Građani prvi put u Hrvatskoj mogu postati suvlasnici vjetroelektrane

ZEF - potpis ugovora - Goran Jeras - Portal Logicno
27 komentara

Zagreb, 5. lipnja 2018. – Zadruga za etično financiranje (ZEF) potpisala je danas ugovor o kupnji Vjetroelektrane Kom-Orjak-Greda (VE KOG) u Blatu na Cetini od tvrtke ECOwind d.o.o. ZEF će ulozima svojih članova ući u njezinu 100-postotnu vlasničku strukturu, a zadrugari će povrat ulaganja ostvarivati kroz prodaju električne energije.

Na taj način prvi put u Hrvatskoj građani, odnosno sadašnji i budući članovi ZEF-a, mogu investirati u vjetroelektranu čime postaju njezini suvlasnici. VE KOG ima potpisan dugoročni ugovor o otkupu s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE), prema sustavu zajamčene godišnje indeksirane cijene otkupljene električne energije, za razdoblje od 14 godina od trenutka puštanja u puni pogon VE KOG-a. Minimalan je pojedinačni ulog 2500 kuna, maksimalan 7,5 milijuna kuna, a očekuje se povrat na ulaganje u rasponu od 5,5 do 6,5 posto. Ukupna je investicija vrijedna 21,74 milijuna eura.

Zadruga za etično financiranje osnovana je u Zagrebu 22. travnja 2014. godine sa 101 inicijalnim osnivačem, pojedincima i pravnim osobama. Glavni projekt ZEF-a je pokretanje prve banke u Hrvatskoj koja će poslovati po načelima etičnog bankarstva, definiranim od strane Europske federacije etičnih i alternativnih banaka (FEBEA). ZEF predano radi na ispunjavanju svih preduvjeta i regulatornih zahtjeva, kako bi buduća banka bila u skladu s hrvatskim zakonodavnim okvirom i zadovoljila sve uvjete koje Hrvatska narodna banka nalaže. ZEF je trenutačno organiziran u 13 poslovnih sekcija (pravni subjekti) prema poslovnoj specijalizaciji; između ostalog, to su obnovljivi izvori energije, poljoprivreda, stručne i znanstvene djelatnosti, turizam, građevina itd. Uz aktivnosti na osnivanju banke ZEF djeluje kao facilitator i aranžer financiranja projekata koje provode njegovi članovi.


Tko je ECOwind?

ECOwind d.o.o, podružnica austrijske tvrtke ECOwind, član je ZEF-a i investitor u gradnju vjetroelektrane VE KOG. Matična tvrtka sa sjedištem u Kilbu bavi se ulaganjem u izgradnju vjetroelektrana i njihovom prodajom. Osnovani su 1995. iz ideje o opskrbi lokalne farme obnovljivom energijom vjetra. Tvrtka je 2011. integrirana u njemačku grupaciju BayWa koja ulaže u projekte obnovljive energije. Do sad su izgradili 74 vjetroelektrane ukupne snage 130,55 MW. Godišnje proizvode oko 219 milijuna kWh “zelene energije” kojom opskrbljuju oko 56.000 domaćinstava i štede 142.000 tona CO2.


Ovaj i ostali energetski projekti koje ZEF planira doprinijet će razvoju obnovljivih izvora energije i energetskoj neovisnosti Hrvatske. Iza sebe već imamo pozitivno iskustvo našega člana, Zelene energetske zadruge, koja je novcem građana pokrenula izgradnju solarne elektrane na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci” – istaknuo je Goran Jeras, upravitelj ZEF-a.

Prije potpisivanja ugovora o kupnji vjetroelektrane, u Hrvatskoj obrtničkoj komori održana je u organizaciji ZEF-a i panel diskusija Bankarski sustav u službi razvoja – analiza stanja i novi modeli na kojoj je raspravljano o ulozi bankarskog sustava u pokretanju gospodarstva i ekonomskog razvoja, u Hrvatskoj i na globalnoj razini. Govorilo se o budućnost bankarstva, s obzirom na trend digitalizacije i jačanja FinTech konkurencije te mjestu koje u razvoju održivog financiranja imaju etične banke.

Osnovni je problem hrvatskog bankarskog sustava da je gotovo u potpunosti u stranim rukama pa stranci u velikoj mjeri kontroliraju naš rast i naše investicije; diktiraju cijenu kapitala pa samim time određuju i u što smijemo investirati, a u što ne smijemo ili možemo, ali znatno skuplje nego na zapadu” – istaknuo je prof. dr. Boris Podobnik, prodekan za znanost ZŠEM-a i znanstveni suradnik Sveučilišta u Bostonu te profesor fizike na Sveučilištu u Rijeci.

Podobnik je upozorio da strane banke sad određuju i kakvi se krediti daju turizmu i poljoprivredi, a na taj način predestiniraju i hoće li naš turizam i poljoprivreda biti konkurentni, primjerice, talijanskom ili njemačkom.

Postoji li mehanizam koji bi omogućio da mi kao narod išta zadržimo u svojim rukama ako naše firme moraju konkurirati, recimo, njemačkim koje su i bogatije i imaju u prosjeku puno bolji menadžment i stručnjake? Mislim da odgovor leži u etičnom bankarstvu i generalno etičnom biznisu. Zašto? Jer u takvom biznisu upravljačka prava ne ovise o unesenom kapitalu. Veći kapital, istina, nosi veću dobit, ali ne i veća prava. Na taj način, nešto što bi Hrvati stvorili i gdje bi činili većinu, u firmi ili zadruzi, ostalo bi hrvatsko pri čemu se ne bi se sputavao ulazak stranog kapitala” – kaže Podobnik uz napomenu da plemenite ideje nisu dovoljne te da menadžment etičnih banaka, kako bi opstao, mora biti vrhunski.

Razvoj hrvatskog bankarstva do sada je obilježilo hipotekarno kreditiranje i kreditiranje uz državne garancije. A kakva očekivanja imamo od razvoja bankarstva u Hrvatskoj? Posebna pozornost trebala bi se posvetiti plasiranju viška štednje u financiranje lokalnih razvojnih projekata. Etične banke djeluju kao društveno odgovorne financijske institucije i tu bi mogao biti prostor za njih” – smatra Mihaela Grubišić Šeba, financijska analitičarka, neovisna konzultantica i direktorica tvrtke BizVision za savjetovanje u poslovanju.

Dva su glavna trenda u bankarstvu: digitalna banka i FinTech rješenja. Za razliku od klasičnih banaka, FinTech tvrtke u fokusu imaju potrošača koji traži transparentnost, jednostavnost, lakši pristup i niži trošak usluge.

Budućnost bankarskog sustava na tržištima zemalja u razvoju bit će vođena strateškim partnerstvima između davatelja usluga, financijskih institucija i regulatora. Za financijske institucije s kojima Oradian surađuje u jugoistočnoj Aziji i Africi, dugoročno partnerstvo pokazalo se najučinkovitijim načinom da financijske usluge budu pristupačnije i dostupnije pojedincima u njihovim zajednicama” – komentirao je Antonio Šeparović, CEO tvrtke Oradian.

Referirajući se na najnovije promjene koje je na domaće tržište donijela primjena Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR), Igor Škrgatić, dopredsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika u HUP-u, predsjednik Gospodarsko socijalnog vijeća Grada Zagreba i vlasnik Be-On savjetovanja, najavio je pojavu nove paradigme u bankarstvu.

Stupanjem na snagu GDPR regulative HROK izvješća za fizičke osobe privremeno su suspendirana, no govorimo li o dobroj ili lošoj vijesti i kakve su njezine implikacije na tržište kredita? Jer, kroz HROK se dobro može vidjeti i struktura blokiranih građana, potencijal onih s redovnim prihodima čiji se dug može restrukturirati, a u Vladinim je mjerama za pomoć blokiranima ta kategorija građana potpuno zanemarena” – rekao je Škrgatić komentirajući zašto mjere Vlade za smanjenje prezaduženosti građana ne daju konkretne rezultate.

U fokusu projekta etične banke u osnivanju, koja će biti u vlasništvu građana, članova Zadruge za etično financiranje, nije stvaranje ekstra profita, nego radnih mjesta i infrastrukture. Cilj je angažirati 100-tine milijuna kuna naših vlastitih depozita, a onda i milijune eura iz europskih fondova, u razvojnim projektima kakav je i danas predstavljeno ulaganje u vjetroelektranu. To je i jedini put sprečavanja depopulacije jer građani zbog prezaduženosti i nedostatka povjerenja da je održiv razvoj moguć u Hrvatskoj, rješenja traže izvan nje.

Izvor: ZEF (Zadruga za etično financiranje)

Pretplatiti se
Obavijesti o
27 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
PPP
5 godine prije

Ideja pažnje vrijedna.

Ante
5 godine prije

Znači kada budu dijelili dividende dio će dobiti šipak. Ja sam nepopravljivi skeptik prema takvim udrugama. Osim toga zbog tih vjetro elektrana svi moram plaćati danak Hrvatskoj elektroprivredi iako ne dobivamo njihovu struju. Kako su se lijepo snašli debela prasad iz HEP-u

Zvrk
5 godine prije

Te vjetroelektrane su ništa drugo nego pranje love. Otkad ih je bivši ministar-robijaš uveo, dobili smo ništa više nego razrovana brda s malo opće koristi.

otpisani
5 godine prije

ZEF, VE KOG, HROTE, FEBEA, ZŠEM, CEO, GDPR, HUP, HROK…. Iza svake od tih i drugih kratica kriju se mase “školovanih” džabalebara, kojima je jedini cilj lagodno živjeti na tuđoj grbači. Ništa ta bagra dobroga za narod neće učiniti, oni su samo produžena i ukrižena ruka sa džabalebarima iz vlasti od vrha pa do lokalnih. Svi mi smo skloni zabezeknuto blejati u korist njihovih “spasonosnih” ideja, koje nam masno naplaćuju pa tako oni dobiju svoje, a većina onih koji prihvate te “spasonosne” ideje, ostanu (u najboljem slučaju) kratkih rukava ili propadaju u dugovima koje ni njihovi potomci nikada neće vratiti. Kada vam netko nudi “spas” ili ima rješenje kako da VI zaradite, znajte da vam je najbolje vrijeme da uteknete… Ako je ta vjetroelektrana tako jeftina i profitabilna, zašto je ne zadrži onaj koji je u nju investirao, odnosno, koliko će njemu biti zarada kod prodaje…? (a i koliko će… Čitaj više »

Gortan
5 godine prije

Ovakvog teksta se ne bi postideo nijedan neoliberalni časopis… Samo nastavite tako… već me podsećate na “levo” orjentirane feministkinje, koje objavljuju priloge o buržujkama koje zapošljavaju samo žene.

Son of Alerik
5 godine prije

Od svih ideja koje su se pojavile u posljednje vrijeme, ideja Etične banke je sasvim sigurno najzanimljivija. Zapravo je najbolja ideja od 1991. uopće. Danas trošimo enormni novac na savjetodavne službe, na poljoprivredne, gospodarske i obrtničke komore. U lokalnim upravama, općinama i županijama rade na tisuće stručnjaka, a rezultati njihovog rada su mizerni. Što nije zločesta objekcija, već nažalost činjenica. Kad bismo samo deseti dio tog novca smjeli/mogli/htjeli preusmjeriti u Etičnu banku… Ono što može osvijestiti čovjeku njegovu moć nisu joga, nauke o samospoznaji, religije, nego zajedništvo. Ostvareno kroz zadrugarstvo (sama imenica je prelijepa ‘za-druga’, ali su drugovi odavno izbačeni iz igre, kao i zadruge, ostala je gospoda bez gospodskih manira). Članovi Zadruge za etično financiranje mogu biti (i jesu) i druge zadruge što ima potencijal ubrzanog uvećavanja financijske moći. Znamo za sve probleme s kojim se dosad ekipa iz ZEF-a suočavala u pokušajima osnivanja banke. Nadam se da će… Čitaj više »

EU dismr
5 godine prije

Još jedna EU patka. Odgovor se krije u pitanju: Ko je proizvođač opreme ?

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI

Nije pronađen nijedan rezultat.