Francuzi od Rusije traže “zaboravljeni” dug od 50 milijardi eura

Krajem 2017. je Poljska otvorila temu naplate starih ratnih dugova i reparacija iz Drugog svjetskog rata, tvrdeći kako Narodna Republika Poljska, nastala nakon sloma nacifašizma i koja je bila dio Istočnog bloka, nije bila država poljskog naroda, nego okupatorska tvorevina, stoga je posebno vladino povjerenstvo sastavilo spisak zahtijeva s iznosima koje današnjoj Poljskoj duguju Njemačka i Rusija, kao pravni nasljednik Sovjetskog Saveza.

Francuzi zahtijevaju da im današnje Rusija plati carske dugove

Sada je nešto slično napravila Francuska, iako ne na državnoj razini. Naime, Le Figaro 13. siječnja objavljuje veliku priču o tome kako su 14. siječnja 1918. Lenjin i Trocki odbili Francuskoj platiti carske zajmove i kako stotine tisuća Francuza traže da Rusija plati obveznice plemstva vrijedne oko 30 milijardi eura, možda i više.

Priča počinje 1867. godine, kada su  ruske željezničke tvrtke počele izdavati državne obveznice osigurane zlatom. Tijekom sljedeća tri desetljeća su francuski investitori u projekt uložili 15 milijardi franaka, što bi, prema izračunu, bilo današnjih 53 milijarde eura.

Neki od ulagača su uspjeli zaraditi na ovom poslu, a ostali su ostali bez ičega, jer je 1918. Vladimir Lenjin potpisao dekret kojim odbija isplatu carskih dugova. 1997. godine je Moskva sklopila sporazum s Parizom, koji se tada složio da je Rusija podmirila račune koji se tiču dugova Ruskog Carstva.

Međutim, oko 400 000 nasljednika tih investitora sada insistira na otplati starog zajma. Oni tvrde “kako je Rusija daleko od bankrota, kako državni dug nema zakonska ograničenja i mora se platiti, jer su to pravila igre”.

Rusija odgovorila na zahtjev: “Tužite nas slobodno, dobit ćete sudske troškove”

Docent odjela za financije i bankarstvo s Ruske predsjedničke akademije za nacionalnu ekonomiju i javnu administraciju u Moskvi, Sergej Hestanov, komentirao je želje Francuza za povratom ruskih carskih dugova od prije jednog stoljeća, koji su u prvom izračunu iznosili 30 milijardi, a kasnije preko 50 milijardi eura.

Prema njegovim riječima, dug Ruskog Carstva prema Francuskoj je već podmiren na međudržavnoj razini. Na primjer, Gorbačov je sporazumno Britancima vratio carski dug u iznosu od 10% od nominalne vrijednosti.

Kasnije je Pariz odustao od sličnog zahtijeva i pristao uzeti od bivšeg ruskog premijera Viktora Černomirdina 400 milijuna dolara.

Dobro upoznat sa slučajem, Sergej Hestanov je za ruski list “Ekonomija danas” rekao da su svi ti ugovori službeno dokumentirani i kako je Moskva 2000. konačno zatvorila pitanje dugova Ruskog Carstva, navodeći da je Pariz tada dobio posljednju tranšu.

Međutim, nekoliko stotina tisuća Francuza, koji su kao nasljednici ulagača u posjedu carskih obveznica, zahtijevaju isplatu duga.

“Želja Francuza da naplate carske  dugove Rusije od prije jednog stoljeća u pravnom smislu nema perspektive. Sva pitanja s dugom Ruskog Carstva prema Francuskoj su već riješena na državnoj razini, a njihova revizija bi stvorila eksplozivan međunarodni pravni presedan”, kaže profesor Hestanov.

“Takvi zahtjevi se redovito pojavljuju i oni su uobičajena međunarodna praksa. Međutim, povijest nas uči da rijetko budu ispunjeni, a budući da je ovaj spor s Francuskom već riješen na državnoj razini, gotovo je nemoguće rješavati ga još jednom na sudu”, dodao je profesor.

Štoviše, nemoguće je uspoređivati carski dug sa sovjetskim, koji je također isplaćen u potpunosti, jer su dva duga nastala u različitim pravnim uvjetima i bili su različito regulirani.

“Imamo i slučaj europskih zemalja koje od Njemačke skoro svake godine nastoje dobiti nešto zbog štete koju su pretrpjele tijekom Drugog svjetskog rata. Ali jednom kada sporazum više nije podložan reviziji, to je nemoguće”, pojašnjava stručnjak.

“Naravno, Francuzi koji su u posjedu ruskih carskih obveznica mogu pokušati naplatiti dugove od Rusije putem suda, ali vjerojatno neće ništa dobiti, osim sudskih troškova”, zaključio je profesor Sergej Hestanov.

.