fbpx

ANALIZA: G20 i sve važno o čemu se sudionici neće moći dogovoriti

Pitanja oko kojih se ne slažu - G20

U Hamburgu počinje susret na vrhu skupine G20 i njegov ishod će, zbog političkih skandala, geopolitičke i gospodarske krize u svijetu, biti prilično neizvjestan.

SAD, EU, Rusija, Njemačka, Indija, Japan, Australija, Argentina, Velika Britanija, Italija, Kina, Kanada, Indonezija, Meksiko, Brazil, Turska, Francuska, Južna Afrika i Južna Koreja, svi će oni pokušati nekako iskoristiti ovu platformu kako bi definirati svoje prioritete, kao što je bio prije.

Iznimka je Saudijska Arabija, koja je odbila sudjelovati na summitu zbog situacije oko Katara.

G20 je platforma koja otvara mogućnost zemljama da identificiraju svoje prioritete, da bace mamce, ako bude taktički potrebno ili potraže nove partnere i saveznike. Pozivnicu za summit i mjesto za dijalog je moguće dobiti i samo u političke svrhe. To bi se moglo reći da je slučaj Rusije, jer je izašla iz skupine G7, koja joj se nije približila, niti se Moskva želi vratiti u nju.

U praksi, summit je nešto poput velikog okruglog stola na kojem se svi jednako mogu čuti ili ne čuti. Šefovi država će iznijeti prioritete politike njihovih zemalja, nade i strahove, moguće zahtjeve, možda će netko predložiti načine za izlaz iz bilo koje teške situacije, ali ovaj skup nazvati “punim i iskrenim dijalogom” je prilično teško.

Ovdje su samo neke od tema koje su trenutno važne za globalnu zajednicu. Je li ih moguće riješiti tijekom summita G20?

Trump - Putin - G20

Trump – Putin – G20

Terorizam

Očito je da će problem terorizma i srodnih prijetnji biti jedna od glavnih tema razgovora u okviru G20. No, je li realno ujediniti napore, ako su pristup i praksa u nošenju s ovim problemom među sudionicima toliko različiti?

SAD se drže svoje linije i nastavit će to činiti, usprkos Donaldu Trumpu, koji nije u stanju promijeniti kurs američke ratne mašinerije, čiji je sustav previše komplicirano i inertan. Zbog toga će politika na Bliskom istoku većine izravnih ili neizravnih sudionika u sukobima u regiji ostati uglavnom nepromijenjena.

Ruske sigurnosne snage održavaju kontakte s kolegama iz gotovo svih većih zemalja. Iznimka je Velika Britanija. Ruske obavještajne službe su bile voljne dijeliti informacije s kolegama u pripremi terorističkih akata na području Ujedinjenog Kraljevstva, ali su njihove londonske kolege rekle da im nije potreba pomoć.

Terorizam je danas zapravo poslovni projekt za neke od glavnih aktera u svijetu, iako su im ciljevi često različiti.

Na summitu će biti najzanimljivije pratiti kinesku reakciju na situaciju na Bliskom istoku. Peking je još uvijek najmirniji i staložen igrač, iako u tom području ima vrlo značajne interese.

Prvo, područja nestabilnosti su stvorena u područjima gdje treba prolaziti “Novi Put svile” i Kina je zbog toga, najblaže rečeno, vrlo zabrinuta. U sjevernim pokrajinama Afganistana danas postoje sfere utjecaja su terorista “Islamske države“, koje sigurnosne službe Kine nastoje iskorijeniti.

Prema različitim procjenama, pristaša “kalifata” u tim pokrajinama ima više od 15 tisuća. Situacija u Afganistanu je odavno izvan kontrole, a sve se događa opasno blizu kineske granice, ne samo s kineskim Xinjiangom, gdje živi brojna muslimanska populacija, nego i na granicama strateških ruskih saveznika u središnjoj Aziji, koji imaju male vojske.

Svi ovi problemi su bili dio zajedničkog priopćenja objavljenog uoči summita G20 nakon sastanka čelnika Kine i Rusije u Moskvi. Ako ta točka bude otvorena od strane Kine na summitu G20, to će značiti da je situacija postala opasna i kritična. Slijedom toga se može očekivati aktivnija uloga u borbi protiv terorizma od strane kineskih sigurnosnih snaga, koje se za sada ograničavaju na kratke upade elitnih postrojbi u istočni Afganistan, odakle se, nakon likvidacije ciljane skupine terorista, vraćaju u svoje granice.

Teroristički napad u Aleppu - 15. 04. 2017.

Teroristički napad u Aleppu – 15. 04. 2017.

Migracijska kriza u Europi

Tema sukoba na Bliskom istoku je izravno povezana s migracijskom krizom u Europi i neke će zemlje htjeti raspravljati o tom problemu.

Niti Italija, niti Francuska, niti bilo koja država članica EU ne može riješiti čak ni problem radnika migranata, a tome treba dodati migracijsku rutu koja sada teče od Libije do južnih obala Italije. Rim je u teškoj situaciji i očajan je zbog pravila da imigranti moraju ostati u zemlji u koju su prvo ušli. U tom smislu je Italija, otkad je Njemačka dogovorila zatvaranje “balkanske rute”, na točki pucanja.

Svaki političar se tijekom kampanje držao ove teme, a ona postaje žrtva kompromisa i korupcijskih skandala. U posljednjem trenutku u borbi ulazi nepoznati mladi kandidat, Emmanuel Macron i ostvaruje uvjerljivu pobjedu. U Italiji je Matteo Renzi napustio mjesto premijera i zemljom upravlja tehnička vlada.

Njemačka je poseban slučaj za imigrante, kojima je ranije poželjela dobrodošlicu, onda uvela posebna ograničenja i može resetirati politiku u bilo kojem trenutku.

Najteža godina je bila 2015., kada je u EU ušlo preko milijun ljudi. 2016. ih je došlo oko 360 tisuća, a do sada u 2017. skoro 100 tisuća, od čega 83 tisuće samo u Italiju.

Angela Merkel bez sumnje već radi na ovom pitanju, jer su izbori za Bundestag u jesen. Prema svim procjenama će ona opet pobijediti i u ovom kratkom razdoblju će pooštriti mjere prema izbjeglicama i ekonomskim imigrantima.

Turska Europi prijeti slanjem izbjeglica

Izbjeglice

Time, naravno, neće otkloniti dugoročne rizike, koji se već naziru u Njemačkoj. Primjetan je manjak visoko kvalificiranog osoblja u gospodarstvu “Četvrtog Reicha”, više od 300 tisuća, ali Merkel i njezin tim u taktičkom smile ove “sitnice” ne ometaju, jer će se njima baviti u novom mandati, kada potvrdi mjesto kancelarke u rujnu.

Danas je Njemačka najmoćnije europsko gospodarstvo i sa Sjedinjenim Državama ima trgovinski suficit od 170 milijardi dolara. To je najveći problem u odnosima nove američke administracije i njemačkih vlasti, a ne ruski plin ili NATO proračun.

Kada počne izgradnja “Sjevernog toka 2“, a sve govori da će tako biti, opet će najveću korist imati Berlin. Problem izbjeglica za Berlin je mnogo manje važno pitanje od mogućih centrifugalnih sila unutar Njemačke, ujedinjene Europe, jedinstvenog tržišta, jednog financijskog sustava, a uskoro, vjerojatno, čak i sigurnosnog sustava EU.

Riješiti problem migracija danas je moguće samo zatvaranjem granica i povratkom na stari model suvereniteta zemalja poput Francuske i Italije. No, je li to danas ostvarivo?

Velika Britanija je pokušala silom riješiti problem, a onda je održan referendum o Brexitu. Posljedica svega je da se izgubilo puno vremena, a vlasti u Londonu nisu učinile ništa.

Osim toga, premijerka Theresa May nije uspjela smanjiti poreze, dijalog s poslovnim skupinama ne funkcionira, a na parlamentarnim izborima, samo šest mjeseci nakon referenduma, ima još manju podršku nego prije.

Problem imigranata odjednom samo pitanje izbjeglica iz Afrike i Bliskog istoka. Što sada da radi London bez Poljaka i drugih useljenika iz istočne Europe? Nitko ne zna da oni danas ne samo da su stup određenih sektora britanske ekonomije, nego su izgradili svoj vlastiti solidan sustav i sada se Velika Britanija nalazi pred velikim izazovima.

Ako i oni ne budu pogođeni mjerama, zašto se onda glasalo na Brexitu? Uvjeti za izlazak iz članka 50. “Lisabonskog ugovora” su vrlo strogi. No, pravi šamar za Ujedinjeno Kraljevstvo je prihvatiti činjenicu da su u EU danas glavni Nijemci i da se uglavnom s Berlinom danas rješavaju osnovna pitanja europske i svjetske politike.

Na kraju, Nijemci će biti glavni pregovarači i oko uklanjanja sankcija protiv Rusije, i uvijek će biti tako.

Kakve veze s ovim ima terorizam? Puno. Naime, većina zapadnih islamskih organizacija koje podupiru terorizam se nalazi i imaju sjedišta u Londonu. Neki od poznatih terorista, što se često otkrije nakon napada, surađivali su s britanskim tajnim službama. Same britanske vlasti sada smatraju da je to veliki problem. London i Velika Britanija kao cjelina također su na meti. Je li moguće da se o ovome može odlučiti na summitu G20, posebice ako na njemu ne sudjeluje Saudijska Arabija?

Čini se da će izjave o ovom pitanju biti vrlo dosadne. Novi čelnici nekih europskih zemalja će se držati stare teze o humanitarnoj katastrofi u Siriji ili će prilagoditi svoje stavove. Ono što je sigurno je da migracijska kriza neće biti tema Rusije u definiranju odnosa prema Trumpu i Sjedinjenim Američkim Državama.

Svjetski gospodarski rast i problemi globalne ekonomije

Smatra se kako je pojava skupine G20 povezana s krizom i da se unutar nje radi na njenom prevladavanju. Stvaranje G20 1999. na razini ministara financija je bio odgovor na azijsku financijsku krizu i ostala je najučinkovitiji mogući oblik suradnje. Format sastanka je na razinu lidera država podignut u jesen 2008. godine, u jeku globalne ekonomske krize, što je sve uplašilo.

Ali, od tada, G20 nije pronašao nikakvu pravu izlaznu strategiju ili mehanizam za prevladavanje krize.

Ako se danas FED odluči smanjiti svoju bilancu, a pridruže mu se Europska središnja banka, središnje banke Japana i Velike Britanije, došlo bi do neviđene turbulencije na tržištima, a potom i ukupnog gospodarstva. Čak i moderne gospodarske lokomotive, poput Kine i Indije, ne bi mogle pomoći da se situacija stabilizira.

To je apokaliptična slika, ali potrebna za razumijevanje onoga što se događa i da moramo biti svjesni činjenice da su sastanak lidera središnjih banaka u svijetu, gospodarski rast i opći optimizam na tržištu možda puno važniji od političkih summita. U stvari, raniji format skupine G20, na razini ministara financija i čelnika središnjih banaka, dokazao je da je tako.

Za globalno gospodarstvo je najvažniji kineski projekt “Jedan pojas – Jedan put“. Od njega će najviše profitirati Kina, Europa i zemlje koje su logistički povezane s ovim projektom. U ovom projektu će sudjelovati kineski konglomerati, ali i velike globalne tvrtke za izgradnju prometne infrastrukture.

Jednom riječju, pola svijeta je zainteresirano za ovaj projekt, iako je glavni korisnik, naravno, Kina.

Istovremeno, ovaj projekt je velik rizik, posebno za SAD i Japan, glavne ekonomske i vojne suparnike Kine u regiji. Činjenica da će ove dvije zemlje Novi Put svile predstavljati isključivo kao projekt Pekinga, i pokušat će ga osujetiti, a koridor EU-Kina se najbolje može presjeći stvaranjem sanitarnog koridora “Baltik-Jadran-Crno-more”, koji je bio tema razgovora u Varšavi i kojeg hrvatska predsjednica uporno, do iznemoglosti, predstavlja kao svoju inicijativu, iako je riječ o geopolitičkom hibridu Obamine ideje iz 2014. i starom poljskom projektu “Međumorja”, kojeg je osmislio Józef Piłsudski, poljski državnik između dva svjetska rata.

U tom smislu treba pažljivo slušati što će reći Xi Jinping, a čak će i intonacija njegova govora biti posebno važna. Treba pokušati predvidjeti u kojoj će se mjeri Kina odreći “soft power” politike u zaštiti svojih ekonomskim interesa i koje će politike Peking usvojiti u budućnosti.

Globalizacija svjetske trgovine kroz projekte TPP i TTIP

Ova tema nije uklonjena s dnevnog reda, iako se ovih projekata Trump privremeno odrekao. No, Trump i njegova administracija s Europom ne mogu raditi na vlastitu štetu, najviše zbog negativne trgovinske bilance s Njemačkom i nekim drugim zemljama Starog kontinenta.

Trump se još nije odrekao slogana “Vratiti proizvodnju u SAD“. Deficit samo s Njemačkom od 170 milijardi dolara je veliki problem, a sporazum TTIP će mu možda trebati da “proda” Europi barem proračune NATO pakta, čak i na američki plin i naftu iz škriljca, iako ima i drugih zanimljivih tema kada je Amerika u pitanju. Drugo, Trump može privremeno ukloniti TTIP, ali je tu CETA, kanadsko-europsko trgovinsko partnerstvo, svojevrsni pilot projekt koji uključuje i Sjedinjene Države. Dakle, uvijek se možete vratiti ovim pregovorima, možda odmah nakon Trumpa.

Protesti TTIP

Protesti TTIP

Blokirani Transpacifički sporazum se lako može vratiti u život. Lakoća s kojom je Barack Obama promicao ovaj projekt do dokazuje. Kina je tada bila ozbiljno zabrinuta, jer je Obama doslovno rekao da u projektu mogu sudjelovati gotovo svi, osim Kine i Rusije.

Danas je globalna trgovinska politika došla do točke na kojoj se uvode protekcionističke mjere, stvaraju savezi, sklapaju tajni dogovori, iako se tvrdi suprotno i da je sve poznato javnosti.

Dakle, u Hamburgu će biti važno obratiti pažnju na te izjave o ovoj temi, tko je u prilog, a tko protiv ideje o daljnjoj globalizaciji svjetske trgovine.

Klimatski sporazum

Nakon izlaska iz SAD-a iz njega, on sada vrijedi samo za Kinu. U ovom obliku, Sporazum iz Pariza je potpuno beznadan projekt. Svi su se na njega dobrovoljno obvezali, ali nema načina za provjeriti njegovu provedbu.

Kina će pokušati otvoriti temu ekologije i zelene tehnologije na summitu. Peking će potaknuti sve da zajedno rade u tom pravcu.

No, ako SAD stvarno žele masovan povrata proizvodnje u zemlju, Kina i Indija će se teško moći ponašati u skladu dogovorom. Rusija će razmotriti temu zelene energije i je li joj treba u gospodarstvu.

Za Rusiju, na žalost, to se pitanje veže za Kinu samo u opskrbi plinom. Kineska potražnja za ruski plinom raste djelomično i zbog povlačenja iz ugljena. No, to je potražnja koja može trajati stotinu godina. No, Rusija nema druge tehnologije da riješi kineske ekološke probleme.

Klima - Sunce

Klima

Kina je zainteresirana za kreditiranje Rusiji s niskim kamatnim stopama, ali ne bez razloga. Usput, Rusija nije htjela biti jedan od kineskih partnera u izgradnji Novog Puta svile isključivo pod kineskim uvjetima, nego s velikim ulaganjima  poput Pakistana ili Irana. Za Rusiju je jedina mogućnost da iskoristiti kineske investicije izvoz sirovina, nafte i plina. Čini se da su te teme bile prioritet razgovora Putina i Xi Jinpinga, jer Rusija i Kina trebaju uskladiti prioritete, posebno u svjetlu plana Pekinga da očuva svoj okoliš i nadogradi energetsku industriju. Tu Rusija vidi veliku priliku.

Sjevernokorejski problem

Stručnjaci razmatraju mogućnost novih raketnih testova i razvoj nuklearnog naoružanja Sjeverne Koreje, kao i vjerojatnost američkog odgovora. U isto vrijeme, Washington vrši ekonomski pritisak na Pjongjang, ali je Sjeverna Koreja svejedno intenzivirala vojnu potrošnju. Još jednom treba podsjetiti da je summit G20 platforma za dijalog i da neće biti zajedničke deklaracije o gorućim svjetskim problemima.

Sjeverna Koreja problem je koji u sukob može uvući SAD i Kinu. Naravno da će se govoriti o toj temi, jer je testiranjem interkontinentalnog balističkog projektila Pjongjang, prema terminologiji Bijele kuće, još jednom prešao “crvenu liniju“.

Ovdje treba pokušati razumjeti značenje izjava Trumpa u vezi Sjeverne Koreje. To će biti ili izjava o namjerama Washingtona ili prijedlog za raspravu. Moguće je i da će Trump dati lažnu izjavu, kako bi prikrio prave motive. Pregovori o takvim pitanjima se uglavnom vode na marginama.

Sviđa vam se portal Logično?
LAJKAJTE NAŠU STRANICU

(samo jednom, ako kliknete drugi put, Facebook će smatrati da nas ne volite)
Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
4 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Sinisa
Gost
Sinisa
3 godine prije

Interesuje me koliko ih je doslo da se dogovori,koliko ih je doslo da koluta ocima,hodaju li po zemlji ili oblacima….kako li sve to podnosi Putinov cir na zeludci,mislim neminovno je da ga ima kraj toliko paunova.

Five Eyes
Gost
Five Eyes
3 godine prije

……Obama doslovno rekao da u projektu mogu sudjelovati gotovo svi, osim Kine i Rusije……Dakle globalizam bez Rusije i Kine.
Globalizam s sankcijama na Kubu, Iran, Rusiju, Kinu, Bjelorusiju…itd.

Mali pas
Gost
Mali pas
3 godine prije

EU, Rusija, Kina, Indija… Jednog dana ove megadrzave ce postati jedna velika superdrzava. Bez obzira na sve ce u sebe primiti sve sto stoji izmedju, mozemo se samo nadati da ce u radu te ujedinjene euroazije postenje i dobro biti utkano u potku njenog postojanja. Svi mi smo vec sada samo broj, buducnost se prema nama kotrlja nezaustavljivom brzinom i zemlja ljudima nece oprostiti ako se prema njoj nastavimo odnositi na nacin kako se odnosimo posljednjih 300 godina. Krvopije i dalje zive u svojim pjescanim dvorcima, jos uvijek svojim narodima sisu krv i sve najbolje uzimaju sebi. Hendrix je davno rekao da kule od pijeska zavrse u moru s vremenom, pitanje je samo koliko mi imamo vremena za cekanje… Zdravi bili

Zvrk
Gost
Zvrk
3 godine prije

Prema planu globalista doći ce do preformacija mnogih država,doći ce do političkih promjena,za mnoge će to biti krvavao ali globalisti u svom programu i realizacije svega toga jako dobro znaju kako se upravlja sa državama,političarima i predsjednicima pojedinih država. Uglavnom, svijet više neće izgledati isto.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik