznavanje i rukovati sustavom ključeva da bi ušli.

Sada se samo sjetite što je učinio Rohatinski i klika sa hrvatskim zalihama zlata. 🙁