Dana 25. ožujka 1957. godine je potpisivanjem “Rimskog ugovora” šest država osnovalo Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ). Zapadna Njemačka, Francuska, Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg su pokrenule novi projekt paneuropske integracije, ali, kao što sam naziv kaže, glavni cilj projekta i fokus je bio na ekonomiji, koju je nakon uništenja kontinenta u Drugom svjetskom ratu trebalo podići iz pepela.
Za ujedinjenu Europu globalna politička hegemonija nikada nije bila jedan od ciljeva, prije svega zbog straha od spora s američkim saveznicima, koji su preuzeli vodstvo u tadašnjoj Zapadnoj Europi.
Socijalni model svake europske države je bio zalaganje za socijalnu državu kao zajednički model, s visokim ulaganjima u javni sektor, što je bila strategija kojom se htjelo priječiti prodiranje komunizma.
Europska ekonomska zajednica dobiva nove članice i 1960. godine je rođen novi europski regionalni identitet – Europsko udruženje slobodne trgovine (EFTA). Velika Britanija i Danska 1972., Portugal 1986. i Austrija, Finska i Švedska 1991. napuštaju strukturu EFTA u pridružuju se EEZ, koja ubrzo predstavlja ambiciozniji projekt. Naime, temelji Europske unije (EU) su stvoreni 7. veljače 1992. godine “Ugovorom iz Maastrichta“, koji je prošli tjedan obilježio 25. obljetnicu.
U ključnom trenutku ujedinjenja Njemačke i raspada sovjetskog bloka mu je pristupilo 12 zemalja takozvane Zapadne Europe.
Kraj Hladnog rata i ponovno ujedinjenje Europe, Zapada i Istoka, Europskoj uniji su otvorili mogućnost pretvaranja u ambiciozniji projekt.
Tijekom 90-ih, iako Kina i druge ne tako industrijalizirane zemlje nisu imali utjecaja na međunarodnu ekonomiju, nova Rusiju je zaglavila u graničnim problemima i kretala se prema novom kapitalističkom modelu, a Japan ostao podređen Sjedinjenim Državama još od poraza u Drugom svjetskom ratu, Europa je ponovno mogla povratiti svoju vodeću ulogu u međunarodnoj areni.
No, ekonomisti, a ne politolozi i sociolozi, vodili su projekt, a Europa je nastavila zuriti u brojeve i slike kao zasebne pojave.
EU se odlučila postati zreli ekonomski projekt u pretežno globaliziranom gospodarstvu. Zbog toga je 1998. stvorena Europska središnja banka (ECB), a 2002. se službeno je puštena u opticaj zajednička valuta – euro.
Kako je EU proširila zajedničko tržište na bivše socijalističke države, kao što su, među ostalima, Bugarska, Rumunjska i Poljska, trenutno je čini 27 zemalja, obzirom da je Velika Britanija na referendumu odlučila napustiti zajednicu.
U smislu gospodarstva, što je zamišljeno kao glavni cilj EU, danas je Europska unija prva svjetska ekonomska sila i zajedno ima veći godišnji BDP od Sjedinjenih Država ili Kine. Međutim, ima i velike nedostatke u političkom, društvenom životu, kao i području međunarodnih odnosa.
Politički, Europska unija, koja je uvijek bila hvaljena kao primjer procesa demokratske izgradnje, napravila je prvi pogrešan korak koji je doveo u sumnju njezine povijesne vrijednosti. Nakon potpisivanja Europskog ustava od strane šefova država 2004. godine u Rimu, zemlje poput Francuske, Nizozemske ili Španjolske su odlučile o tom pitanju provesti referendum i na taj način ne samo da su odustale od ove važne odluke, nego odobrenje Europskog ustava više nije bilo pravno valjano.
Nakon odbacivanja od strane francuskog i nizozemskog naroda, EU i njezine zemlje članice su se bez imalo samokritike odlučili ove mehanizme preformulirati i ustavotvorne skupštine su konačno odlučile pogaziti volju naroda i njihove suverenitete, što je potvrđeno 2009. godine i ratificiranjem nove “Carta Magna“, koja je lukavo nazvana “Lisabonskim ugovorom”.
Za ovaj novi ugovor nijedna zemlja, čak ni Francuska i Nizozemska, nisu provele referendum. Dakle, nacionalni parlamenti su odredili budućnost Europe, bez da su pitali za mišljenje europske narode.
Jedinstven slučaj, zbog odredbi u nacionalnom ustavu, bila je Irska, koja je o ovom pitanju održala referendum u srpnju 2008. godine. “Ne” je pobijedilo s 53,4%. No, nakon ovog neuspjeha je drugi referendum održan 2009. godine i “da” pobjeđuje sa 67,13%. Europska unija je, ne gledajući na volju naroda, dobila svoj Ustav. A cijena koja je plaćena je bilo očito kršenje najviših demokratskih standarda.
U socijalnoj sferi, a posebno nakon ekonomske krize 2008. godine, inače uvezene iz neoliberalnih Sjedinjenih Država, zemlje Europske unije su se, umjesto jačanja povijesnog modela socijalne države, stvaranja domaće potrošnje, povećanja domaće proizvodnje, a time i zaposlenosti, okrenule kopiranju “rješenja” bivše britanske premijerke Thatcher i američkog predsjednika Reagana.
Svi su se slijepo držali teorije neoliberalizma, provođenja mjera štednje i socijalnih rezova kako bi se smanjio fiskalni deficit. Ali je to sada bilo moguće provesti, jer među europskom konzervativnom elitom, liberalima i “socijaldemokratima” više nije bilo straha. Nitko nije morao paziti na društveni ugovor između kapitala i rada, jer više nije bilo straha od komunističke elite. SSSR je propao i nije bilo uporišta koje bi se suprotstavilo novom kursu, ili barem pomoglo sindikate i radništvo u borbi za njihova prava. Prema tome, europske politike, koje su stvorene za izgradnju srednje klase i ideološku razgradnju klasne borbe, danas više ne postoje. Eliminirane su i okrenulo se mjerama štednje i rezovima javne potrošnje, što je uništilo srednju klasu. Društvena svijest i nove generacije kao da su prihvatili i legitimirali matricu podijele na “one ispod i one iznad“.
Jasno je da ekonomski projekt Europske unije, koji je bio njezin glavni stup, nije usmjerena na obiteljska gospodarstva, nego na gospodarstvo multinacionalnih kompanija i posebnim naglaskom na jednostavne strukturne podatke, kao što su BDP i mala kvaliteta rada. Brojke su postale sve i Europsku uniju će statističari vrlo lako opisati kao raj na Zemlji.
EU snažno podupire sporazume o slobodnoj trgovini, kao što su CETA, TTIP ili Plan strukturne prilagodbe, a iza svega stoje Europska središnja banka, MMF i Europska komisija.
Kako to utječe na pojedine zemlje članice EU, vidljivo je u Grčkoj, koja ne samo da osiromašena kao država, nego je primjer kako se ruše demokratske političke granice, kada se podignu kako bi se suprotstavilo diktatu EU. Suverena i demokratska vlade koju vodi ljevičarska SYRIZA je ucijenjena, ponižena i kapitulirala je pred diktatom “Trojke”. Je li sve bilo ranije dogovoreno od strane premijera Tsiprasa i takozvanih “vjerovnika” ili se grčki premijer slomio pod pritiskom, to nikada nećemo sa sigurnošću saznati.
I na kraju, na međunarodnoj razini, Europa sa svojim simbolima, zastavama ili himnom nikad nije uspjela stvoriti europski ponos plurinacionalnog identiteta, jer se na to nije kladilo pravi tvorac ovog projekta, koji je Europsku uniju uvijek gledao kao mlađeg partnera. Riječ je, naravno, o Sjedinjenim Državama.
EU ne samo da nakon završetka Hladnog rata nije imala hrabrosti za početak izgradnje vlastite vojske, nego su trenutno sve prisutniji strahovi o funkcionalnosti NATO pakta. Tako se čuju bojažljive izjave predsjednika Europske komisije Jean Claudea Junckera, koji je u govoru u rujnu prošle godine pred Europskim parlamentom u izljevu bijesa zbog Brexita rekao da će EU biti podvrgnuta hegemoniji Sjedinjenih Država.
Europska unija se istovremeno suočava i nameće ekonomske sankcije protiv Rusije zbog sukoba u Siriji i Ukrajini, a upravo bi Rusija mogla biti dobar susjed i trgovinski partner EU. Moskva bi, bez sumnje, pomogla Bruxellesu da pronađe punopravno mjesto, možda i vodstvo u multilateralnom svijetu.
EU je počinila i kardinalnu grešku kada se uključila u oružane sukobe protiv Sirije, Libije i Iraka, što je u konačnici dovelo da bude u stalnom ratu koje je Washington započeo u takozvanoj “borbi protiv međunarodnog terorizma”.
Puno se raspravljalo terorizmu, koji je izazvao milijune izbjeglica, a malo se govori o njegovim posljedicama, ali još manje o njegovim uzrocima. Istina, EU je u nekim međunarodnim pitanjima zauzela neovisno stajalište o odnosu na SAD, poput odnosa prema Izraelu, iako ne uvijek, potom po pitanju zajedničkog stava prema Kubi ili embargu protiv Irana. No, SAD danas u međunarodnoj diplomaciji djeluju u novim okolnostima, a EU gotovo da nema izbora.
Uskoro Europska unija slavi 60 godina od svog rođenja, a porast euroskepticizma je evidentan, na ljevici i na desnici. Ovaj fenomen nije uzrokovan vanjskim faktorima, kako se voli tvrditi, nego se događa jer je Europa posljednjih godina išla pogrešnim putem. To je put na kojem je Europa prestala biti kontinent koji se hvalio socijalnom jednakošću i zajedničkom skrbi ili uzornim modelom demokracije i zaštite ljudskih prava.
Na tom putu je Europa odustala od predanosti miru u svijetu, solidarnosti i bratstva među narodima. Danas je više nego očito da idemo putem kojim je sve teže putovati, prije svega zbog Brexita, nizozemskih izbora idućeg ožujka, gdje euroskeptična desnica može postati prva politička snaga u zemlju, francuskih izbora idućeg travnja, gdje se u prvom krugu predviđa pobjeda Marine Le Pen ili njemačkih izbora na jesen, na kojima će u Bundestag vjerojatno ući desnica Alternative za Njemačku.
Kao i prije 60 godina, kada mnogi nisu ni slutili da će ovo čemu svjedočimo biti put Europske unije, danas mnogi ne mogu zamisliti što bi se moglo dogoditi u sljedećih nekoliko godina. Ili promjena projekta koji je odustao od svih svojih ideala ili njegovo uništenje.
U tom smislu je posebno zanimljiva “žurba” Velike Britanije da što prije izađe iz Europske unije. Danas i sam ishod Brexita izgleda upitan. Ne u smislu vjerodostojnosti rezultata, koliko u navodnoj želji nekih britanskih političara da ostanu u EU. Ishod referenduma je bio iznenađenje, ali je pitanje je li britanska elita iskreno htjela ostati u EU, kao što je tvrdila?
Sumnju na sve baca i prvi službeni susret od inauguracije Donalda Trumpa, koji se najprije sastao s britanskom premijerkom Theresom May. Izbor prvog diplomatskog susreta govori tisuću riječi. SAD i Velika Britanija će ići ka novo velikom službenom savezu, neovisno o Europskoj uniji.
Rukovanjem dvoje lidera ispred Bijele kuće je opisan kao povijesni trenutak, koji je, prema navodima svjetskih medija, organiziran sasvim slučajno i bio je ideja jednog od Trumpovih savjetnika, nakon govora kojeg je britanska premijerka održala pred američkim republikancima u Philadelphiji. Što god mediji pisali, ovakvi susreti se ne događaju “slučajno”.
Poslije upisivanja u knjigu posjetilaca Bijele kuće, Donald Trump i Theresa May su pozirali ispred biste Winstona Churchilla, koja je ponovno postavljena u Ovalni ured američkog predsjednika, nakon što ju je prethodno uklonio bivši predsjednik Barack Obama.
“Ovo je original, velika je čast da imamo nazad Winstona Churchilla”, rekao je Trump, dok je simbolika je više nego jasna.
Razgovor dvoje lidera je trajao oko sat vremena, a britanska premijerka je istaknula kako vjeruje da izbor Trumpa može da omogućiti Velikoj Britaniji i Americi da preuzmu jaču ulogu lidera u svijetu. Trump i Theresa May su se dogovorili oko priprema za dogovor o slobodnoj trgovini dvije strane, što je nužno jer Velika Britanija napušta Europsku uniju.

U ovim okolnostima, kako se ponaša EU? Najblaže rečeno izgubljeno, poput siročeta ostavljenog na ulici. Međutim, drugačije nije ni moglo biti. Europska unija je odustala od svih svojih vrijednosti i kada je počela činiti prve korake ka neovisnosti, uvidjela je da je to naprosto nemoguće.
Dokumenti State Departmenta otkrivaju da je EU stvorila CIA, a Schuman, Adenauer i De Gasperi su bili marionete
Deklasificirani dokumenti State Departmenta otkrivaju da je Washington tajno financirao europske integracije samo kako bi se suprotstavio Sovjetskom Savezu, prenosi britanski The Telegraph.
Činjenica da se Obamina administracija aktivno suprotstavlja mogućnosti da Velika Britanija napustiti Europsku uniju nije ništa čudno, budući da je europska integracija od početka bio projekt Washingtona, prenosi The Telegraph.
Prema dokumentima State Departmenta, američke obavještajne službe su potajno, nekoliko desetljeća, tijekom druge polovice prošlog stoljeća, financirale stvaranje EU. Jedan dokument od 26. srpnja 1950. otkriva kampanju Ureda za strateške usluge, preteče današnje Središnje obavještajne agencije (CIA) za promoviranje stvaranja Europskog parlamenta.
Štoviše, prema tim izvješćima, Washington je uvijek posebnu pažnju posvećivao Velikoj Britaniji, čija je ugradnja u europske integracije bila prioritet za Amerikance. Osim toga, SAD su uspjele nagovoriti čak i “zastrašene Francuze” na suživot s Njemačkom već u prvim godinama nakon Drugog svjetskog rata, jer su u Washingtonu “željeli jedinstveni front za suzdržavanje Sovjetskog Saveza”.
The Telegraph citira razotkrivene dokumente, te piše kako su neki od “utemeljitelja Europske unije bili unajmljeni od strane CIA-e“.
Američka obavještajna agencija je zdušno radila da zadržati ovisnost Europe o Washingtonu, sprečavajući Bruxelles u potrazi za alternativnim izvorima financiranja, ističe list. Također, tijekom procesa izgradnje ujedinjene Europe su počinjene “ozbiljne greške”. U memorandumu datiranom 11. lipnja 1965. godine, tadašnja američka administracija je uputila potpredsjedniku Europske zajednice projekt za “potajno promicanje zajedničke valute, izbjegavajući bilo kakvu raspravu do usvajanja tog neizbježnog prijedloga”.
Kao što povijest dokazuje, ovaj pristup je bio pretjeran, obzirom na sadašnje stanje duga, deflaciju i veliku nezaposlenosti u cijeloj južnoj Europi.
“Na neki način, ovi dokumenti su drevna povijest. No, pokazuju da je Washington u ovom slučaju dobio što je htio”, zaključuje britanski list.
Kada su gore navedeno pisali portali i neovisni novinari, govorilo se da su to “izmišljotine teoretičara zavjere“. Sada kada imamo i službeni potvrdu da je sve istina, kakvu budućnost možemo predviđati? Pođimo od činjenice da Europska unija i njezine institucije nisu ni format ni zamisao europskih političara i stratega, a mi smo u njemu samo sredstvo za obuzdavanje nekada Sovjetskog Saveza, a danas…? Sve do ovog danas je to Rusija, ali se, kao što je bio slučaj s izlaskom Velike Britanije iz EU, sve može promijeniti u jednom trenutku.
Još 2015. je Jon Rappoport predvidio da se projekt kojeg su osmislili, pokrenuli i oživotvorili stratezi američke vlade neposredno nakon Drugog svjetskog rata ostvaruje, ali da se možda na kraju neće u potpunosti oživotvoriti.
Možda su TTIP, “Euro-američka unija” s jednom “nacijom”, jednom “državom” i jednim centrom moći ipak prevelik zalogaj čak i za izvrsne stratege koji sve do prije nekoliko godina nisu izgubili nijednu bitku. Svijet se u proteklih nekoliko godina ubrzano mijenja i sada je već svima jasno da TTIP i “Euro-američka unija” neće zaživjeti. No, upitan je i “eurofederalizam”, jer su centrifugalne sile sve jače i dobivaju sve veću podršku masa.
Za kraj je žalosno zaključiti da u svojih 60 godina od osnutka Europska unija nije bila u stanju ostati na pravom putu i ne ponašati se kao obični namjesnici američke administracije u poslijeratnoj Europi.
Sve priče kako su za stvaranje Europske unije zaslužni “vizionari” kao što su Konrad Adenauer, Joseph Bech, Johan Willem Beyen, Alcide de Gasperi Robert Schuman i Paul-Henri Spaak su obične bajke za malu djecu. Naši su politički lideri odustali od demokracije, od socijalne države, od promicanja mira u svijetu od svega što je Europu činilo Europom i prigrlili smo politiku intervencionizma i neoliberalizma Margaret Thatcher i Ronalda Reagana. Zaslužuje li Europska unija uopće priliku za popravni ispit i restrukturiranje ili je najbolje da nestane? Brexit i Donald Trump su ionako pokrenuli proces službene potvrde nikada skrivanog saveza između Londona i Washingtona, a presudu Europskoj uniji će dati birači na nekoliko ključnih izbora tijekom 2017.

43 komentara
Buducnost joj je ista kao i boja zastave na slici. Mada, ne sumnjam da parazitska banda iz Brisela ima i plan B.
Evo i plan B
Zastupnici iz Europske pučke stranke, najutjecajnije političke skupine u EU, (u kojoj je i Plenković, a Vučić kao posmatrač, inače slikani u Davosu sa Porošenkom, držeći ruke jednu na drugoj kao tri mušketira) čija su tri trenutačna predsjednika triju glavnih institucija EU, smatraju da se EU treba prilagoditi novim okolnostima i mijenjati kako bi opstala (opstali oni). U nacrtu političkog manifesta ova skupinra pod nazivom “Učiniti Europu spremnom za 21. stoljeće”, iznose svoje viđenje budućnosti EU.
U EPP-u se zalažu za bezrezervno očuvanje četiriju temeljnih sloboda EU: slobodu kretanja roba, kapitala, usluga i ljudi. “O ovim slobodama ne može se pregovarati. One su preduvjet za očuvanje europskog jedinstva koje ne želi mržnju i zidove”.
EPP ne vidi problem u budućem odnosu EU i nacionalnih vlada, smatra da se EU mora “povući” i ne miješati se u stvari koje države mogu same rješavati, ali surađivati tamo gdje bude potrebne zajedno djelovati.
“Odgovor na glasanje o Brexitu ne može biti manje ili više Europe. Odgovor je bolja suradnja između Europske unije i država članica. EU i države koje je tvore nisu suprotstavljene. Naprotiv, one pripadaju jedne drugima. EU može uspjeti samo ako države članice budu uspješne i ako obje razine konstruktivno djeluju zajedno. Ova suradnja mora uključiti i građane.”
Zalažu se i za smanjenje područja o kojima se u Vijeću odlučuje konsenzusom kako bi se time stalo na kraj praksi prema kojoj pojedine države članice često blokiraju odluke u Vijeću. Usvajanje odluka jednoglasno treba postati izuzetak, a ne pravilo. Zalažu se i za smanjenje broja povjerenika u Europskoj
komisiji.
“Samo države koje geografski većinski pripadaju Europi mogu dobiti članstvo u EU. Turska ne može dobiti punopravno članstvo jer bi to bilo osjetljivo i za EU i za samu Tursku. Zato mi želimo da Turska bude dio kruga naših partnera oko EU koji još ne mogu ili neće pristupiti Uniji”.
A zalažu se i za europsku vojsku.
Osoba C, Milsis tri musketrira iz Europsko nacisticko pučke stranke?
Kada demokratija gubi tlo pod nogama neverovatnom brzinom prerasta u tiraniju.
Odlična analiza ukazuje na niz interesantnih stvari. Ujedinjenje na ekonomskoj bazi je bilo poželjno i perspektivno dok bi političko moglo doći vremenom, bez pritiska i u duhu prave jednakosti. Obzirom na realnost političko ujedinjenje je neostvarivo a kada se preduzme pritisak onda se stvara otpor – u ovom slučaju desničarske snage. A da je Britanija američka “desna ruka” – oduvek je bila i biće jer je to “ista glava sa dva tela” (dakle, oseći glavu… 😉
Sve ovo manje-više znamo ali mi nešto sve više bode oči: objavljivanje starih tajnih dokumenata koja i danas mogu izazvati značajne posledice. Priča o demokratiji u ovakvim slučajevima je priča za imbecile, tajne koje su opasne se ne objavljuju ma kako stare bile. Ovim se želi nešto postići ili bar skrenuti pažnja sa nečeg još važnijeg. Dobijem utisak da žele da zbune stanovništvo, ljudi koji aktivno prate geopolitiku nisu više u stanju da shvate šta se to događa dok oni koji su se povremeno uključivali ni to povremeno više ne rade. Idealan način da rade šta žele uz nebitna obrazloženja.
Demokracija je pojam o kojem politicari nemaju pojma.
Ako to birači u Francuskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj ove godine odluče, EU će opstati koliko god to Rusija i Trump ne žele.
A Hrvatsku ce uvijek cuvati Njemacka.
Gdje Njemacka tu i Hrvatska ……ali samo do banke, hrvatska moze stati ispred vrata.
Hrvatska je za Njemacku uvijek ANTE PORTAS
@ Travis – o.k. slažem se. A šta ako odluče suprotno? I ako se zbog te suprotne odluke raspadne?
Pa onda će se raspasti.
EU će se raspasti, samo je pitanje šta onda? Činjenica jeste da je kao takva ipak obezbjeđivala mir na kontinentu (onemogućavala je oružane sukobe među članicama), ali je to bio agresivan mir, tj. agresija i okupacija koju je na miran način sprovodio najkrupniji internacionalni kapital ne oružanim putem. Razaranje država finansijskim i ekonomskim oružjem, njihovo pljačkanje putem pretvorbi i privatizacija, uništavanjem industrijskog, tehnološkog i svakog drugog domaćeg potencijala kako bi se ostavile u trajnoj zavisnosti i na njihovo mjesto uvođenje stranog kapitala, utjerivanje u dužničko ropstvo, postepeno srozavanje javnih službi kao što su školstvo i zdravstvo, degradiranje socijalnih i radnih prva, uništavanje nacionalnog bića cijelih naroda i pojedinca, satiranje svih porodičnih, moralnih i etičkih normi mišljenja i ponašanja, ne može se nikako drugačije okarakterisati nego kao agresija. I kada bi EU projekat bio finaliziran do kraja i u punoj mjeri, dobili bi cijelu klasu u svakom smislu i segmentu do kraja obespravljenih naroda i pojedinaca, klasu modernih robova, čiji bi se položaj na kraju i zakonski definisao kao takav. To bi bio krajnji rezultat ove agresije koji je apsolutno isti kao i da je ona izvršena vojnim putem samo što su ljudi dovedeni u taj položaj sistemom “kuhanja žabe” a ne sistemom “udri zmiju direktno u glavu”, ali je krajnji rezultat apsolutno isti – objekat obrade, u oba slučaja, na kraju je mrtav. I zato će EU propasti, jer ljudi ipak nisu žabe i neminovno će poiskakati iz lonca i pružiti otpor, da li mirnim i nenasilnim aksijama ili nasilno, zavisi od toga kako će dalje reagovati oni koji su ih pokušavali skuhati. Zato bi oni koji koji su vlast u svojim državama već trbali da osmisle šta i kako dalje kada do tog urušavanja dođe koko bi bili koliko-toliko spremni na događaje koji dolaze, kako ne bi bili kao ribice iz crtanog filma “U potrazi za Nemom”, kada su na kraju, poslije silnih muka i propalih pokušaja uspjele da zamotane u najlon vrećice pune vode, pobjegnu iz akvarijuma na ulicu i da se poslije prvobitnog oduševljenja zapitaju – i šta sada?
Nek krepa . Kad imas takvu pijavicu za vratom bolje je da je nema..
Inače, ako o raspadu EU otvoreno govore njeni najviši funkcioneri onda nema baš mnogo dileme, samo je pitanje vremena.
EU je umrla samo Brisel bi da opet oživi mrtvaca.
Koliko administracije još živi na toj lešini?
Nije lako odreći se velikih plata i pametovanja kako treba da izgleda krastavac po EU standardima.
Njih 30,000 zivi ( direktno zaposleno) i usudila bih se reci da jos dobrih 400,000 u Briselu zivi jer su poslovi u privatnom sektoru usko povezani sa EU. Bez EU Brisel postaje provincijski gradic sto je i bio prije dolaska EU sjedista. Svi oni koji imaju direktnu korist od EU, od onog sto im isporucuje sendvice za rucak pa do predsjednika EU, na sav glas vriste da je EU jedina i najbolja solucija. Imam klijenticu ( UK osoba) koja je bila protiv izlaska UK iz EU. Cak je svim svojim dobavljacima u UK pisala da trebaju ostati u EU. Zasto? Zato jer njena egzistencija ovisi direktno o projektima koje financira EU. Ali EU je izgubila mjeru. Puno je vise onih koji nisu zadovoljni. Ja samo cekam kad ce iz sredista EU da nam posalju poruku “Qu’ils mangent de la brioche”
Mislim da će EU još dugo postojati. Naravno, bit će sve gore, sve više problema i osipanja do konačnog raspada. Elita će sve činiti da to spriječi ali kola su krenula nizbrdo. Sumnjam da će ikome od toga biti bolje ali ne vjerujem da je EU spremna za promjene koje bi je mogle spasiti.
Nisam baš siguran da je simbolika jasna. Churchill je cijelog života bio branitelj Britanskog Imperija i kad je taj imperij bio u opasnosti sklapao je saveze ne bi li tuđom snagom obranio ono što sama britanija nije bila u stanju obraniti. To je nemoguća misija, Churchill je za života dočekao potvrdu uzaludnosti takvih nastojanja. Britanija se obranila od Njemačke ali se imperija svejedno raspala, amerikanci preuzeli njene djelove a samu britaniju pretvorili u mlađeg partnera. May je otrčala u Washington da potvrdi spremnost britanske elite na nastavak takvog odnosa sad kad se vizija o EU kao budućim Sjedinjenim Državama Evrope raspada. Ta vizija bila je osuđena na propast kako zbog političkog otpora evropskih naroda tako i zbog ugrađene greške – SAD su odveć involvirane u nastajanje novog političkog indentiteta a da ga ne bi zadavile kad pređe njima zanimljive gabarite. Ako težiš svjetskoj dominaciji ima li smisla pomagati u kreiranju subjekta koji ti može postat smetnja i konkurent?…..
Arkaj, palac gore, ali držim da ti odveć pridaješ pozornosti javnoj podjeli uloga.. ista je klika iza obje imperije. Dopuštam da neki pripadnici establišmenta u usa i gbr moguće toga nisu svjesni, pa uvjerljivo igraju zadane uloge..
Isti vlasnik
Ako ju je neko “sastavio” ,vjerovatno je ostavio mehanizam da je i rastavi..
Kada,zasto,kojim nacinom ,vidjecemo brzo..
Kada vidim ustaške ludorije po Hrvatskoj i u dijelu BiH ( prave spomenik ” Bugojanskoj skupini ” u Ljubuškome , zapadna Hercegovina ) i kada sam prije par dana na TV F.BiH gledao ” Nepokoreni grad Zagreb ” došao sam , nažalost , do zaključka da je ” moja ” Hrvatska ” nasljednica ” NDH !! Toliko o EU !!
@ Željko – ti stari udbašu, komunisto, orjunašu, Jugoslovenu, neprijatelju hrvatskog naroda i države!!!!!! To što si gledao je Jugo-srbo-četničko-komunistiačka-ruska propaganda namjenjena podrivanju istinskih osjećanja svakog pravog Hrvata a ti sudeći po svemu nisi taj pravi, pa sve da su tvoji preci u n-tom koljenu tu rođeni i osjećali se Hrvatima, i bez obzira koliko ti sam za sebe kažeš da si Hrvat, tako se osjećaš i Hrvatsku smatraš svojom domovinom. Nisi ti pravi Hrvat, već Hrvat sa greškom i za tebe takvog u Hrvatskoj mjesta nema. Naravno Željko da ovo nije moj stav i moj način razmišljanja, već sam samo napisao na koji način razmišljaju i na tebe i takve gledaju kreatori i izvršitelji tih ustaških ludorija o kojima si pisao. Ti za razliku od njih imaš oči za gledanje, mozak za razmišljanje, samostalnost u rasuđivanju i osjećaje koje oni nikad neće imati, i zato si (ti i tebi slični) za takve, opasnost u rangu jednog srbo-četnika (to im je omiljena kvalifikacija) ako ne i veća jer im iznutra lomiš njihove manijačke snove.
Ne ne mars, vas dvojica odnosno ste moguce jedna osoba ste jos gori sljam.
@ Time – tebi mora da se sviđa onaj prvi dio mog komentara, u njemu se našao, pa te onaj drugi opasno sje ao. I rado prihvatam tvoju konstataciju da sam šljam, jer ako se poredim s tobom i takvima to mi dođe kao stepenica ljudske evolucije koja je daleko iznad one tvoje i tebi sličnih.
P.S. – i ne, nismo jedna osoba, administrator to zna, jer nemam potrebu, za razliku od takvih, koristiti više identiteta.
Fino si to naucio kod Dacica. Dosla opet ta tema.
Sutra cete opet reci aaa bratstvo i jedinstvo, zasto se svi ne volimo onako jugoslovenski.
Sijete mrznju i ponavljate velikosrpske floskule pljujete po nama i onda trazite nasu ljubav.
Ustvari mi je drago da nas stalno vrijedjate, inace bi se mi mozda opustili oprostili i zaboravili ali na srecu ima vas koji podgrijavate non stop.
@ Time – zaje..o si se nisam Srbin i s Dačićem imam veze koliko i ti. Još mi samo reci koga to VAS vrijeđam, ko ste to VI koje pogađa ovakvo “vrijeđanje”?
Nemas veze sa Dacicem kao i oni Hrvati koji su za Beograd i JNA pucali po Hrvatskoj i u tajnim akcijama cinili stetu zemlji svojih djedova.
Mi smo oni koji osjecamo privrzenost prema nasem narodu a ne prema bilo kojoj ideologiji, koji postujemo svoje pretke koji nismo prijavljivali svoju rodbinu i svoje roditelje partijskim komesarima. To smo mi.
A koji su tvoji, osim gospn. Zeljko iz RS.
@ Time – moji su svi Hrvati koji nisu ustaše i koji su protiv njih, svi Srbi koji nisu četnici i koji su protiv njih, svi Bošnjaci koji nisu islamski fundamentalisti i koji su protiv njih, i svi dobri i normalni ljudi koji nisu nacional-šovinisti i fašisti. Ja itekako raspoznajem i pravim razliku između Hrvata, Srba, Bošnjaka, iskrenih dobronamjernih patriota od nacionalno-šovinističkog i fašističkog đubreta. Eto to su MOJI. Pitanje je samo koja su to mjerila i po kojem osnovu i od koga su dobili odobrenje da nekog Hrvata, Srbina ili Bošnjaka, pripadnik njegovog nacionalnog korpusa automatski proglasi za ne patriotu ako ne duva u rog nacional-šovinizma i fašizma.
Ja dobar, tako nesto vicu svi kvislinzi. Neki nasi iz Bosne i iz Beograda, neki drugi u Siriji koji se bore za dobro svih Muslimana tako da siluju Muslimanke i rezu grkljane krscanskoj i muslimanskoj djeci.
A mislis da je komunisticka omladina 45 vodila svoje roditelje na lomacu zato sto su nekome zeljeli zlo?
Ma ne oni su imali tvoju spiku, volili su sve bez razlike samo su uzput optuzivali i klali demonstrativno samo svoje najblize. Da pokazu karakter kao i ti. Da ispadnu posebno neutralni kao ti.
Dobar si, pravo.
Mars, ostavi se ovih krkana, smrde na fasizm i 90 te
Spustite loptu i držite se teme.
Redakcija portala Logično
@ Alen – u pravu si. Smrde i gore, na onaj fašizam 1930-tih i 1940-tih. Treba se ostaviti rasprave sa njima, jer go.no k’o go.no, smrdi i kad ga ne diraš, a ako čačkaš po njemu smrdi još i više.
@mars,polako brate. Niko nije imun na uvrede.Ignoriši takve…nije to tvoj nivo,razlika je evidentna.
@Time, u te price na vjeruju ni okorjeli HDZ-ovci, mozda dio hrvatske katolicke crkve i potomci fasistickih sluga, ustasa i njihove brace cetnika.
@Mars svaka ti je na mjestu. Spodobe ne vide dalje od svoje nacionalisticke guzice. Opravdavati bugojansku skupinu, a Dodiku predbacivati nacionalizam i obrnuto, vodi nas u novi bratoubilacki rat.
Bravo @Željko! Svi koji misle da fasizmi nemaju veze, gadno se varaju.
J***li vas više ust**e, četni**i i partizani. Pričajmo šta će nam se desiti i ne vraćaj nas Željko u prošlost.
Raspad EU je simbolički počeo Brexitom iako će se i taj proces odužiti do 2019. Previše je različitosti da bi to opstalo. Pokušali su stvoriti identitet Europejac ali tko se tako osjeća osim briselske klike, vlastodržaca i ostrašćenih naivaca? Nezahvalno je prognozirati kad će se konačno raspasti, vjerovatno će i taj proces ići u fazama osim ako se ne dogodi nešto zaista ekstremno. 10, 20, 30 godina tko bi ga znao? A što dalje? Propalo je i Rimsko Carstvo pa su ljudi preživjeli, netko je nekog pokorio, netko nekog asimilirao, bilo je sukoba ali život je tekao dalje. Zbog toga sigurno neće biti Sudnji Dan ali mogao bi nastati zbog nuklearnog arsenala ako nekom pukne u glavu da se ide zezati s tim.
EU ne propada zbog razlicitosti! Utemeljena je na krivim idejama, a to je sloboda za kapital i robe, a ne ljude.
Da , EU nikad nije bila zarad ljudi, tj jeste ali na nacin da se ljudi gledaju kao roba ,trziste radne snage..Velika prevara..
U prvom redu mislio sam ne ekonomske razlike i nejednakosti, možda sam se nespretno izrazio. Iako ni jezične barijere nisu mala stvar, činjenica je da jezik može biti jak vezivni faktor. Čak ni taj već globalni engleski ne govore svi građani EU. Bilo kako bilo ovo stoji da je totalno krivo nasađena, zakoni se pišu po diktatu velikih korporacija i bolje da pukne što prije. Hrvatska je ušla u EU temeljen neregularnog referenduma, izašlo manje od pola birača 43,51%, toliko o volji naroda.
EU na kraju propada zbog POHLEPE
EU nije kreacija CIA-e vec Nacistickih vodja koji su stekli slobodu proajuci svoja znanje USA. Kao sto je i NATO kreacija Hiterovih generala, koji NATO-m direktno upravljaju do sesdesetih godina proslog stoljeca.
Buducnost; Po onojpjesmi: Tama, tama svugdije oko nas….