Proteklih dana svjedočimo nizu medijskih napisa u Hrvatskoj o uspjesima obveznih mirovinskih fondova (OMF) u protekloj godini koji su ostvarili izvrsne rezultate mjereno ostvarenim prinosima. Nesporno je da je prosječni prinos od oko 8,25 posto izvanredan. Za toliko je uvećana imovina članova fondova, budućih umirovljenika, što lako navodi na površan zaključak da će buduće mirovine isplaćene iz dva mirovinska stupa biti znatno veće od mirovina samo iz prvog stupa. Brojni zagovornici mirovinske reforme u Hrvatskoj likuju jer je ovo navodno konačni dokaz uspjeha ovog mirovinskog koncepta, a nitko ne remeti nastalu idilu koja se nekim automatizmom projicira na svijetlu budućnost. Ionako malobrojni kritičari mirovinske reforme, blago rečeno, nemaju sreće u dobivanju medijskog prostora. Uz to, na njihove kritike nitko argumentirano ne odgovara pa rezignirani odustaju. Ja još pokušavam. Ovaj put na portalu izvan Hrvatske.
Oštar sam kritičar drugog mirovinskog stupa u mnogim njegovim aspektima. Zainteresirani mogu pronaći niz mojih članaka, intervjua i izjava na ovu temu na nekoliko portala iz vremena dok se interesni sustav opstrukcije još nije bio pokrenuo. Danas se pitam je li sve to imalo smisla? Trebam li se sada ispričati javnosti zbog neuspješnog uzbunjivanja ili kolegama znanstvenicima koje sam uznemiravao pokušavajući potaknuti stručnu raspravu ili nekim političarima koji su bili šokirani mojim izjavama ili rijetkim urednicima koji su mi otvarali medijski prostor? Čini mi se da ne. Naprotiv.
Kojom su se to vještinom poslužili fond menadžeri i osigurali ove čudesne rezultate u vrijeme kada su u Europi i svijetu mirovinski fondovi suočeni s velikim teškoćama?
Imovina OMF-ova se sastoji od dvije ključne komponente uz niz drugih manje zastupljenih. Njom dominiraju državne obveznice s blizu dvije trećine vrijednosti te nešto manje od jedne trećine koju čine dionice. Za razumijevanje ostvarenih prinosa OMF-ova dovoljno je razmotriti samo njih. Kako detaljni podaci o prinosima po pojedinim vrstama imovine nisu dostupni, poslužio sam se izvedenim vrijednostima na temelju strukture imovine pojedinih kategorija fondova i njihovih specifičnih prinosa pomoću jednostavne računice. Iskazane vrijednosti su približne, ali dovoljne za donošenje zaključaka. Ukratko, može se reći da je prinos po obveznicama bio oko 5 posto, a po dionicama 15 posto. Ako se to ponderira sa strukturom imovine dolazimo do prosjeka od 8,3 posto što je u skladu s objavljenim podatkom.
Za ovu prigodu obratit ću pozornost na obveznice. Kako je moguće, da uz trenutne tržišne kamate na desetgodišnje obveznice RH manje od 1 posto, obveznice u OMF-ovima ostvare prosječan prinos od 5 posto, često veći od kamata po kojima su inicijalno izdane? Za odgovor je osim poznavanja funkcioniranja tržišta obveznica nužno pogledati njihove karakteristike i uzeti u obzir dinamiku kamata na tržištu, kamate po kojima su obveznice izdane te rokove njihova dospijeća. Manje upućenima treba spomenuti da se prinos obveznica sastoji od dvije komponente: kamata koje se periodično pripisuju te promjene tržišne vrijednosti. Trenutno postoji velika raznolikost u ostvarenim prinosima pojedinih obveznica pa ću razmotriti dva ekstremna primjera.
Na primjer, desetgodišnju obveznicu H297A prema podacima ZSE izdana je 9.07.2018. uz kamatu od 2,375 posto. Imatelji obveznice su u 2019. godini uvećali svoju imovinu za 18,475 posto! Od toga 16,10 posto zbog porasta tržišne vrijednosti i 2,375 posto zbog naplaćenih kamata. Drugi primjer je obveznicu H203A izdana 5.03.2010. uz kamatu 6,75 posto koja je ostvarila prinos od samo 0,2 posto. Na tržišnoj vrijednosti je izgubila 6,55 posto, ali je na kamatama dobila 6,75 posto.
Može biti čudno da je obveznica s nižom kamatom ostvarila veći prinos, a ona sa najvišom kamatom najniži. To je posljedica pada tržišnih kamatnih stopa na nove hrvatske desetgodišnje obveznice koje krajem 2019. godine iznose oko 0,65 posto prema Trading Economicsu. Razlike nastaju zbog različitih rokova dospijeća. Tržišna vrijednost obveznica odražava višegodišnji kumulativni iznos razlike prinosa po kamati po kojoj je obveznica izdana i trenutne tržišne kamatne stope. Što je ta razlika veća i rok dospijeća dulji porast vrijednosti je veći. Istovremeno, s približavanjem dospijeća obveznice njena se tržišna vrijednost približava nominalnoj, odnosno u ovom slučaju, obveznice s vremenom gube na ranije povećanoj vrijednosti. Tako obveznica H203A koja dospijeva za koji mjesec godišnje gubi na ranije povećanoj tržišnoj vrijednosti približno onoliko koliko je pripadajuća kamata pa je godišnji prinos minimalan.
Unatoč razlikama, sve obveznice koje OMF-ovi posjeduju imaju jednu zajedničku osobinu. Ove će godine, kao i u narednim, ostvarivati prinose manje od stope inflacije. Ukoliko slučajno dođe do porasta tržišnih kamatnih stopa možemo očekivati negativne prinose. Sve u svemu ovo je bio labuđi pjev prinosa obveznica. Slika budućnosti nije nimalo svijetla kako se na trenutak moglo učiniti.
Neki izlaz iz ove situacije za OMF-ove vide u izdašnijem ulaganju u dionice zbog lanjskih prinosa. To je pak tema koja zaslužuje posebnu pažnju zbog patologije koju nosi izgledni financijski inženjering.
Ceterum censeo columnam secundam esse delendam!
Privatizacija zdravstva i pljačka mirovinskih fondova su uobičajene pojave u svim liberalno-demonkratskim sustavima, tako da ovo ne iznenađuje. Francuska je već danima u štrajku zbog pokušaja prodaje nacionalnih mirovinskih fondova nekoj mešetarskoj firmi baziranoj u Usa, koja će tobože bolje upravljati s njima.
Prinos od realnih 8% je teško ostvariv, to bi se eventualno moglo postići stručnim ulaganjem u dionice, i uz puno sportske sreće, no tamo se isto tako može i puno izgubiti.
Uglavnom, pitanje mirovinskih fondova se nikako ne može rješavati na ovaj način, koji je širom otvoren za pljačku svake vrste, i može dovesti do planskog uništenja istih, što se sustavno provodi i u Usa već dulje vrijeme.
Odličan članak dr. Garače, koji razumljivo nema nikakve šanse da bude objavljen u nekom hrvatskom mediju.
Visak ostavrenih prihoda biti ce usmijeren prema domojebnim ujebima pardon domoljubnim uhljebima ZLOCINACKE HDZ, tako da ce ostali penzioneri opet dobiti kitu Marijanovu.
Prinos od 8,25%?!?
Čuda se u ekonomiji ne događaju, pa i u HR OMF….
Inače profit od 8,25 je sasvim lijep i za hi-tech firme.
Iako se malo razumijem u ovu tematiku, 1.) Čim prof Garača nema pristupa medijima, kao Novotni ili Željko Kardum (iakopotonji nekad zna reći dobre stvari) znači da nešto nije u redu, jer da su argumenti jaki, ne bi se bojali kritičara. 2.) ovo je već lakše, čim je novac od mirovinskih fondova postao “roba na financijskim tržištima” i za njega se mogu izdavati “financijski instrumenti”, kako se to zove, tu nešto smrdi, opako. I 3.) svi pokazatelji i postoci ne vrijede baš ništa, ako iza svega postoji “Kvaka 22”. Tako se čuje u Davosu da SAD ekonomija raste, da je nezaposlenost mala, da su burze u odličnom stanju ali realno srednja klasa ubrzano nestaje. dakle , nešto ne valja sa statistikom. Tako i ovo, prinos 8 ciojelih nešto posto, što to znači? Ništa, kao što je razmontirano u takstu, ali rečeno tako, bez pjašnjenja, izgleda kao bajka.
Drago mi je vidit svog bivšeg profesora na ovom portalu. To je za mene jedno ugodno iznenađenje. Predavao mi je informatiku i za vrijeme mog studiranja nisam bio upoznat s njegovim znanjem o ekonomiji. Ali nakon nekoliko njegovih intervjua sam stekao dojam da je ekonomski stručnjak i u potpunosti se slažem s njegovim razmišljanjima.
https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/biznis/ekonomski-strucnjak-iz-splita-tvrdi-da-bi-39-kriptokuna-39-bezbolno-rijesila-problem-blokiranih-gradana-530835
https://m.slobodnadalmacija.hr/novosti/biznis/clanak/id/624946/splitskog-doktora-ekonomije-pitali-smo-kako-prosjecan-hrvat-moze-stedjeti-ili-ulagati-za-dostojanstvenu-starost-kao-iz-topa-dao-nam-je-sokantan-odgovor-postoji-jedna-opcija-kako-solidno-zaraditi-ali-i-ona-krije-zamke
Profesore, spomenite malo I Agrokor i koliko je tamo opljackano buducih penzija, na to niko nije niti okom trepnuo, napaceni narod je vec naviknut da mu se svakih par godina pokradu mirovine pa vise niti ne reagira. Prica O hrvatskim mirovinskim fondovima je shve osim price o uspjehu, jos jedna praonica love za vladajuce strukture u uhljebnicku bagru. 2. stup je odlicna stvar, al ne u zemljama poput Hrvatske.
Obavezni mirovinski fondovi ako su privatni onda su prevara po definiciji privatnoga poslovanja koje je besmisleno bez profita . . . jer od iznosa X novca koji postoji za mirovine mora se ugradit profit fonda iznosa Y i na kraju više nemamo iznos X novca za mirovine nego ono šta odgovara iznos X – iznos Y, a to je neki iznos Z.
Zakonom je država iz mase novca za mirovine ekstrahirala profit za privatne osiguravatelje koji su uglavnom strani šta znači kako je država namjerno napravila rupicu iz koje curi lova iz sistema, a takvih je rupica mali miljun.
Nisu političari badava stjerali sve pametne ljude u kut, ili ih natjerali da se isele iz Hrvatske. Financijsku politiku vode ljudi koji žive od kredita koje daju zapadne banke, država se tako zadužujući do besvijesti. Ne treba političarima sada još netko govoriti da je to loše i stavljati ih na loš glas. Znam da ja nisam pametan kao gospodin Prof. dr. sc. Željko Garača. Ali ima dana kada sam znao riječi nešto pametno u komentarima u Hrvatskim novinama pa su mi izbrisali komentar uz opomenu da sam dobio žuti karton. To su ljudi koji pod svaku cijenu žele prikazati da je općenito sve uredu sa ekonomijom ali svi znamo da nije uredu.
Lijepo je vidjeti tekst prof. Garače na Logičnom. To znači da je portal prepoznat kao vjerodostojan i bitan u medijskom prostoru. Čestitke uredništvu! Što se tiče omiljene teme prof. Garače (bio je savjetnik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović koja ništa od njegovih savjeta nije prihvatila), priča s fondovima je naporna i komplicirana. Od ukupnih izdvajanja iz plaće zaposlenika od 20% za mirovinsko osiguranje, 15% ide u HZMO, a 5% u mirovinski fond, tobože za ulaganja i očuvanja vrijednosti. Na taj način je Proračun RH ostao kroz sve ove godine bez oko 100 milijarda kuna. U isto vrijeme je morao isplaćivati mirovine i zaduživati se za iznos koji nedostaje (pogledati vanjski dug i deficit proračuna kroz to razdoblje) za mjesečnu isplatu mirovina. Što su u to vrijeme radili mirovinski fondovi s novcem koji im se slijevao po sili zakona? S novcem poreznih obveznika su financirali državu pa masnim kamatama. Usput su samima… Čitaj više »
Skoro svi fondovi su isli dobro prosle godine. I svedani su pozitivno iznenadeni.
Ali oni na koje sam se ja kladio sa strane su mi porasli 34 %. Na zalost, zajebavam se samo sa sitnim iznosima, jer mi je novac za penzije vezan u fondove koje mi nudi drzava, a ne svida mi se nijedan.
Ali… kad nesto deluje suvise dobro je to zato sto nije istina. Novac se krece uobicajno u metale-nekretnine-vrednosne papire. Kad se stvara mehur negde, veliki prodaju brzo i menjaju, i ostavljaju male sa gubicima. Imam osecaj da ce mehur vrednosnih papira puci uskoro.
Ali slusati „eksperte“… bas su svedani dokazali da je majmun izabrao bolje fondove nasumice, nego eksperti.
Preporuka: Index-fondovi. Nesto ide gore, nesto dole, ali index u celini kao takav skoro uvek gore.
Ovaj članak je kao kada kuhaš jelo pa samo malo probaš kakav je okus. Ovo je tema koja bi se u grubo pokrila sa dvadesetak članaka.
Kako bilo, ti fondovi su bijeda. Ali nitko ne nudi manje zlo. Bilo bi lijepo vidjeti matematiku koja u njihov ukupan prinos od postojanja uračunava kamatu koju je država platila jer se odrekla tih 5% pa se morala zaduživati. Iz šupljeg u prazno.
Temu koju profesor pise stvarno ne razumin ali dva puta je drzava trazila da se mora potpisati osobno da ne zelim biti pripadnik 2.mirovinskog fonda ..sjecam se da sam bio na sl.putu u rjeci i tamo sam trcao da potpisem zadnji dan. Sto zelim reci po mom misljenju 2 mirovinski fond je tvoja osobna lova je kada se ide u penziju to je tvoje je da se dobije samo mislim 25 posto jednokratno ostalo na rate u sljedecih 20 godina. Jeste da cu prije riknit ali te pare ostaju mojoj djeci. Ono sto zelim reci kada je drzava tako jako zeljela da stopi moje pare u 1.mirovinski fond meni je to smrdilo jer iskustvo je reklo sve sto recu lazu. Mojih 90 posto u firmi nisu potpisali i mislim da su falili..
Izvor svih zala u Hrvatskoj u zadnjih 30 godina je iskljucivo ZLOCINACKI ZNA SE HDZ. A oni su Hrvatskoj nanjeli vise zla i stete do Budimpestanski, Becki i Beogradski rezimi skupa u 1000 godina, i nece stat dok u potpunosti ne uniste Hrvatsku.
Za priblizno isti broj godina staza od Hrvatske dobivam oko 50, od Slovenije oko 100, a od Velike Britanije oko 400 Funti mjesecno. S time da sam u svakoj od drzava vecinu staza ostvario kao poduzetnik, U Hrvatskoj sam imao obrt 8 godina, u Sloveniji 7 godina i u Velikoj Britaniji firmu 7 godina, uz to imam jos i staza kao zaposlenik u Hrvatskoj i Sloveniji. No u Velikoj Britaniji pored penzije jos dobivam i dodatake, te imam besplatno zdravstveno ukljucujuci sve ljekove, kao i besplatan gradski prijevoz po cijeloj drzavi. U Hrvatskoj je bilo relativno dobro dok je bila YU a kada su zapocele “demokratske promjene” poceli su hodocastiti iz HDZ-a i traziti doprinose za HDZ pa je bila i ponuda ako dadem milijun DEM mogu da biram koju firmu zelim u privatizaciji besplatno ili za sitne pare. A kada sam odbio, poceo je progon, prijetnje, ucijene tako da… Čitaj više »
Da su OMF-ovi obična samoposluga financijskih velmoža pokazuje primjer NEXE-a?Ulaskom u krizu 2008 grupa je bila zadužena za 3,6 milijardi kuna,najviše je bila izložena ZABA,voda je bila u ušima,pa je većinski vlasnik i direktor Ergović izvukao na ime Feravino i farmu muznih krava,čekajući konačni krah?ZABA organizira izdanje euro obveznica 130 milijuna eura sa rokom 18 mjeseci i 10% kamata,pokupuju ih mirovinci,dio i fond u suvlasništvu banke,iako se znalo da građevinarstvo pada i da nema šanse da se pare vrate,sa dobivenim novcem se zatvore samo obveze ZABE?Kada je došlo vrijeme vraćanja nema novca,milijarda kuna mirovina papala maca?Dok se je to rastezalo da uđe u zaborav,došle famozne Predstečajne nagodbe i NEXE krene tim putem,ali na prvom ročištu nisu imali dovoljno glasova?Kako je vrijednost onih znamenitih obveznica skočila na 5% od nominale,to su dečki za 50 milijuna kuna kupili paket od milijardu i došli na predstečajno ročište i izglasali nagodbu i skinuli obveze… Čitaj više »
Mene ne zanima koliki je prinos fonda već koliki je moj prinos u tom fondu. Nažalost taj podatak nisam nikako uspio dobiti od fonda.