Bidenova administracija pooštrava svoj stisak nad Iranom usred njenog indirektnog dijaloga s Islamskom Republikom o oživljavanju nuklearnog sporazuma. Nakon ovosedmične posjete Teheranu ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovog turskog kolege Recepa Tayyipa Erdogana, američki Stejt department pozvao je Iran da napravi izbor između ukidanja zapadnih sankcija ili da postane “zavisan od Rusije”.
Prema Nezavisimoj Gazeti, zapadna i bliskoistočna štampa pokušale su da prikažu trilateralni samit u Teheranu kao antitezu Bajdenovoj nedavnoj poseti regionu, njegovoj prvoj kao predsedniku SAD. Iranski tvrdokorni konzervativni list Kayhan navodi da se Islamska Republika “ponovo pretvorila u regionalni centar političke i ekonomske diplomatije”. A druge ultrakonzervativne novine hvale se da će “posjeta Putina i Erdogana uvesti novi svjetski poredak” i dati poticaj “uspostavljanju saveza protiv američkih sankcija i dolara”.
Vojni stručnjak Jurij Ljamin rekao je za Nezavisimaya Gazeta da bi bliske veze Teherana s Kremljom mogle dati SAD-u još jedan razlog za pritisak na Iran. „SAD bi mogle napraviti neke demarše, ali u cjelini je zemlja, još pod [bivšim američkim predsjednikom Donaldom] Trumpom, onemogućila dalje pooštravanje sankcija bez rizika od vojne eskalacije, iscrpljujući politiku ‘maksimalnog pritiska’ na Iran”, rekao je on. Bidenov tim je slijedio isti put u pokušaju da iskoristi trenutni pritisak kao štap u pregovorima s Iranom, uz potencijalno ublažavanje ograničenja pod uvjetom da postoji kompromis da JCPOA igra ulogu šargarepe, rekao je stručnjak.
“Svi ključni sektori iranske ekonomije i dalje su pod krajnje strogim američkim ekonomskim sankcijama”, rekao je Ljamin za Nezavisimuju Gazetu. “Iako bi SAD još uvijek mogle donekle da ih prošire, pritisak neće biti značajno pojačan, budući da su ograničenja nametnuta Iranu gotovo odsjekla ekonomiju zemlje od zapadnog finansijskog i ekonomskog sistema.” Ni Bidenova administracija ne vjeruje da je stezanje šrafova oko iranskog nuklearnog programa lako, budući da su pregovori mjesecima u zastoju, zaključio je Ljamin.
Energetski savez Rusije i Irana predstavlja veliku glavobolju za EU
Kontinuirano energetsko približavanje Rusije i Irana moglo bi postati glavobolja za Zapad. Dvije zemlje imat će pod zajedničkom kontrolom više od 40 % globalnih rezervi gasa i 15 % nafte. Obje nacije su pod sankcijama EU i SAD, tako da bi njihov savez dao prioritet potezima za smanjenje negativnog utjecaja ograničenja i prodaju svojih resursa klijentima u azijsko-pacifičkoj regiji. Osim toga, Rusija i Iran bi mogli mnogo da pomognu jedni drugima, piše Rossijskaja Gazeta.
Njih dvoje su oduvijek bili rivali na tržištu ugljovodonika. Krajem 1970-ih, Evropa je planirala da izgradi gasovod iz Irana, ali sankcije Vašingtona Teheranu nakon Islamske revolucije učinile su projekat nemogućim za izvođenje. Tako je Sovjetski Savez preuzeo ulogu ključnog evropskog snabdevača gasom.
Međutim, Sjedinjene Države trenutno pokušavaju ponovo igrati na svoju iransku kartu, ovaj put protiv Rusije: Washington raspravlja o ukidanju embarga na izvoz iranske nafte.
Iranska laka nafta mogla bi biti alternativa ruskoj nafti Urals za evropske rafinerije nafte koje u velikoj mjeri zavise od ruskog uvoza, rekao je za list Kiril Rodionov iz Instituta za razvoj tehnologija u kompleksu goriva i energije. Prema njegovim riječima, dvije mješavine su sličnog kvaliteta, a Iran bi također mogao izvoziti u Evropu gotovo isto toliko svoje sirove nafte kao i Rusija.
Pa ipak, Iran bi mogao imati više koristi od svoje saradnje s Rusijom nego od ukidanja američkih sankcija, jer je Teheran naučio da zaobiđe ta ograničenja. Iranu su potrebni gasovodi. Prije nekog vremena odobrila je projekt izgradnje naftovoda do Indije preko Pakistana, a čak je i prionula na njegovu izgradnju. Međutim, projekat je obustavljen iz političkih razloga – izbio je nesporazum između Pakistana i Indije. Iran bi mogao da oživi projekat i da ga preuredi ako Rusija pojača svoje posredovanje.
Iran također treba da proširi istraživanje i proizvodnju nafte i plina, a Rusija ima nadležnost da u tome pomogne. Iran bi sa svoje strane mogao Rusiji da obezbedi opremu i da podeli njenu sasvim pristojnu tehnologiju prerade nafte i gasa, piše Rossijskaja Gazeta.
U takvim okolnostima, različiti mehanizmi za prevazilaženje postojećih sankcija protiv obe zemlje postaju vitalni, rekao je za Rosijsku gazetu Aleksandar Kurdin, ekspert Analitičkog centra ruske vlade. To uključuje zamjenske isporuke (putem trećih strana), zamjenu za sankcionisanu robu i preusmjerene isporuke nafte i plina i potrebne opreme. Nuklearna energija bi mogla biti još jedna sfera saradnje između Rusije i Irana, rekao je ekspert. Moskva je igrala aktivnu ulogu u izgradnji i održavanju nuklearnih postrojenja u Iranu, odnosno nuklearne elektrane Bushehr.
Nece niko biti uznemiren. Ovo je dogovorena podjela svijeta poput one u Orwellovoj 1984toj gdje narod podjednako pati bez obzira kojem bloku pripada.
Psihopate iz Vašingtona nameću ucene : budite zavisni od nas , jer dobri i prijateljski odnosi sa Rusijom su “zavisnost” od Rusije. Amerika je imperija zla.
Ovo je logičan slijed događaja Rusija i Iran su se osigurali A EU satrapije zbogom.
Dobra fotka…pravoslavac, šiit i sunit…sve se može ak se hoće……dok ne uleti neki amer lgbtiqa+ i sve raz….e
Znate li koje države nemaju unutrašnjih problema?
One koje nemaju američke ambasade….
Pa to je <b>logično</b>. Ako te partner stalno stišče in zajeb… tražiš novog partnera, logično, zar ne?. Je li treba za takvu poliku treba puno pameti? Ne treba. Onaj ko to ne skonta, nema pameti. A to su oni koji odlučuju a nismo jih mi izabrali.
Putin i Erdo doveli mladu… 😀
“Zadaća Rusije nakon gubitka Hladnog rata je osigurati resurse za prosperitetne zemlje. Ali za to im je potrebno samo pedeset do šezdeset milijuna ljudi” – bivši premijer Velike Britanije J. Major
“Novi svjetski poredak bit će izgrađen protiv Rusije, na ruševinama Rusije i na štetu Rusije” – Bržežinski
Jos znacajnija je prica da je i saudijska delegacija dosla u Teheran kad i Putin, a juce je princ nazvao gazdu u Moskvu i dugo su razgovarali. Nisu u Velikoj igri samo persijanci i turci, vec i arapi.
A veoma je zanimljiva vijest da je Egipat dogovorio da mu rusi grade prvu nuklearnu elektranu (znaci bice ih jos), a Alzir, Malezija i Indonezija hoce u BRICS+.
Međunarodni odnosi su vrlo komplicirano područje politologije. Tko s kim i zašto. Benefiti i štete. Ova koalicija Rusije i Irana koliko je zabrinjavajuća za zapad toliko je štetna Rusiji. Bilo kakvo jačanje suradnje s Iranom automatski znači slabljenje odnosa s sunitskim državama. S druge strane takva koalicija govori dosta o slabljenju utjecaja Rusije. Dok je prije par godina Rusija bila vrlo bitan faktor na svjetskoj političkoj sceni danas joj ostaju marginalne države za suradnju.
Ma zamisli, molim te, koju ponudu je Iran dobio od USA. Sankcije ostaju, naravno, naftu mogu izvoziti, ali samo uz posrednistvo USA. Valjda u toj kombinaciji USA i diktiraju cijenu. I odbili su. Stvarno su ti Iranci bezobrazna i nezahvalna gamad. Stari dementni pedofil im pruzi ruku pomocnicu, a oni ga otkantaju. Biden ocito misli da je Iran nesto kao Kosovo, ili Albanija. A ne bi ni bilo cudo da se geografski malo zabunio.