Rusija i Japan uveli milijardu dolara recipročnih carina SAD-u

Rusija i Japan su upozorili kako bi na američke carine na uvoz čelika i aluminija mogli odgovoriti nametanjem sankcija vrijednih gotovo milijardu dolara, što je potvrdila i Svjetska trgovinska organizacija.

Rusija je rekla kako planiraju uvesti 538 milijuna dolara godišnji uvoz iz Sjedinjenih Država, a Japan je odredio 440 milijuna dolara dodatnih tarifa.

Obje zemlje su rekle kako imaju pravo nametnuti recipročne mjere u trgovini s Amerikom. Za sada nisu naveli koji američki proizvodi bi mogli biti meta sankcija, prenosi Reuters.

Moskva i Tokio su obećali da će poduzeti potrebne korake kako bi se zaštitili od  nametanja carina na izvoz u SAD.

Ovo je odgovor na američke carine na čelik od 25%  i aluminij 10%, koje je Donald Trump uveo kako “zaštitio nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Država”.

Rusija i Japan su već predstavili  dokument u WTO, koji je potvrdio namjere uvođenja recipročnih mjera na američke carine na uvoz.

Japan je rekao kako može nametnuti najmanje 264 milijuna carina odmazde u roku od 30 dana, što sugerira da bi se ostatak mogao odgoditi, budući da neki od američkih proizvoda bilježe povećanje izvoza u Japan.

Kina i Europska unija također su usvojile iste mjere. Europska komisija je pripremila popis američkih proizvoda na koje bi se mogle primijeniti dodatne uvozne tarife.

Peking je u travnju najavio nove carine od 25% na ukupno 106 proizvoda uvezenih iz Sjedinjenih Država u vrijednosti od 50 milijardi dolara.

Trenutno SAD pokušavaju pregovarati s Kinom kako bi se izbjegao trgovinski rat, dok se za EU uvodi moratorij na naplatu, čime se odgađa odgovor Bruxellesa.

O stanju u trgovini između EU i SAD-a se raspravljalo i na neformalnoj večeri 28 šefova zemalja EU u Sofiji. Prema riječima predsjednika Europske komisije, Jean-Claudea Junckera, nove američke carine ne smiju pravdati američkom nacionalnom sigurnošću. Juncker je dodao kako će Europska komisija primijeniti odlučne mjere u zaštiti interesa Europske unije, ali je navodno dogovoreno da se trgovinski deficit smanji povećanim uvozom američkog ukapljenog plina, iako ne postoji ni infrastruktura ni logike da se kupuje skupi američki LNG, uz ponudu ruskog, iranskog i manjim dijelom azerbejdžanskog plina koji iz Kaspijskog mora preko Turske teče ka Europskoj uniji.