fbpx

Što znači User Friendly?

User Friendly

Napomena: User Friendly tekst je prijevod teksta sa osobnih stranica Matthewa D. Fullera, čovjeka kojem dugujem znanje Perla, C-a, networkinga, korištenja BSD baziranih operativnih sustava i znanje o vrstama licenci softvera slobodnog koda. U skladu s tim, nužno je napomenuti da je ovaj tekst izvorno objavljen na linku.

Tekst je namijenjen tzv. prosječnim korisnicima, naprednim korisnicima, mlađima i starijima, onima koji tek počinju koristiti programe i aplikacije, IT stručnjacima, programerima početnicima i programerima entuzijastima. Tekst nije pametovanje o tome kako nešto treba biti već uvod u raspravu. Ta rasprava, ako ste otvoreni, može biti korisna Vama osobno, ali i meni, prevoditelju ovog članka. Korist od te rasprave se može očitovati u Vašem pogledu na korištenje programa ukoliko ste korisnik, ali i korisno promišljanje o načinu stvaranja programa ili mobilne aplikacije ukoliko ste programer/developer. To je “živi tekst”, namijenjen poticanju rasprave i samo-promjene s obzirom na Vaša zapažanja, komentare, kritike ili pohvale.

Prijevod nije doslovan već je prilagođen duhu hrvatsko-srpskog jezika, mog materinjeg jezika. Tekst je napisan korištenjem tekstualnog editora “vim” i vizualno formatiran korištenjem uredskog paketa Libre Office i njemu pripadajućeg tekstualnog editora Writer, na BSD i Linux baziranim operativnim sustavima. Također, tekst je revidiran i nadopunjen kako bi bio shvatljiviji prosječnom korisniku tehnoloških proizvoda poput kompjutera ili mobilnog uređaja jer je napisan davno.

Svi želimo sustave koje je lako koristiti. Samo se ne slažemo oko toga što je “lako za korištenje”. Zašto? Pa, djelomično zbog toga jer se ne možemo dogovoriti oko značenja te fraze.

User friendly? Što je to?

“User friendly” je pojam kojim se mnogi razbacuju posljednjih desetljeća. Svi ga uzdižu kao vrhunsko dostignuće svih vrsta kompjuterskih programa. I u pravu su; samo toga nisu svjesni.

Čovjek

Prije svega, treba reći da je “user-friendly” program zaista dobra stvar. Ne želite se “boriti s alatima za posao”. Svrha rada u kompjuterskim programima je olakšavanje posla. Naravno, većina programa se smatra takvima pa ih možemo zvati “prilagođenim korisnicima”. Ali neki programi više olakšavaju posao i te programe smatramo “boljim” alatima. Taj napredak, uzevši u obzir programe iz prethodnog stoljeća, smatramo “prijateljski nastrojenim prema korisniku” ili, popularnije, “laganim za korištenje”.

Možete zabijati čavao glavom čekića. Ako čekiću dodate dršku, zbog mnogih razloga postaje bolji alat. Bolji je za Vas (i više “user-friendly”) jer ga je lakše držati i njime rukovati. Bolji je za obavljanje posla (“efikasniji”) jer poluga drške uvećava snagu udarca pri zabijanju čavala. Imajte tu razliku na umu- i laganije korištenje i veća efikasnost čine alat boljim, ali to čine na drukčije načine.

Mit

“Lagan za korištenje” bi zapravo bio fenomenalan cilj kojem treba težiti, osim jednog “malog problema”. Nitko to zapravo ne misli.

To je jedna od onih malih laži koje svi vole ignorirati jer, ukoliko je mislite razmontirati, cijela rasprava o toj laži će završiti rijekama suza.

Pa, ja volim takve suze.

Legenda

Sve potiče od temeljnog nerazumijevanja pojma “user-friendly”. U ovoj žalopojci ću pokušati objasniti to nerazumijevanje. To nerazumijevanje je tolikih razmjera da je nemoguće stvarno posvetiti se tom “problemu” bez preispitivanja korištenja jezika pa ću, posljedično, pokušati razviti novi jezik glede ovog pitanja kako bismo svi govorili i smatrali što mislimo da smatramo. Također ću pokušati predložiti neke načine za napredovanje i stvarno postizanje svrhe koju kažemo da želimo postići.

Lakoća korištenja. Lakoća učenja. Lakoća korištenja bez učenja. To su tri različite stvari, ali se zbog sažimanja u frazu “user-friendly” zanemaruje da su ta tri koncepta izrazito različiti. I treba ih objasniti pojedinačno.

Definirajmo!

“User-friendly” znači “lagan za korištenje”. Vjerujem da se svi slažemo oko toga. I to mislimo kad to kažemo. Dakle, dosad je sve jasno.

Osim što nije. Kad ljudi, korisnici nekog programa, kažu “lagan za korištenje” zapravo misle “lagan za učenje” ili “lagan za korištenje bez mnogo truda oko učenja korištenja”. Važno je naglasiti razliku između te dvije fraze. U tekstu koji slijedi ću objasniti zašto korištenje operativnog sustava Windows uzrokuje informatičku zaglupljenost i dati primjer zašto se korištenje Windowsa smatra arhetipom takvog načina razmišljanja (“lagan za korištenje bez ulaganja truda u učenje”) i nekih štetnih efekata takvog, općeprihvaćenog, načina razmišljanja. Dakle, želim to ispitati iz perspektive “korisnički prijateljskog” i, možda, postaviti temelje za napredovanje s te razine.

Riječi

Ako prihvatimo “zaglupljenost” kao nešto što ne omalovažava korisnika nekog programa, a što ću, već sam napisao, objasniti u nadolazećem tekstu, onda možemo početi kovati fraze. Dakle, trenutno razlikujemo “prijateljski prema korisniku” (“lagan za korištenje”) i “prijateljski prema zaglupljenom korisniku” (“lagan za korištenje bez truda i učenja”).

Krenimo u stvaranje tog novog rječnika. S jedne strane imamo koncept upotrebljivosti, što možemo nazvati “prijateljskim prema korisniku”, “laganim za korištenje” ili ga jednostavno možemo nazvati  “upotrebljivost”. To je tip koncepta o kojem je često lamentirao Jakob Nielsen, ALI ono što je stvarno mislio je nešto na pola puta između stvarne “upotrebljivosti” i “nečeg što je moguće učiti”. Ne podcjenjujte takav način razmišljanja- što je neki program ili aplikaciju lakše koristiti, to je taj program bolji.

Zatim, imamo koncept “učivosti”. To je “lakoća učenja” i pojam “učivost” je dobar pojam koji opisuje tu lakoću. Ne treba smetnuti s uma da je to izrazito važno u praktičnom životu; ako nešto ne možete naučiti, znači da to nešto ne možete ni koristiti.

U sljedećem tekstu, kojeg ću nasloviti “Zašto Windowsi uzrokuju zaglupljenost”, ću objasniti zašto je “lakoća korištenja bez ulaganja truda u učenje”, ali i, priznajem unaprijed, da bih Vas zadržao na ovoj temi i možda potaknuo da razmislite o korištenju operativnog sustava otvorenog koda kao što su Linux ili BSD bazirani sustavi. Objasnit ću zašto je korištenje Windows operativnog sustava samo-poražavajuće, zašto nije pozitivno ni u kom slučaju i zašto je katastrofalno loše osmišljen, unatoč hvalospjevima Billu Gatesu koje prečesto čitamo u medijima masovnog informiranja. Objasnit ću zašto programere (fensi rečeno posljednjih desetljeća, “developere”) tjera da predviđaju sve moguće zamislive načine korištenja nekog programa, zašto se manipulira korisnikom nekog programa ili aplikacije i zašto zatire fleksibilnost korištenja

Primjenjivost

U narednim odlomcima ćemo, “naoružani” prethodno navedenim definicijama, moći napredovati i početi primjenjivati te definicije u smislu korištenja operativnih sustava.

Lakoću učenja nije lako postići. Ako ste stručnjak, kako razmišljati kao početnik? Naravno, morate to shvatiti. Istraživanje aspekata lakoće učenja je dobra početna točka.

“Lakoća učenja”

“Lakoća učenja” znači da će, ukoliko pokušavate podučiti nekoga bez iskustva u korištenju nekog programa, aplikacije ili operativnog sustava, biti (relativno) jednostavno njoj ili njemu naučiti kako ga koristiti. Možda će dobivati upute od iskusnijeg korisnika pa će u tom slučaju lakše naučiti veći obujam vještina. Ali možda neće imati takvu pomoć. U svakom slučaju, proces učenja bi trebao biti prilično bezbolan.

Intuitivnost

Jedan od korisnih alata učenja je intuitivnost. Ako je nešto “intuitivno”, lakše je za učenje umjesto da bude teže za učenje. To, naravno, ne znači da je nešto “neintuitivno” nemoguće naučiti. Dobra usporedba je vožnja automobila kojim upravljamo volanom, tj. okrećemo volan u smjerovima kojim se okreću prednji kotači i plovidba čamcem/brodicom sa drškom vanjskog motora ili kormilom pričvršćenim za krmu, tj. okrećemo kormilo u smjeru suprotnom od kojeg se krećemo pramcem. U oba slučaja imamo suprotan efekt; ukoliko volan okrećemo udesno, automobil se kreće udesno, ukoliko kormilo okrećemo udesno, čamac/brodica se kreće ulijevo. Dakle, oba slučaja upravljanja ne mogu biti intuitivni. Većina ljudi, pogotovo odrasli u kontinentalnim krajevima, će vjerojatno reći kako upravljanje brodicom takvim kormilom nije intuitivno. Ali nikome to nije problem naučiti nakon nekoliko pokušaja i pogrešaka. Dakle, intuitivnost je poželjna, ali nije nužna. Naravno, ta tvrdnja je na nekoliko načina donekle nebulozna s obzirom da je jako subjektivna; različiti ljudi smatraju različite stvari intuitivnim, odnosno, neintuitivnim.

Očiglednost

Očiglednost je također koristan alat u procesu učenja, iako je, kao i intuitivnost, prilično subjektivna. Tipka/gumb/button “play” na muzičkom playeru je “očigledno jasna”. Kao i tipka “power”/”uključi” na većini elektroničkih uređaja. Upotreba “kotača za glasnoću” na radiju ili prekidač za svjetlo je “prilično očigledna”. Tipka “back”/”nazad” u Vašem web browseru/pregledniku weba je “polu-očigledna”. Naime, potrebno je osnovno razumijevanje navigiranja webom kako bi bila shvatljiva. Ali, nakon što ovladate “kretanjem po webu”, tipka “back”/”nazad” postaje “očigledno jasna”.

Treba naglasiti da je teško, kad programirate, takvo što stvoriti. U jednu ruku, izrazito je ovisno o individualnom načinu razmišljanja, a u drugu ruku, često ovisi o nečijem predznanju o korištenju programa, aplikacije ili operativnog sustava. Jednom kad svladate to predznanje, nevjerojatno je očigledno i trivijalno, tj. jednostavno za shvatiti. Bez tog predznanja, samo je zbunjujuće. To programerima izrazito otežava posao (jer njima je jednostavno zbog iskustva svakodnevnog rada- očigledno). Da bi se programiralo sa sviješću o predznanju prosječnog korisnika, potrebna je ogromna količina mentalnog napora osim poznavanja pravila pisanja programskog koda.

Upute

Upute su super. “Jedino” je loše što zahtijevaju učitelja/instruktora koji poznaje materiju dovoljno dobro da bi mogao nekoga podučiti nečemu. Ukoliko imate razboritog instruktora, to je svakako najbolji način učenja novih znanja. Nažalost, to se ne događa ni izbliza dovoljno često s obzirom da su besplatne instrukcije rijetko kvalitetne. Takve upute/instrukcije su često i štetne jer većina ljudi gotovo instinktivno traži pomoć prijatelja. Vjerojatno imate prijatelja koji se smatra stručnjakom za, recimo,  sušenje pršuta. Ali, vjerojatnost da stvarno zna pola onog što tvrdi da zna su ravne dobitku na lotu. Vjerojatno zna mnogo o sušenju pršuta. A razlog zašto “zna” je poznavanje prijatelja koji ga je uvjerio da zna sve o procesu sušenja pršuta, a koji je to naučio od prijatelja koji “zna sve” o sušenju pršuta i tako unedogled. Sve u svemu, upute do kojih pokušavamo doći na najlakši način su najčešće savršen recept za potpunu katastrofu.

Dokumentacija

Ufff… Dobro napisana dokumentacija u svijetu softvera je “dar božji”. Loše napisana, ukoliko uopće postoji, je jedna od muka koje je Dante opisao u svojim “krugovima pakla”. Kad raspravljamo o dokumentaciji, u obzir treba uzeti dva aspekta:

1) Dokumentacija je neizostavna!

SVE što nije preočigledno sedmogodišnjaku MORA biti dokumentirano. A čak i ako je toliko očigledno, svejedno MORA biti dokumentirano jer, prije ili kasnije, šestogodišnjak će htjeti koristiti neki program. Ovo je metafora jer je danas često dokumentaciju lakše čitati petnaestogodišnjaku nego šezdesetogodišnjaku. Dokumentacija, da bi se smatrala dobrom, MORA biti precizna, jasna, pokrivati razumnu količinu informacija o mogućnostima korištenja programa i ažurirana u skladu s najnovijom verzijom programa za kojeg je pisana. Sad se nećemo baviti time što je “razumna količina informacija o mogućnostima korištenja programa”- to je zadaća programera.

2) Dokumentacija će se rijetko čitati!

Ah. “Prokleti korisnici!”. Neće čitati dokumentaciju dok se ne nađu u nevolji, a čak će i tada vrlo vjerojatno odustati. Nažalost, ne postoji “lijek” za taj “problem”. Mogu dati dva savjeta po tom pitanju kako bismo prešli na manje depresivnu temu. Prvo, dokumentacija bi trebala biti sažeta. Na taj način ćete postići da stvarno bude pročitana. I drugo, nemojte se ograničavati formom “tradicionalno sistematiziranih” dokumentacija. Čovjek koji je osmislio “tool tips” (onaj mali prozorčić koji iskoči kad kursorom miša prijeđete preko nekog elementa na ekranu) bi trebao dobiti Nobelovu nagradu. TO je super način netradicionalnog načina dokumentiranja. Zapamtite, neka bude jasno i nenametljivo.

Dobro…hm…što to sve znači?

Eh, znači da, štogod napravili, zeznuli ste se 🙂 Stvoriti nešto što se “lako uči” je stvarno teško. Što je manja Vaša ciljna skupina korisnika, to je lakše. Nažalost, kako se ciljna skupina korisnika povećava, postaje teže “stvoriti” neki program “za sve” ljude. Najpametnije je igrati se sa vlastitim programom prije objave. IGRATI se, ne raditi s njim. Poigravati se, vidjeti rezultate neočekivanih postupaka. Pitati druge ljude što misle o nekoj funkcionalnosti ili izgledu i, najbitnije, DOBRO SLUŠATI njihove odgovore i pokušati shvatiti njihova razmišljanja. Vjerujte mi, svodi se na puku sreću.

Ono što nikad ne smijete zaboraviti je krajnji cilj kojem težite. Ne želite pokušavati podučavati o programu- želite ga stvoriti. Nemojte se fokusirati isključivo na učivost ili “lakoću učenja”. Podjednako je važna, ako ne i važnija, upotrebljivost.

Upotrebljivost se, nažalost, često postiže igrom slučaja. Ali to ne mora biti tako. Razmislite o tome kako će se i zašto neki program koristiti prije odluke o njegovom obliku/formi/dizajnu.

Lagano za korištenje

Lakoća učenja je, sigurno, važna. Sve što koristimo više od jednog puta, koristimo mnogo. Trebalo mi je oko 10 minuta da bih naučio koristiti čekić. Ne radim često s čekićem, ali svejedno sam proveo mnogo sati u životu upotrebljavajući ga. Trebalo mi je dodatnih, recimo, pet minuta, za učenje efikasnijeg korištenja čekića, ali dodatno znanje o složenosti i fleksibilnosti korištenja čekića mi je uštedjelo barem pet sekundi svaki put kad bih ga koristio. Rekao bih da je to dobro uloženih dodatnih pet minuta u učenje jer provedete više vremena upotrebljavajući neku stvar od učenja kako je efikasno upotrijebiti.

E sad, očito je da konstantno učimo. Zapravo, mnogo puta sam rekao da su najbolji sustavi oni koji Vas potiču da shvatite kako proces učenja nikad ne prestaje. Ali postoji osnovna razina vještine koju smatramo “minimalnom” i koju morate nadići prije korištenja nečega. Nakon toga, napredak se postiže kroz praksu. Učenje je tek početak, onaj period za vrijeme kojeg učite osnove.

“Lako za korištenje”, na neki način, znači upravo to. Ni više, ni manje. NE uključuje “lako za učenje” i “lako za korištenje bez učenja”.  Znači samo da je lako za korištenje nakon što to naučite.

Znam da se sve to čini kao besmisleno lamentiranje. Na koncu, jednom kad naučite koristiti nešto, lako je koristiti to nešto, zar ne?

NE! Nikako! Postoji pregršt toga što nije lako upotrebljavati čak i kad znate kako nešto koristiti. Imam popriličnu količinu znanja o korištenju korisničkog sučelja Windows operativnog sustava. Kako razmjestiti različite “prozore” po ekranu, kako se prebacivati iz jednog u drugi i slično. Ali, to nije “lako” za mene. Dio te prepreke, da bih nazvao korištenje korisničkog sučelja Windowsa lakim za korištenje, je sigurno i stvar mojih navika- naviknuo sam koristiti drastično različita sučelja.

Ali mislim da koncept “navike” nadilazi to…

Intuitivnost

Intuitivnost je važan aspekt lakoće učenja. Smatram da je to važan aspekt, ali u drukčijem smislu nego intuitivnost pri lakoći korištenja. Naravno, sučelje koje je Vama najviše lako za korištenje je ono koje je “najprirodnije” Vama; ono koje funkcionira na način koji Vama odgovara. Svakako, u tome veliku ulogu igra i osobni ukus, pa je tom konceptu teško pristupiti u svrhu sveobuhvatne analize.

Kad se intuitivnost i “dogodi”, često je to posljedica slučajnosti. Svatko na ovom planetu razmišlja i radi malo drukčije od svih ostalih. Postoji širok dijapazon klasifikacija koje se uklapaju prema različitim tipovima ljudi i neke su uobičajenije od ostalih. Ipak, pokušati dizajnirati nešto kako bi bilo intuitivno korisniku je složeno kao manevriranje jedrilicom po, negdje plićim, a negdje dubljim, koritom Save. Pametnije je posvetiti se uopćenim tehnikama unapređivanja korištenja.

Igrajte s figurama, ne s igračem

Ovu floskulu često čujemo pri igranju šaha. Ali je ispravna i primjenjiva u dizajniranju operativnog sustava ili programa.

Postoji mnogo toga što ne znate (ili ne možete znati) o korisniku svog programa. Ali jednu stvar znate: korisnik će koristiti program kojeg ste stvorili. A ako će koristiti program, to znači da će raditi stvari koje odgovaraju namjeni koju ste zamislili pri pisanju programskog koda. Bio to program na desktop kompjuteru, mobilnom uređaju, web-stranica ili operativni sustav- to je nešto što će biti korišteno. U sljedećim odlomcima ću pisati o programu jer je to najopćenitiji način na koji ljudi doživljavaju “upotrebu softvera”.

Program se temelji na dvije stvari. Prva je skup podataka. Druga je skup operacija koje provodimo nad tim skupom podataka. Ako znate te dvije stvari, automatski znate ogromnu količinu informacija o korisniku. Generalno znate što će korisnik i kako raditi s programom. Znanje o tome omogućava da znate što korisnik očekuje pri poduzimanju određenog koraka/akcije, a onda znate i što bi se moglo smatrati intuitivnim za korištenje programa, u različitim fazama korištenja.

Konzistentnost

Odmaknimo se na trenutak od specifičnosti korištenja nekog programa. Specifičnosti situacija u kojima se možete naći su najbolje poznate Vama, kao dizajneru programa, i variraju od situacije do situacije. Postoje neki uopćeni aspekti korištenja, a prvi od njih je konzistentnost.

Ako radite određenu stvar, imate će konkretan rezultat. Ako ponovno radite istu stvar, trebala bi imati jednak rezultat. Ako radite istu stvar, ali na drugom “mjestu” (u programu), trebala bi rezultirati usporedivim rezultatom. Postoji mnogo opisa ovog koncepta. POLA (Policy of Least Astonishment- “praksa najmanjeg iznenađenja”) je termin korišten pri razvoju softvera. Ralph Kosterovi “Zakoni stvaranja online svjetova” (dostupno ovdje) su opća pravila i preporuke koji se odnose na dizajniranje online igara. Slični su MUD-ovim smjernicama (arhiva dostupna na linku). Kosterovi zakoni uključuju J. C. Lawrenceov “do it everywhere” zakon (prevedeno: “napravite tako svugdje”) koji glasi:

“Ako nešto napravite na jednom mjestu, morate na isti način to napraviti svugdje. Igrači vole vješto osmišljene koncepte i istražit će ih. Jednom kad “pronađu” vješto osmišljenu stvar (tzv. feature), tražit će sličnu ili relativno sličnu vješto osmišljenu stvar koja proizlazi iz početno “pronađene” stvari i podivljat će ako je ne nađu.”

Svodi se na jedno- stvorite ili, vjerojatnije, samo koristite postojeću tehniku. Koristite je! I onda je nastavite koristiti svugdje gdje je prikladno. Ne radite stvari drugačije na drugim mjestima u programu.

Fleksibilnost

Neovisno o tome kako dobro osmislite sustav, prije ili kasnije, netko će htjeti napraviti nešto što niste imali u vidu pri osmišljavanju. I neovisno o tome koliko ste stručni, ne možete naći apsolutno najbolji način rada nečega. Što više fleksibilnosti omogućite, dopuštate više efikasnosti i dugotrajnosti korištenja.

I, ne zaboravite da se isto odnosi na razvoj programa kojeg stvarate! Što fleksibilnije dizajnirate, neovisno o korisničkom sučelju, to je lakše kasnije nadodavati ili mijenjati postojeći dizajn. Ukoliko se morate “boriti” s onim što ste već osmislili, bit će Vam teže i odrazit će se na kvalitetu završnog proizvoda (tzv. gamma verziju izdanja). A ako nešto djeluje zbrda-zdola i sklepano na brzinu, postaje teško za korištenje.

Naučene lekcije i primjena

Stvarno implementiranje ovih ideja u nešto što stvarate znači mnogo posla. I to teškog posla. Ali to treba napraviti. Evo nekih općih preporuka o tome kako, kada, zašto i gdje ih implementirati.

Što to znači?

To znači da trebate uzimati u obzir širu sliku, a ne samo dijelove. Nije dovoljno nešto napraviti lakim za učenje, ako na kraju balade nije lako i efikasno za korištenje. A lakoća i efikasnost korištenja su, bez iznimke, najvažnije osobine programa/sustava. Kad sam napisao da trebate uzimati u obzir širu sliku, htio sam naglasiti da na umu treba imati i proces učenja programa ili sustava.

Postoji mnogo kutova gledanja na projekt. Ali ako preskačete nužne korake, to će se negativno odraziti na Vaš finalni proizvod.

Što učiniti?

Prije svega, zaboravite na ugađanje svima. U većini slučajeva, zaboravite na ugađanje većini ljudi. Ne postoji univerzalni, “one-size-fits-all”, proizvod. To je filozofija zbog koje su Microsoftovi proizvodi podbacili. Ne zbog raširenosti korištenja koja je nametnuta zbog društvenih i političkih razloga, nego zbog prisiljavanja svih korisnika na ukalupljivanje. To jednostavno tako ne funkcionira.

Opcije

Ukoliko sve prisiljavate na korištenje jedne metode, Vaš proizvod će propasti. Ta propast će biti grandioznih proporcija, bez obzira na početnu dobru ideju. Što manje opcija ponudite, to će Vaš proizvod biti manje primjenjiv. E sad, uklanjanje opcija je put ka većoj jednostavnosti i zadovoljava kriterij “lakoće korištenja bez učenja”. Ali, to nije dugoročno održiva strategija.

Opcije. Konfigurabilnost. Razmjenjivost. Bez obzira na sve svoje mane, X Window System (poznatiji i kao Xorg), a koji je uobičajen grafički servis na svim Unixoidima (Linux, Unix, BSD bazirani operativni sustavi), je postigao popularnost i dugovječnost zbog svoje modularnosti i pripadajuće mu zamjenjivosti u smislu različitih grafičkih sučelja. Slobodno možete primjenjivati bilo koji broj Window Managera (programi koji iscrtavaju “prozore” na ekranu), poput CTWM-a, Kwin-a, Fluxboxa, Openboxa, Muttera,…i pregršt ostalih WM-a. Neki su jednostavni, neki jako komplicirani. Neki izgledaju ogoljeno, neki podsjećaju na složena sučelja, poput onog koji se koristi u Windows operativnom sustavu. Mogao bih nabrajati listu Window Managera koje Xorg koristi do sutra, ali neću to činiti. Mislim da shvaćate.

Tvorci grafičkih sučelja su shvatili da specifičnosti grafičkog sučelja ne mogu biti univerzalne (prije spomenut “one-size-fits-all” koncept). Svi su jako individualni i prilagođeni određenim skupinama vrsta korisnika. Izgrađivanje generalno dobrog sustava znači omogućavanje izbora, a ne pokušavanja odlučivanja o izborima koje korisnik može odabrati (opaska prevoditelja: na sličan način biste mogli gledati i na politički proces kojeg nazivamo izborima).

Standardi

Posao se mora odraditi. I točka. A postoji mnogo temeljnih zadataka. Treba dodati mnogo konfigurabilnosti, fleksibilnosti, dodataka (featura)…ali, prije ili kasnije, netko će htjeti nešto što nećete, ne možete ili ne želite omogućiti. Tada će taj korisnik odlučiti koristiti nečiji tuđi program/sustav.

To je sve divno i krasno za malodušne ljude, ali u stvarnom svijetu, posao se mora napraviti. To je razlog zašto su OTVORENI standardi važni. Ovaj tekst čitate na portalu koji upotrebljava HTML za strukturu i CSS za oblikovanje web-stranice. Oba su eksplicitno otvoreni i eksplicitno standardni. Kao rezultat, portal se prikazuje na gotovo isti način u prastarim web-preglednicima poput Lynxa, uobičajenim poput Chromea, nevjerojatno ogromnim (u smislu broja linija koda) poput Mozilla Firefoxa i ogromnog, sad već zastarjelog, ali monstruozno lošeg vlasničkog i zatvorenog koda, poput Microsoftovog Internet Explorera. ASCII format teksta je vrlo neformalan i implicitan standard, pa ga nevjerojatno velik broj programa može procesirati, očitati ili uređivati.

Za razliku od ASCII standarda, format kojeg koristi, na primjer, Microsoftov Word (.doc ili .docx) je izrazito zatvoren format. On je u potpunosti upotrebljiv isključivo u vlasničkom (proprietary) softveru. A to nisu najkorisniji ili najefikasniji formati, čak ni između različitih verzija MS Worda. Zvuči dobro iz poslovne perspektive jer se korisnika “potiče” (a zapravo tjera) na kupnju nove verzije, ali je “trulo” iz perspektive fleksibilnosti korištenja (u drugim uredskim paketima i/ili na drugim operativnim sustavima).

Dokumentacija

Dokumentaciju je moguće napisati, ponuditi unutar programa u obliku savjeta i verbalno prenositi. Korisnička podrška, radilo se o mailing-listama, forumima, telefonskim službama ili čak seminarima, je dio dokumentacije.

Omogućite je. Imajte je. Potičite njen razvoj. Održavajte je ažurnom. Alternativa jednostavno ne postoji.

Zaključci:

Operativni sustavi

Suprotno onom što Microsoft i njegovi zagovaratelji pokušavaju progurati, Windowse zapravo nije lako koristiti, a da ne pričamo o istinski “user-friendly” iskustvu korištenja Windowsa. Isto tako, Unixoidima ne nedostaje kvaliteta lakoće korištenja.

Windowsi se prodaju pod paskom instant rješenja, odnosno “sposobnosti korištenja bez učenja”. Nedostaje im lakoća učenja. Mnogi misle da tome nije tako samo zato jer su odmalena indoktrinirani zbog već spomenutih ekonomskih i političkih razloga, odnosno, to je prvi operativni sustav kojeg su naučili koristi, pa su ukalupljeni u, nazovima ga tako za potrebe ovog teksta, “Microsoftov način korištenja”. Stravično podbacuju u aspektu stvarne lakoće korištenja, s obzirom da su njihovi proizvodi fokusirani na to kako ONI žele da nešto napravite, umjesto da dopuste korisniku da napravi stvari na način koji KORISNIK to želi (ukratko, oduzimaju slobodu).

Unixoidi (Linux, BSD, Unix) tradicionalno blistaju lakoćom korištenja. Daju Vam alate i onda Vam se sklanjaju s puta i dopuštaju Vam da ih koristite na način na koji Vi to želite. S obzirom da je programski kod otvoren i dostupan svima, ukoliko Vam se nešto ne sviđa, možete ga prilagoditi svojim specifičnim potrebama i željama. Također je i tradicionalno užasan što se tiče “lakoće učenja” jer ima izrazito “strmu krivulju učenja”. Unixoidi su izrazito opširno dokumentirani i izrazito moćni (glede stabilnosti, korištenja i zauzimanja resursa, dobrog rada na starijem hardveru…), ali ako nemate entuzijazma ili prijatelja/-icu koji ih dobro poznaje, prvi koraci u učenju su prilično neugodni i frustrirajući. Konačno, NEMAJU mogućnost korištenja BEZ znanja koje se može postići jedino učenjem.

Dokumentacija pomaže Unixoidima. Ima je na bacanje. I u tekstualnom obliku i u obliku video poduka. Potrebna je dobra, jedinstvena i konzistentna dokumentacija koja ima smisla. Dokumentacija koja Vas vodi od nivoa potpunog početnika preko umjereno vještog korisnika do nivoa stručnjaka. I to bez pretjeranog pojednostavljivanja. Pojednostavljivanje je dobro u kratkoročnom smislu, ali uzrokuje hrpu problema u dugoročnom smislu.

Grafička korisnička sučelja (GUI ili tzv. frontend) mogu dosta pomoći u procesu učenja korištenja. Terminal, konzola ili komandno linijsko sučelje (CLI) je izrazito moćan alat, ali zahtijeva od korisnika strpljenje i spremnost na temeljito učenje. CLI je uobičajeno argument koji se koristi protiv korištenja  Unixoida. Kvalitetno razvijeno grafičko sučelje, a danas ih ima pregršt, je dobar “lijek” za učenje rada na Unixoidnom operativnom sustavu (najpopularniji kod neiskusnih korisnika Linuxa je, zbog sličnosti sa grafičkim sučeljem Windowsa, Cinnamon ili KDE).

Windowsi podbacuju u aspektu prilagodbe jer se baziraju na kontroli, a ne na fleksibilnosti korištenja. (još jedna opaska prevoditelja: zanimljiva navika Billa Gatesa ako se u obzir uzme njegova uloga u aktualnoj plandemiji, zar ne?)

Oblikovanje ili dizajn

Upoznajte potrebe korisnika Vaših programa. Razgovarajte s njima. Dopisujte se s njima. Najvažnije, slušajte svoje korisnike. Oni znaju što oni misle da žele. Vi znate što Vi mislite da žele. Ako uspijete pronaći nekog “u sredini”, tko bi Vam rekao što stvarno hoće i što stvarno treba, na dobrom ste putu prema uspjehu programa/sustava.

Ne zatvarajte se u svoj način razmišljanja ili u način razmišljanja korisnika programa kojeg stvarate. Fleksibilnost je u srži prave moći. Dovoljna složenost je nužna. Pretjerana složenost je nejasna. Nije lako, a ponekad je i nemoguće, pronaći “zlatnu sredinu”. Ali ne treba se oslanjati na pretjeranu jednostavnost.

Kraj…obećavam da je kraj 🙂

Istinska lakoća korištenja je, uz istinsku lakoću učenja, krajnji cilj svakog uspješnog softvera ili nekog alata koji nema veze s ICT-em. Ne žrtvujte jedno za drugo ili obrnuto. Sve je u ravnoteži.

Ugodno vezanje i raspetljavanje čvorova!


Komentar uredništva portala Logično

Dragi naši čitatelji. Portal Logično odavno razmišlja o promoviraju raznih vrsta autonomije, uključujući i tehnološku – bitnu za opstanak zdravog društva. Jasno smo to naveli na stranici O nama. Mnogi će reći “tehnologija nas otuđje i samo stvara probleme”. Istina. Međutim bez tehnologije mnoge tajne bi ostale tajne, a mi danas ne bismo imali portal Logično, gdje se susrećemo, razgovaramo i učimo logički razmišljati.  Članak kojeg čitate, prvi je u nizu članaka, koji imaju za cilj promovirati i približiti etičko korištenje tehnologije u interesu svih.

Tehnologija je strašna stvar, ako se rabi na ispravan način. Još od nastanka  čovjeka, tehnologija nam je omogućila graditi kuće, mostove i ceste. Tradicija i bitne ljudske vrijednostse se moraju čuvati, ali to ne znači vratiti u kameno doba.

Komentirajte konstruktivno ovaj članak. Pitajte i  propitujte. Iskoristimo tehnologiju na najbolji način i spriječimo monopole velikih korporacija koje su pokrale najbolje ideje pojedinaca. Nikada novac ništa nije napravio, ali zato jesu kreativni pojedinci – pogotovo u tehnologiji. Tema o praktičnom i korisnom korisničkom sučelju (User Friendly) je  bitna tema. Možemo imati najbolje rješenje, ali ako je ono nerazumljivo i kompleksno, postaje beskorisno. Korporacije su to odavno shvatile. Pokrale su tuđe ideje i samo ih učinile jednostavnim za korištenje, rabeći logiku User Friendly.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Nije pronađen nijedan rezultat.
Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
9 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Jomla
Gost
Jomla
1 mjesec prije

Samo ću se poslužiti čekićem 😀 da zakucam ekser, to je tehnologija.
Da ga zakucam da sastavim daske ili nekome u ruku? E to je primjena tehnologije 😀

patika
Gost
patika
1 mjesec prije

Sviđa mi se slika. Dočarava šta je to user-friendly.

andrej
Gost
andrej
1 mjesec prije

ESC :wq!

Max
Member
Max
1 mjesec prije

Logično je istinski uset friendly lLako se pristupa lako i sigurno se koristi ali fale minusi.

Schwarze Hunderte
Gost
Schwarze Hunderte
1 mjesec prije

Osobno vec , nesto , prijeko 2 decenija , preferiram Linux OS , mada , Moram priznati da je u domeni , grafickih plug in_ova Win I dalje , puno jaci . Od Win a sam , tjekom vremena odustao je zato sto je los , naprotiv . Trebalo mi… Pročitaj više »

Zorule
Member
Zorule
1 mjesec prije

od nedavno sam prisiljen koristiti Outlook na poslu (prije smo koristili Lotus Notes, isto problematičan SW), ali ovaj outlook me je prilično neugodno iznenadio. Sučelje mi ne leži nikako, točno se vidi da iza njega stoji 30+godina razvoja tijekom kojega su stvari stalno dodavane, vjerojatno ništa nije oduzimano, tako da… Pročitaj više »

POVEZANE VIJESTI

Nije pronađen nijedan rezultat.
Izbornik