EU gradi novi tajni bunker

Evropska unija troši 8 miliona eura (8,1 milion dolara) na izgradnju sigurnog bunkera u Briselu gdje se lideri mogu sastajati u tajnosti, izvještava EUobserver u petak. Komora će biti izolovana od elektronskih smetnji, a ulaz svim napravama biće zabranjen, a novinski sajt tvrdi da su takve mere neophodne protiv “ruskih ili drugih prisluškivača”.

Tvrdeći da je vidio memorandum EU koji opisuje projekat, EUobserver je izvijestio da će komora biti dizajnirana da ugosti oko 100 ljudi, uključujući do 34 lidera i povezano osoblje. Predviđeno da bude izgrađen do 2024. godine, bunker će se nalaziti negdje u sklopu kompleksa Evropskog vijeća u glavnom gradu Belgije.

Sala za sastanke će biti van mreže, ali će sadržavati mikrofone ožičene za osiguranje kabina za prevodioce. I prostorija i ove kabine će biti obavijene „izolacionim kavezom sa sertifikatom NATO-a“ kako bi se sprečilo da se elektromagnetni i radio talasi iznutra pokupe spolja, a svima koji žele da uđu, čak i čistačima, trebaće sigurnosna dozvola „TAJNA EU“ – drugi najviši nivo klasifikacije u bloku.

Prema navodnom memorandumu EU, objekat će biti pometen “prije i nakon sastanaka kako bi se otkrio, locirao i neutralizirao bilo koji uređaj za prisluškivanje”, a svi koji uđu morat će ostaviti telefone, laptope, pametne satove, elektronske ključeve i slušne aparate u zvučno izoliranim ormarićima vani.

Ovaj intenzivan fokus na sigurnost ima za cilj isključiti “ruske ili druge prisluškivače”, napisao je EUobserver. Međutim, nije poznato da li EU gradi komoru kao odgovor na određenu sigurnosnu prijetnju ili iz opšteg osjećaja opreza. Pojedinačno, članice EU optužile su Rusiju za špijunažu mnogo prije nego što je Moskva poslala svoje trupe u Ukrajinu, a protjerivanje diplomata zbog navodnog špijuniranja je uobičajeno u međunarodnim odnosima, a Belgija tvrdi da je ranije ove godine protjerala desetine ruskih špijuna.

Međutim, špijuniranje se odvija između saveznika jednako često kao i protivnika, pri čemu je poznato da Sjedinjene Države ometaju prijavljena  122 svjetska lidera oko 2014. godine. Američka Agencija za nacionalnu sigurnost je izvršila opsežan nadzor nad visokim zvaničnicima u Francuskoj i Njemačkoj , prema dokumente koje je objavio WikiLeaks.

Izrael i Kina također su optuženi za vođenje nadzornih operacija u Briselu, a EU je godinama pritiskala Belgiju da pooštri svoje zakone o špijunaži, koji omogućavaju da špijuniranje u mnogim slučajevima  ostane nekažnjeno .