Četiri rute za izvoz žitarica iz Ukrajine

Rusija, Ukrajina, Turska i Ujedinjene nacije pregovaraju o načinima rješavanja pitanja blokiranih isporuka žitarica iz Ukrajine. U tom cilju Turska je spremna da stvori takozvano žitno čvorište u Istanbulu.

Za otpremu žitarica Ukrajine neophodan je siguran prolaz brodova. Ruski predsjednik Vladimir Putin osmislio je nekoliko varijanti rješavanja problema i izrazio spremnost da pomogne tom procesu. Međutim, Kijev insistira da ruske trupe treba da budu povučene prije nego što počnu isporuke.

Globalne cijene pšenice i kukuruza značajno su porasle od početka godine. Vijeće sigurnosti UN-a je na sjednici 21. maja proglasilo da svijet ima dovoljno pšenice za deset sedmica, a prognoze su gore nego u kriznim godinama 2007. i 2008.

U nastavku su moguće rute i scenariji koji omogućavaju isporuke žitarica iz Ukrajine.

Preko Berdyanska i Mariupolja

• Prema riječima ruskog predsjednika Vladimira Putina, Rusija je spremna da stvori “potrebnu logistiku” i osigura lak transport žita iz luka Berdyansk i Mariupolj “bez ikakvih preduslova”.
• Miran transport i zagarantovan siguran prolaz do luka, kao i sigurnost plovidbe Crnim i Azovskim morem su među mogućim garancijama Rusije.
• Napori na uklanjanju mina iz voda pored luka Berdyansk i Mariupolj su praktično završeni.

Preko Odese

• Rusija se ne protivi pokušajima transporta žitarica preko luke Odese koju kontroliše Kijev na jugu Ukrajine i spremna je da garantuje siguran prolaz brodova.
• Brodovi natovareni žitaricama mogu napustiti luku tek nakon što se iz okolnih voda uklone mine, a brodovi, koje je ranije potopila ukrajinska strana, budu podignuti s morskog dna.
• Putin je uvjeravao da Rusija neće iskoristiti situaciju za insceniranje hipotetičkog morskog napada na Odesu.
• Prema izvještaju Bloomberga, Rusija i Turska su se provizorno dogovorile da deblokiraju luku Odesa. Ankara planira uspostaviti poseban centar u Istanbulu za praćenje i koordinaciju teretnih brodova. Moskva zauzvrat insistira na inspekciji svih brodova koji dolaze u Odesu kako bi se spriječile moguće isporuke oružja.

Preko zapadnih zemalja

• Putin je nagovijestio i mogućnost transporta žitarica preko Dunava, ka lukama u Rumuniji.
• Ukrajinsko žito može se isporučiti i željeznicom u Mađarsku, Rumuniju i Poljsku. Međutim, budući da je zvanična širina željezničke pruge u Ukrajini 1.520 mm, vagone je potrebno prilagoditi europskom standardu od 1.435 mm. Proces može potrajati nekoliko sati.
• Prema ukrajinskim vlastima, zemlja ima šest objekata u kojima se mogu izvršiti prilagođavanja, uključujući dva na granici s Poljskom (Yagodin s kapacitetom od 28 vagona dnevno) i Mostiska (18), Yesen na granici s Mađarskom ( 30) i Vadul-Siret na granici s Rumunijom (40). Uz inostrane objekte ove vrste, granicu dnevno može preći oko 175 vagona, dok prosječan teretni voz ima oko 75 vagona.
• Litvanija je predložila svoju luku Klaipeda za ukrajinski izvoz žitarica i poslala nekoliko vozova u Ukrajinu preko Poljske, zaobilazeći Bjelorusiju. Međutim, vrijeme koje ti vozovi provedu u tranzitu premašuje granice komercijalne izvodljivosti. Drugi problem je nedostatak željezničkih vagona. Za tu namjenu potrebno ih je oko 4.000, ali ni Ukrajina ni Litvanija nemaju potreban broj na raspolaganju.

Preko Bjelorusije

• Prevoz preko Bjelorusije neće zahtijevati nikakva prilagođavanja vagona. Također omogućava direktne isporuke u baltičke luke.
• Zapadne nacije i Ukrajina odbijaju inicijativu, jer predviđa ukidanje sankcija uvedenih Bjelorusiji.