fbpx

Labuđi pjev – Što se krije iza uspjeha mirovinskih fondova?

Drugi mirovinski stup - Hrvatska

Proteklih dana svjedočimo nizu medijskih napisa u Hrvatskoj o uspjesima obveznih mirovinskih fondova (OMF) u protekloj godini koji su ostvarili izvrsne rezultate mjereno ostvarenim prinosima. Nesporno je da je prosječni prinos od oko 8,25 posto izvanredan. Za toliko je uvećana imovina članova fondova, budućih umirovljenika, što lako navodi na površan zaključak da će buduće mirovine isplaćene iz dva mirovinska stupa biti znatno veće od mirovina samo iz prvog stupa. Brojni zagovornici mirovinske reforme u Hrvatskoj likuju jer je ovo navodno konačni dokaz uspjeha ovog mirovinskog koncepta, a nitko ne remeti nastalu idilu koja se nekim automatizmom projicira na svijetlu budućnost. Ionako malobrojni kritičari mirovinske reforme, blago rečeno, nemaju sreće u dobivanju medijskog prostora. Uz to, na njihove kritike nitko argumentirano ne odgovara pa rezignirani odustaju. Ja još pokušavam. Ovaj put na portalu izvan Hrvatske.

Oštar sam kritičar drugog mirovinskog stupa u mnogim njegovim aspektima. Zainteresirani mogu pronaći niz mojih članaka, intervjua i izjava na ovu temu na nekoliko portala iz vremena dok se interesni sustav opstrukcije još nije bio pokrenuo. Danas se pitam je li sve to imalo smisla? Trebam li se sada ispričati javnosti zbog neuspješnog uzbunjivanja ili kolegama znanstvenicima koje sam uznemiravao pokušavajući potaknuti stručnu raspravu ili nekim političarima koji su bili šokirani mojim izjavama ili rijetkim urednicima koji su mi otvarali medijski prostor? Čini mi se da ne. Naprotiv.

Kojom su se to vještinom poslužili fond menadžeri i osigurali ove čudesne rezultate u vrijeme kada su u Europi i svijetu mirovinski fondovi suočeni s velikim teškoćama?

Imovina OMF-ova se sastoji od dvije ključne komponente uz niz drugih manje zastupljenih. Njom dominiraju državne obveznice s blizu dvije trećine vrijednosti te nešto manje od jedne trećine koju čine dionice. Za razumijevanje ostvarenih prinosa OMF-ova dovoljno je razmotriti samo njih. Kako detaljni podaci o prinosima po pojedinim vrstama imovine nisu dostupni, poslužio sam se izvedenim vrijednostima na temelju strukture imovine pojedinih kategorija fondova i njihovih specifičnih prinosa pomoću jednostavne računice. Iskazane vrijednosti su približne, ali dovoljne za donošenje zaključaka. Ukratko, može se reći da je prinos po obveznicama bio oko 5 posto, a po dionicama 15 posto. Ako se to ponderira sa strukturom imovine dolazimo do prosjeka od 8,3 posto što je u skladu s objavljenim podatkom.

Za ovu prigodu obratit ću pozornost na obveznice. Kako je moguće, da uz trenutne tržišne kamate na desetgodišnje obveznice RH manje od 1 posto, obveznice u OMF-ovima ostvare prosječan prinos od 5 posto, često veći od kamata po kojima su inicijalno izdane? Za odgovor je osim poznavanja funkcioniranja tržišta obveznica nužno pogledati njihove karakteristike i uzeti u obzir dinamiku kamata na tržištu, kamate po kojima su obveznice izdane te rokove njihova dospijeća. Manje upućenima treba spomenuti da se prinos obveznica sastoji od dvije komponente: kamata koje se periodično pripisuju te promjene tržišne vrijednosti. Trenutno postoji velika raznolikost u ostvarenim prinosima pojedinih obveznica pa ću razmotriti dva ekstremna primjera.

Na primjer, desetgodišnju obveznicu H297A prema podacima ZSE izdana je 9.07.2018. uz kamatu od 2,375 posto. Imatelji obveznice su u 2019. godini uvećali svoju imovinu za 18,475 posto! Od toga 16,10 posto zbog porasta tržišne vrijednosti i 2,375 posto zbog naplaćenih kamata. Drugi primjer je obveznicu H203A izdana 5.03.2010. uz kamatu 6,75 posto koja je ostvarila prinos od samo 0,2 posto. Na tržišnoj vrijednosti je izgubila 6,55 posto, ali je na kamatama dobila 6,75 posto.

Može biti čudno da je obveznica s nižom kamatom ostvarila veći prinos, a ona sa najvišom kamatom najniži. To je posljedica pada tržišnih kamatnih stopa na nove hrvatske desetgodišnje obveznice koje krajem 2019. godine iznose oko 0,65 posto prema Trading Economicsu. Razlike nastaju zbog različitih rokova dospijeća. Tržišna vrijednost obveznica odražava višegodišnji kumulativni iznos razlike prinosa po kamati po kojoj je obveznica izdana i trenutne tržišne kamatne stope. Što je ta razlika veća i rok dospijeća dulji porast vrijednosti je veći. Istovremeno, s približavanjem dospijeća obveznice njena se tržišna vrijednost približava nominalnoj, odnosno u ovom slučaju, obveznice s vremenom gube na ranije povećanoj vrijednosti. Tako obveznica H203A koja dospijeva za koji mjesec godišnje gubi na ranije povećanoj tržišnoj vrijednosti približno onoliko koliko je pripadajuća kamata pa je godišnji prinos minimalan.

Unatoč razlikama, sve obveznice koje OMF-ovi posjeduju imaju jednu zajedničku osobinu. Ove će godine, kao i u narednim, ostvarivati prinose manje od stope inflacije. Ukoliko slučajno dođe do porasta tržišnih kamatnih stopa možemo očekivati negativne prinose. Sve u svemu ovo je bio labuđi pjev prinosa obveznica. Slika budućnosti nije nimalo svijetla kako se na trenutak moglo učiniti.

Neki izlaz iz ove situacije za OMF-ove vide u izdašnijem ulaganju u dionice zbog lanjskih prinosa. To je pak tema koja zaslužuje posebnu pažnju zbog patologije koju nosi izgledni financijski inženjering.

Ceterum censeo columnam secundam esse delendam!

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Nije pronađen nijedan rezultat.
Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
31 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Ivo
Gost
Ivo
2 godine prije

Privatizacija zdravstva i pljačka mirovinskih fondova su uobičajene pojave u svim liberalno-demonkratskim sustavima, tako da ovo ne iznenađuje. Francuska je već danima u štrajku zbog pokušaja prodaje nacionalnih mirovinskih fondova nekoj mešetarskoj firmi baziranoj u Usa, koja će tobože bolje upravljati s njima. Prinos od realnih 8% je teško ostvariv,… Pročitaj više »

KUga
Gost
KUga
2 godine prije

Visak ostavrenih prihoda biti ce usmijeren prema domojebnim ujebima pardon domoljubnim uhljebima ZLOCINACKE HDZ, tako da ce ostali penzioneri opet dobiti kitu Marijanovu.

čitalac
Gost
čitalac
2 godine prije

Prinos od 8,25%?!?
Čuda se u ekonomiji ne događaju, pa i u HR OMF….
Inače profit od 8,25 je sasvim lijep i za hi-tech firme.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović
2 godine prije

Iako se malo razumijem u ovu tematiku, 1.) Čim prof Garača nema pristupa medijima, kao Novotni ili Željko Kardum (iakopotonji nekad zna reći dobre stvari) znači da nešto nije u redu, jer da su argumenti jaki, ne bi se bojali kritičara. 2.) ovo je već lakše, čim je novac od… Pročitaj više »

crodaemon
Gost
crodaemon
2 godine prije

Drago mi je vidit svog bivšeg profesora na ovom portalu. To je za mene jedno ugodno iznenađenje. Predavao mi je informatiku i za vrijeme mog studiranja nisam bio upoznat s njegovim znanjem o ekonomiji. Ali nakon nekoliko njegovih intervjua sam stekao dojam da je ekonomski stručnjak i u potpunosti se… Pročitaj više »

FranjoTahi
Gost
FranjoTahi
2 godine prije

Profesore, spomenite malo I Agrokor i koliko je tamo opljackano buducih penzija, na to niko nije niti okom trepnuo, napaceni narod je vec naviknut da mu se svakih par godina pokradu mirovine pa vise niti ne reagira. Prica O hrvatskim mirovinskim fondovima je shve osim price o uspjehu, jos jedna… Pročitaj više »

Moreno
Member
Moreno
2 godine prije

Obavezni mirovinski fondovi ako su privatni onda su prevara po definiciji privatnoga poslovanja koje je besmisleno bez profita . . . jer od iznosa X novca koji postoji za mirovine mora se ugradit profit fonda iznosa Y i na kraju više nemamo iznos X novca za mirovine nego ono šta… Pročitaj više »

Ante
Gost
Ante
2 godine prije

Nisu političari badava stjerali sve pametne ljude u kut, ili ih natjerali da se isele iz Hrvatske. Financijsku politiku vode ljudi koji žive od kredita koje daju zapadne banke, država se tako zadužujući do besvijesti. Ne treba političarima sada još netko govoriti da je to loše i stavljati ih na… Pročitaj više »

Son of Alerik
Gost
Son of Alerik
2 godine prije

Lijepo je vidjeti tekst prof. Garače na Logičnom. To znači da je portal prepoznat kao vjerodostojan i bitan u medijskom prostoru. Čestitke uredništvu! Što se tiče omiljene teme prof. Garače (bio je savjetnik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović koja ništa od njegovih savjeta nije prihvatila), priča s fondovima je naporna i… Pročitaj više »

Red Dog
Gost
Red Dog
2 godine prije

Skoro svi fondovi su isli dobro prosle godine. I svedani su pozitivno iznenadeni. Ali oni na koje sam se ja kladio sa strane su mi porasli 34 %. Na zalost, zajebavam se samo sa sitnim iznosima, jer mi je novac za penzije vezan u fondove koje mi nudi drzava, a… Pročitaj više »

Mercury
Gost
Mercury
2 godine prije

Ovaj članak je kao kada kuhaš jelo pa samo malo probaš kakav je okus. Ovo je tema koja bi se u grubo pokrila sa dvadesetak članaka. Kako bilo, ti fondovi su bijeda. Ali nitko ne nudi manje zlo. Bilo bi lijepo vidjeti matematiku koja u njihov ukupan prinos od postojanja… Pročitaj više »

Nik
Gost
Nik
2 godine prije

Temu koju profesor pise stvarno ne razumin ali dva puta je drzava trazila da se mora potpisati osobno da ne zelim biti pripadnik 2.mirovinskog fonda ..sjecam se da sam bio na sl.putu u rjeci i tamo sam trcao da potpisem zadnji dan. Sto zelim reci po mom misljenju 2 mirovinski… Pročitaj više »

Ive
Gost
Ive
2 godine prije

Izvor svih zala u Hrvatskoj u zadnjih 30 godina je iskljucivo ZLOCINACKI ZNA SE HDZ. A oni su Hrvatskoj nanjeli vise zla i stete do Budimpestanski, Becki i Beogradski rezimi skupa u 1000 godina, i nece stat dok u potpunosti ne uniste Hrvatsku.

Kolega105
Gost
Kolega105
2 godine prije

Za priblizno isti broj godina staza od Hrvatske dobivam oko 50, od Slovenije oko 100, a od Velike Britanije oko 400 Funti mjesecno. S time da sam u svakoj od drzava vecinu staza ostvario kao poduzetnik, U Hrvatskoj sam imao obrt 8 godina, u Sloveniji 7 godina i u Velikoj… Pročitaj više »

Splitexpres
Gost
Splitexpres
2 godine prije

Da su OMF-ovi obična samoposluga financijskih velmoža pokazuje primjer NEXE-a?Ulaskom u krizu 2008 grupa je bila zadužena za 3,6 milijardi kuna,najviše je bila izložena ZABA,voda je bila u ušima,pa je većinski vlasnik i direktor Ergović izvukao na ime Feravino i farmu muznih krava,čekajući konačni krah?ZABA organizira izdanje euro obveznica 130… Pročitaj više »

Duje
Gost
Duje
2 godine prije

Mene ne zanima koliki je prinos fonda već koliki je moj prinos u tom fondu. Nažalost taj podatak nisam nikako uspio dobiti od fonda.

POVEZANE VIJESTI

Nije pronađen nijedan rezultat.