fbpx

Turska lira u slobodnom padu: Šta je pokrenulo oštar pad?

Turska lira

Dok je paritet dolara/lire u 2008. bio samo 1,31, a 2016. godine 2,83, u petak ujutro je dostigao 7,31, prelazeći psihološki prag. Prema mišljenju stručnjaka, Turskoj je već ponestalo municije za odbranu lire, osim kupovine zlata za diverzifikaciju portfelja.

ANKARA: U četvrtak, dvije godine nakon istorijske krize valute u avgustu 2018., turska lira je postigla novi rekordni nizak nivo u odnosu na američki dolar i euro uprkos višemjesečnim neuspješnim intervencijama državnih banaka i turske Centralne banke (CBRT) da podrže povećanje valute i ​​održe je stabilnom.

Dok je paritet dolara/lire u 2008. bio samo 1,31, a 2016. godine 2,83, on je u petak ujutro dostigao 7,31, prelazeći psihološki prag.

CBRT je saopštila da će koristiti „sve raspoložive instrumente za smanjenje prekomjerne nestabilnosti na tržištima“.

Prema ekspertima, Turskoj je već ponestalo municije za odbranu lire, osim kupovine zlata za diverzifikaciju svog portfelja.

Prošlog mjeseca CBRT je pretekla Rusiju kao najvećeg svjetskog kupca zlata. Godišnja inflacija u Turskoj dostigla je oko 12 procenata prema zvaničnim podacima.

Erinc Yeldan, profesor ekonomije na Univerzitetu Ankara Bilkent, rekao je da finansijski investitori napuštaju tursko tržište nakon što su vidjeli da su rezerve CBRT-a nekoliko sedmica negativne.

“Oni sada vjeruju da je kralj gol”, rekao je on za “Arab News”, dodajući da su oštre fluktuacije valuta već pogodovale nekim provladinim kompanijama za štednju u dolarima i plaćanju dugova.

Za Yeldan, međutim, takav sistem fiksnog kursa je poput broda bez kormila – jednostavno neodrživ.

“Pretvaranje muzeja Hagia Sophia u džamiju uprkos međunarodnom upozorenju i novo usvojena ograničenja zakona o društvenim medijima su političke operacije kojima se skreće pažnja sa ekonomskih izazova u zemlji”, rekao je.

Što se tiče makro osnova, Nikolaj Markov, viši ekonomista u kompaniji Pictet Asset Management, smatra da je Turska veoma ranjiva s obzirom na to da se snažno oslanja na tokove kapitala za finansiranje svog hroničnog deficita tekućeg računa.

“Unutar prostora na tržištima u nastajanju trenutno je Turska zemlja koja je najviše ugrožena nakon Argentine”, rekao je on za Arab News.

Prema Markovu, nedavno obnovljena deprecijacija lire odražava rastuću zabrinutost ulagača zbog vjerovatne krize platnog bilansa, nedostatka odgovarajućih mjera ekonomske politike i, u posljednje vrijeme, nešto većih geopolitičkih rizika.

„Značajan pad deviznih rezervi CBRT usljed većih intervencija na valutnom tržištu je očigledno okidač, kao i nedostatak odlučnih akcija monetarne politike. Da bi obuzdala deprecijaciju lire, CBRT bi trebala naglo povisiti stope kako bi sada pokazala svoju odlučnost i vratila povjerenje investitora “, rekao je za Arab News.

Pictet Asset Management predlaže da se ključna stopa politike sada treba postaviti na 14 procenata, umjesto da ostane nepromijenjena na 8,25 procenata.

Markov je takođe napomenuo da trenutna deprecijacija lire nije održiva u dužem periodu s obzirom na to da je CBRT već izgubila znatan dio svojih rezervi i da to nije od pomoći u vraćanju povjerenja investitora.

“To zapravo generiše očekivanja od budućih intervencija u vezi sa deviznom valutom, i u tom slučaju je cilj da se rezerve u potpunosti istroše”, rekao je.

Za Markova, najbolji lijek u kratkom roku bio bi agresivno povećanje stopa, ali samo nakratko, kako bi se zadržao negativan uticaj na domaću potražnju, na što je već uveliko uticao pandemijski šok; preokretanje trenda amortizacije lire; i povrat povjerenja investitora a, kao posljedica toga, veći priliv stranog kapitala u zemlju.

Najdžel Rendell, viši analitičar Medley Global Advisersa u Londonu, smatra da obrazac turske lire odražava nedostatak kredibiliteta u ekonomskoj politici.

„CBRT pokušava da ispuni brojne ciljeve politike koji se međusobno isključuju: održavanje niskih kamatnih stopa, smanjenje inflacije, podsticanje ekonomskog rasta i održavanje lire općenito stabilnom. Intervencija na deviznom tržištu (FX) kako bi se pokušala podržati valuta i korištenje ‘pozajmljenog’ novca komercijalnih banaka i inostranih izvora nije održivo”, rekao je on za Arab News.

Rendell je primijetio da su mnogi investitori počeli da dovode u pitanje mudrost CBRT akcija kada je lira izgubila vrijednost u odnosu na oslabljeni dolar i zaključili su da je CBRT potrošila dobar novac zbog lošeg u pokušaju da održi liru na vještačkom nivou.

„Sada je problem što će slabija valuta brzo ući u višu inflaciju uz prijetnju da trenutna stopa ode dalje izvan granice od 8,25 odsto. Slučaj povećanja zvaničnih kamatnih stopa ometaju politička ograničenja“, rekao je.

“Predsjednik Erdogan vjeruje u “vudu ekonomiju”, bizarno tvrdeći da veće kamatne stope nekako vode ka višoj inflaciji”, rekao je Rendell.

Prošle godine, šef CBRT  otpušten je predsjedničkim dekretom preko noći zbog neslaganja sa predsjednikom Erdoganom oko održavanja čvrste monetarne politike.

„Dakle, porast stope sada, u vrijeme kada vlada očajnički želi da podrži realnu ekonomiju, naišao bi na politički bijes. Bez sumnje, trenutni guverner CBRT Murat Uysal boji se za svoj posao“, rekao je Rendell.

Uprkos naglom padu i topljenju lire, turska vlada i dalje se protivi povećanju kamatnih stopa kako bi se spriječila dublja kriza, odbacujući tvrdnje da su devizne rezerve CBRT potrošene.

Međutim, prema zvaničnim podacima, bruto rezerve deviznih banaka smanjile su se sa 81 milijarde na 51 milijardu dolara ove godine nakon poteza za stabilizaciju valute.

Novinska agencija Reuters tvrdi da su CBRT i državni zajmodavci prodali oko 110 milijardi dolara od početka prošle godine kako bi ojačali liru.

Rendell smatra da bi, u idealnom slučaju, kamatne stope trebalo povećati za par stotina baznih bodova, ali to izgleda vrlo malo vjerovatno dok se ne isprobaju, iscrpe i neizbježno uspostave sve druge opcije – poput promjena u obaveznim rezervama i daljnjeg ublažavanja rasta kredita.

Sergej Dergačev, viši menadžer portfelja u Union Investmentu, vjeruje da su geopolitički izazovi u Turskoj posljednjih dana takođe uticali na slobodan pad i propast turske lire.

„Još uvijek postoje otvoreni sukobi s Grčkom i Libijom. Turska pomno prati sukob u Azerbejdžanu i Armeniji, a situacija u Siriji je takođe napeta. A još uvijek postoje razna otvorena politička žarišta između SAD i Turske, poput ruskog raketnog sistema S-400 i državnog suđenja Halkbank”, rekao je za Arab News.

Dergačov misli da bi ono što je potrebno ulagačima bili neki signali iz CBRT za smirivanje tržišta, možda takvi da postepeno nagovještavaju neki preokret ka ortodoksnoj mješavini monetarne politike.

„Mogućnost borbe protiv ove situacije jednokratnim ogromnim porastom stope postoji, ali postoji i politički otpor za ovaj „krajnji korak stopa“. Ne mislim da će to smiriti situaciju u potpunosti. Ukoliko dođe do povećanja stopa, uslijedit će kratkotrajno olakšanje za tursku liru i tursku imovinu, ali investitori traže stabilnije korake u vezi sa makroekonomskom i monetarnom politikom za smanjenje nestabilnosti“, rekao je.

Izvor ARABNEWS

3 1 vote
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
26 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Jole Prvi
Gost
Jole Prvi
3 mjeseci prije

Turčin,prčin,žalosna mu majka.Svugdje gura nos,pravi nered,a kuća mu se polako ruši.Sirija,Irak,Libija,Armenija……
Kume izgori kesa !!

tihobl
Gost
tihobl
3 mjeseci prije
Reply to  Jole Prvi

Neka, pojeftinice ljetovanje u Turskoj.

Balkanac
Gost
Balkanac
3 mjeseci prije
Reply to  tihobl

Slažem se,ali ne želim da trošim svoj novac u Turskoj kako bi oni ratovanje finansirali.

Komentator
Gost
Komentator
3 mjeseci prije
Reply to  Jole Prvi

Zapazio sam nešto čudno. Ovdje se spominju milijarde dolara, prvo da je prodano 110 milijardi dolara, da bi se ojačao kurs turske lire, pa onda da su rezerve deviznih banaka u Turskoj smanjene sa 91 milijardu dolara na 51 milijardu, pa jedan drugi primjer gdje se navodi, da je trgovina između Kine i Rusije u dolarima smanjena na 46%, ali to jer još uvjek ogroman iznos. Nas se ovdje svaki dan bombardira s podacima, da je dolar praktično mrtav i da je potpuno nestao u međunarodnoj trgovina a kad ono…. on je još itekako živ i jak i još dugo će to ostati-

nekoime
Gost
nekoime
3 mjeseci prije

Možda je spas u naglom padu Erdogana?

tihobl
Gost
tihobl
3 mjeseci prije
Reply to  nekoime

Nije. To bi bio uvod u katastrofu.

Komentator
Gost
Komentator
3 mjeseci prije
Reply to  nekoime

Na slijedečim izborima Erdo sigurno pada, jer svi njegovi potezi samo povećavaju tu mogućnost! Poslije pada mu sigurno slijedi suđenje i zatvor do smrti!

Stara kuka
Gost
Stara kuka
3 mjeseci prije

Što je pokrenulo pad? Špekulacije na burzama. Otkad novac nema zlatnu podlogu ili bilo kakvu drugu čvrstu i konkretnu zaleđinu njegovu “vrijednost” određuje “kreativnost” kojekakvih špekulanata, poput naprimjer Sorosa. Današnji novac nema nikakvu stvarnu vrijednost. Stvara se iz “čistog zraka”. Iz ničega. I onda se po potrebi upumpava u gospodarstvo. Novcu “vrijednost” ne određuje proizvodnja roba i usluga, razvijenost i stanje gospodarstva ili slično. “Vrijednost” mu određuju manipulacije tečajevima, kamatnim stopama, upumpavanje “svježeg” novca bez pokrića u opticaj, umjetno kreiranje inflacija, deflacija i “ekonomskih kriza” i slične makinacije.

tihobl
Gost
tihobl
3 mjeseci prije
Reply to  Stara kuka

Pad je bio ocekivan. Kad se pojavila korona ovo je nekoliko pametnih ljudi najavio (kome se da neka trazi clanke od prije 4-5 mjeseci).
Turska ima veliki uvoz, a nesto slabiji izvoz. Do sada su se pokrivali sa 30 milijardi od turizma. Ove godine toga nema i za ocekivati je da krenu problemi. Ako bi sad izveli udar kao prije 6 godina na rublju Turska bi kleknula. Ali i tu ima kvaka – prema zapadu bi se pokrenulo 6-8 miliona migranata koliko ih ima u Turskoj i otprilike toliko turaka.

Balkanac
Gost
Balkanac
3 mjeseci prije
Reply to  tihobl

Kod Merkel su dobrodošli

Jxlspsp
Gost
Jxlspsp
3 mjeseci prije
Reply to  Balkanac

I plenkovic će ih primiti u sklopu poticanja kulture i tolerancije.

onaj najgl.....veći Dalton
Gost
onaj najgl.....veći Dalton
3 mjeseci prije

Neka Pariz „prestane pružati potporu“ pučistima u Libiji i teroristima u Siriji.
Kaže Istanbul. 🙂 🙂 🙂

Malo šege….

Hamer
Gost
Hamer
3 mjeseci prije

To je bilo za očekivati Erdoganova politika je uzrok a bit će još gore

Farree
Gost
Farree
3 mjeseci prije

Samo suvereni narodi mogu devalvirati svoju valutu. 90,9 % finansijskog kapitala Hrvatske je u rukama stranih bankara, u Turskoj upravo obrnuto, pa bi vidite ko je u zadnjih 15 godina bolje prošao

Mahatma
Gost
Mahatma
3 mjeseci prije

Sultanu gori pod nogama. Turskoj hitno treba rat.

Izraelac
Gost
Izraelac
3 mjeseci prije

Razvuko se turcin od Iraka preko Sirije do Libije.
GNA kuka jer nema nafte koju blokira LNA, ko ce hraniti GNA? Pa turci.
LNA je dobio S300, pa da vidimo kako to radi.
Isto tako treba hraniti pseta u Idlibu.
Meni se cini da se ture malo precjenio.
Budemo vidjeli.

jablan u zitu
Gost
jablan u zitu
3 mjeseci prije
Reply to  Izraelac

Pa , Administratori , cestitam , postigli ste svetsku slavu , “Logicno” se cita i u Tel-Avivu .

Pero
Gost
Pero
3 mjeseci prije

Izbacili turcad iz programa F35 pa se kesa ispraznila, inace ako niste znali turcad su ucestvovala u tom programu tako da su pravili SDO obroke i duge gace za pilote.

Novi Balow
Gost
Novi Balow
3 mjeseci prije
Reply to  Pero

I oni napravili TF x 1 isti perfomanski kao f35!malo procitaj pa ces svatiti da se sa Turcima niko ne moze zezat….uzeli su sve sto su htjeli i uzece i dalje!ko ce ih zaustaviti…mozda Grcka Cipar i Francuske ljubicice…dragi moj svijet koji znas vise ne postoji?Turska je velika sila….veca od svake Evropske drzave sa velikim uticajem i vojskom….mozda ti to nije draho cuti ali to ti je istina!

Savio
Gost
Savio
3 mjeseci prije
Reply to  Novi Balow

Hahaha, TFX ne postoji, samo plasticna igracka.

Turska je nesposobna da napravi svoj avion. Nikada do sada nisu uspjeli da naprave svoj avion, ni trece, ni cetvrte generacije, a kamoli pete.
Ne mogu napraviti svoje motore ni za tenkove, a kamoli za lovca pete generacije.

Nema niko smjesniji od ovih proturica, Turska pokaze plasticnu nepokretnu igracku TFX, a oni posize kao da je Turaka vec napracila avion,a nemaju ni jedan prototip napravljen, ni motore, ni ista od opreme…

Presmjesno.

ivi.tz
Gost
ivi.tz
3 mjeseci prije

Zaigrao se brko na puno frontova…a vidjece kad racuni za naplatu pocnu stizati.

Novi Balow
Gost
Novi Balow
3 mjeseci prije
Reply to  ivi.tz

Smjesni ste….najveci trenutni bokesnik je Evepska unija….bumo vidjeli razvkj dogadjaja!pad lire je bio za ocekivat….ali sta ce Euro kad pocne padat ubrzo….nema plhacke po Africi za Francuze…nena Njwmcima gsje plasirati robu …itd

mr.no
Gost
mr.no
3 mjeseci prije

brko nije budala i dobro zna sta radi, vrijeme ce svoje pokazati!

Pero
Gost
Pero
3 mjeseci prije
Reply to  mr.no

MR prije je izgledalo da brko zna sto radi ali kako vrjeme prolazi izgleda da se pogubio i da mu situacija izmice kontroli.
Sjeti se brke za Idlib, Asad se mora vratiti na pocetne polozaje. Nista od toga.
LNA se mora povuci iz Sirta, izgleda i od toga nista.
Erđo je psina koja laje a ujeda samo sirotinju.

mr.no
Gost
mr.no
3 mjeseci prije
Reply to  Pero

brko ti je moj zemljace svjetski lider, i niti jedan potez ne povlaci ako nema plan b, to ce vrijeme pokazati!

Fafa valuta
Gost
Fafa valuta
3 mjeseci prije

PORNOkralj.com/pusenje

POVEZANE VIJESTI

Izbornik