Značajno povećanje prodaje oružja od strane tri od pet najvećih izvoznika (SAD, Francuska i Njemačka) u velikoj mjeri je nadoknađeno padom ruskog i kineskog izvoza, jer pandemija COVIDA tek treba da učini svoj ekonomski danak nacijama i utiče na njihove nabavke oružja.
Međunarodna trgovina glavnim oružjem usporena je tokom posljednja dva petogodišnja perioda, sa izuzetkom Bliskog istoka, gdje je naglo povećan, rekao je Stokholmski međunarodni institut za istraživanje mira SIPRI u novom izvještaju.
Ipak, globalna trgovina oružjem ostala je blizu najvišeg nivoa od kraja Hladnog rata ranih 1990-ih, kada je Sovjetski Savez propao. Da li je došlo do prekida u trendovima na globalnom tržištu naoružanja, istraživači u SIPRI još uvijek oklijevaju da kažu.
“Prerano je reći da li je brzi rast transfera oružja u posljednje dvije decenije završen, rekao je Pieter Vezeman iz SIPRI istraživačkog programa za naoružanje i vojnu potrošnju u gradu Solna za nacionalni emiter SVT.
SIPRI, međutim, nije isključio da pandemija koronavirusa može uticati na statistiku tokom čitavog petogodišnjeg perioda.
“Ekonomski efekti pandemije COVID-19 mogu, na primjer, dovesti do toga da neke zemlje preispitaju svoj uvoz oružja u narednim godinama. Međutim, istovremeno, nekoliko zemalja je usred pandemije potpisalo velike ugovore o naoružanju“, rekao je Vezeman.
Sa 96 država klijenata, SAD ostaju najveći svjetski izvoznik oružja, povećavajući svoj globalni udio izvoza oružja sa 32 na 37 procenata. Gotovo polovina (47 procenata) američkog transfera oružja otišla je na Bliski Istok. Značajno povećanje transfera od strane tri od pet najveććih izvoznika oružja (SAD, Francuska i Njemačka) u velikoj mjeri je nadoknađeno smanjenjem izvoza ruskog i kineskog oružja, primjetio je SIPRI.
Jedan od glavnih odstupanja je Bliski Istok, koji se očigledno suprotstavio trendu i u istom periodu znatno povećao nabavke oružja za 25 procenata. Do skoka je najviše došlo zbog velikih akvizicija Saudijske Arabije (rast od 61 odsto), Egipta (rast od 136 odsto) i Katara (rast od 361 odsto).
„Tekući ratovi u Jemenu i Libiji, rivalstvo između zemalja zalivskog regiona, prijetnje Iranu i rastuće tenzije oko rezervi nafte i gasa u Mediteranu važni su pokretači potražnje za oružjem u regionu“, prokomentarisao je Pieter Vezeman.
Sa sjedištem u švedskoj prestonici, Međunarodni institut za istraživanje mira u Stokholmu osnovan je 1966. godine kako bi pružio podatke, analize i preporuke za oružani sukob, vojne izdatke i trgovinu oružjem, kao i razoružanje i kontrolu naoružanja. Njihova istraživanja zasnovana su na otvorenim izvorima i usmjerena su na donosioce odluka, istraživače, medije i javnost.
Da bi se izbjegli statistički problemi, istraživači upoređuju petogodišnji period. Ovaj model se koristi od 1981. godine, kada su velesile bile u hladnom ratu i naoružane do nivoa bez presedana.
Americki senatori, kongresmeni, mirovinski fondovi itd..investiraju novac u americke vojne kompanije i tvornice oruzja.
Tako da svi imaju interes da Amerika vodi ratove i da pobijedi i da izvozi samo svoje oruzje i da druge izbaci s trzista i to nikoji americki predsjednik nece promijeniti.
Britanija će povećati zalihe nuklearnih glava za više od 40% kako bi povećala globalnu prijetnju svjetskom miru i povećala profit svojih vojnih kompanija.
Znaju li nabrijani ameri ista drugo osim pucati i praviti nered po svijetu? Bilo bi dobro da otidju na Mars i gore rokaju 24 h dnevno.
Jeblo ih oruzje i one koje s njima divane.
Mir i zdravlje zelim svima slobodnim ljudima
Potražnja u svijetu će rasti jer nakon plandemije slijede ratovi.
Ne bih se posebno uzbuđivao zbog tzv američkog rasta jer više od pola iznosa im odlazi na povezane zaljevske monarhije, no izvješća su na bazi pet godine i vjerojatno će se mijenjati odnosi..
Saudijska Arabija koja je najveći uvoznik oružja na svijetu ima obvezu kupovanja američkog oružja
No ovo su monetarni iznosi..
Kada bismo gledali koliko je stvarno oružja prodano( američko oružje je preskupo) onda bismo dobili drugačije brojke ili koliki je doprinos BDPu tog izvoza
Ruski BDP nije napuhan printanjem novaca te je ovaj doprinos izvoza BDPu veći a i po glavi stanovnika je veći jer ipak SAD ima 2x više stanovnika
“Do skoka je najviše došlo zbog velikih akvizicija Saudijske Arabije (rast od 61 odsto), Egipta (rast od 136 odsto) i Katara (rast od 361 odsto).”
?
Što Katar očekuje?
Ili…kupuje za Tursku?