fbpx

Hrvatska o Rusiji – Medijski napisi i izjave političara na razini balkanske krčme

Hrvatska - Rusija -zastave

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Hrvatske, Davor Ivo Stier, potkraj svibnja će ići u Moskvu u službeni posjet ruskom kolegi Sergeju Lavrovu, navodno doznaje Večernji list iz diplomatskih izvora.

Navodno će se susret Stiera i Lavrova će se održati oko 25. svibnja, kada će biti obilježena 25. godišnjica uspostave diplomatskih odnosa Hrvatske i Rusije, iako su istog dana diplomatske odnose uspostavili i Rusija i Slovenija. Tog dana je i 25. obljetnica potpisivanja Ugovora o prijateljstvu, suradnji i uzajamnoj pomoći između Ruske Federacije i Republike Kazahstan, Dan neovisnosti Jordana i Dan revolucije Argentine, tako da je teško reći gdje će Lavrov biti tog dana i koga će primiti, a diplomatski kalendar Rusije za svibanj je pun sličnih i puno važnijih obljetnica, tako da je referenca  potpuno deplasirana.

Večernji list, piše kako će to ujedno biti prvi službeni susret ministara vanjskih poslova Hrvatske i Rusije od 2012. godine, kada se Lavrov se sastao s bivšom ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić, ali na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda.

Kad je riječ o sastancima na najvišoj razini, piše Večernji list, situacija je još lošija. Jedini susret na razini premijera dogodio se 2010. godine kada se Jadranka Kosor u Moskvi susrela s tadašnjim premijerom, a današnjim predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom. Iste se godine i tadašnji predsjednik Ivo Josipović susreo s tada ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevim.

Večernji list podsjeća i da je Hrvatska tek nedavno, nakon dvije godine, imenovala novog veleposlanika u Ruskoj Federaciji, Tončija Stanišića, koji je dobio potvrdu ruskih vlasti, ali na službenoj stranici veleposlanstva Hrvatske u Rusiji stoji kako ured još uvijek vodi otpravnica poslova Rina Eterović Goreta, što bi trebalo značiti da Stanišić još nije stupio na dužnost.

Zapravo je cijeli članak Jasne Veljković u Večernjem listu prilično nejasan, jer spominje da bi susret Stiera s Lavrovom bio prvi službeni susret ministara vanjskih poslova Hrvatske i Rusije od 2012. godine, kada se ruski ministar sastao s bivšom ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić, ali na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda.

Po toj logici su se Stier i Lavrov već susreli, kada su ruski ministar, hrvatska predsjednica Kolinde Grabar-Kitarović i  Davor Ivo Stier održali sastanak na marginama “Konferencije o sigurnosti u Münchenu“. U tom smislu je susret također  bio “službeni”, ali ga novinarka nije spomenula.

Naime, 18, veljače su Lavrov, hrvatska predsjednica i hrvatski ministar vanjskih poslova razgovarali o odnosima Zagreba i Moskve.

“Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je “na marginama” konferencije u Münchenu raspravljao s predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović i ministrom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Davorom Ivom Stierom o intenziviranju bilateralnog dijaloga. Potvrđena je uzajamna želju za provedbom uzajamno korisnih inicijativa u trgovinskoj, ekonomskoj, kulturnoj i humanitarnoj sferi, te za temeljitom razmjenom mišljenja o važnim regionalnim i međunarodnim pitanjima. Strane su se složile o posjetu ministra vanjskih poslova Stiera Moskvi”, stoji u dokumentu kojeg je 18. veljače objavilo rusko Ministarstvo vanjskih poslova, što je valjda diplomatski izvor novinarke Veljković i možete ga pronaći na internetskom izdaju stranicama RIA Novosti. Od veljače do kraja 21. travnja u ruskim medijima i na službenim stranicama Ministarstva vanjskih poslova se ništa ne može pronaći o ovom susretu, niti je u kalendaru za 25. svibanj, kako tvrdi Večernji list.

Osim toga, tko može dogovoriti sastanak na ovakvoj razini, obzirom da je to posao veleposlanika kojeg u Rusiji, barem službeno, još uvijek nemamo.

No, čini se da je Lavrov imao druge razloge zbog kojih je htio razgovarati s hrvatskom predsjednicom, a službeno priopćenje od veljače je oblik komunikacije s novinarima u kojem obično ne stoji ništa posebno.

Sergej Lavrov se s predsjednicom i našim ministrom vanjskih poslova u Münchenu u veljači sastao kako bi konačno dobio odgovor na pitanje koje je postavio još u prosincu prošle godine.

Lavrov je tada rekao kako ne razumije čudne izjave hrvatskog vodstva o ruskoj prijetnji na Balkanu i predložio da se raspravi o razlozima za takve izjave.

“Znate, ja poznajem predsjednicu Hrvatske, po mom mišljenju imamo čak i normalan odnos, jer je bila ministrica vanjskih poslova i ja sam iznenađen da čujem takve riječi iz usta čelnice države s kojoj Rusija želi biti prijatelji, kao i sa svim ostalim zemljama na Balkanu i u Europi. Ako gospođa predsjednica ima konkretne dokaze koji podupiru ove tvrdnje, mi smo o tome i tim činjenicama spremni razgovarati”, sredinom prosinca je izjavio Sergej Lavrov, komentirajući izjavu Hrvatske da Moskva preko Beograda želi izazvati nove sukobe na Balkanu.

Lavrov je dobio priliku da razgovara s hrvatskom predsjednicom u Münchenu, ali točan sadržaj razgovora nitko nije prenio.

Nakon toga izbija afera Agrokor, što je možda bio povod da Večernji list malo stiša strasti i najavi posjet Stiera Moskvi.

No, cijela priča oko Agrokora, umjesto da se svi fokusiraju na spašavanje kompanije, pretvorila se u optužbe tko je veći “prijatelj” s Rusima, što bi značilo da je ujedno “veći neprijatelj” Hrvatske. Barem iz perspektive dvije najveće stranke u Hrvatskoj, HDZ-a i SDP-a.

Počeli su socijaldemokrati, koji su optužili HDZ da im je “Lex Agrokor” navodno pisalo “Odvjetničko društvo Šavorić” povezano s VTB bankom, jednim od najvećih kreditora Agrokora, a sve je znala ministrica Martina Dalić, koju se neizravno povezuje s ruskom kreditorima.

Ona se pravda “kako je SDP ruski partner, te da su krediti od ruskih banaka uzeti u vrijeme vladavine SDP-a, što socijaldemokratima tada nije smetalo”. Ministrica Dalić podsjeća i da su velika zaduženja kroz izdavanje obveznica također provedena u vrijeme SDP-a, što je posao u kojem su također sudjelovali Rusi.

Na kraju je SDP-ov zastupnik Peđa Grbin u emisiji “Nedjeljom u 2” izjavio kako je ruska banka tražila je od SDP-a da podrži HDZ-ov “Lex Agrokor”, što oni kao pravi domoljubi nisu učinili.

Ruski bankari su i kod nas lobirali za Lex Agrokor, ali smo im rekli jasno – NE!”, rekao je Peđa Grbin, koji se javnosti predstavio kao Nikola Šunić zrinski, koji je posljednju kap krvi dao za obranu hrvatske neovisnosti i integriteta pred najezdom strašnih Rusa i njihovih bankara. Naravno, za “kolaboracionizam” s Rusima preko “Odvjetničkog društva Šavorić”  je još jednom prozvao ministricu Dalić, koja zbog toga mora podnijeti neopozivu ostavku.

Vjerojatno svijet bankara, bili oni u VTB Banci, Sberbanci, Goldman Sachsu ili Deutsche Banci AG, na ovu lakrdiju gledaju i pucaju od smijeha.

Negdje u isto vrijeme Jutarnji list javlja kako Sberbanka razmatra prodaju 1,1 milijardu eura zajmova odobrenih Agrokoru, što je izjavio prvi zamjenik predsjednika najveće ruske banke Maksim Poletajev, koji je dodao da je banka spremna ići na sud radi odgovarajućeg rješenja u restrukturiranju dugova tog koncerna.

To je točno, ali je Jutarnji list prenio samo desetak redaka iz cijele izjave u kojoj Maksim Poletajev tvrdi da će se Sberbanka na druge mjere odlučiti tek kada se iscrpe sve mogućnosti pregovora za uspješno restrukturiranje kompanije. Osim toga, predsjednik Sberbanke je rekao da su zajmovi potpisano prema londonskim zakonima i da je za spor nadležan sud u Londonu.

No, Jutarnji list preskače ovaj dio i odmah prelazi na mogućnost prodaje duga i kako Sberbanka već razgovara s kupcima na svjetskim tržištima, što je  Poletajev navodno izjavio u intervjuu za Reuters.

U stvari, Sberbanka samo traži da zajam od 100 milijuna eura, koje je ruska banka Agrokoru dala u ožujku kako kompanija ne bi bankrotirala, dobije status najstarije tražbine kako bi imao prvenstvo u naplati u restrukturiranju. Mogućnost davanja novih zajmova Agrokoru i budući razgovori o spašavanju tog koncerna ovisit će o statusu tog zajma od 100 milijuna eura, kazao je Poletajev. Dakle, situacija je vrlo jednostavna, a ruski bankar podsjeća da je tim zajmom Sberbanka održala poslovanje Agrokora dva mjeseca, bez kojeg je “tvrtka mogla bankrotirati mjesec dana ranije”.

Vraćajući se na početak, uopće nije jasno kako nekim novinarima na um padaju ideje da pišu gluposti i izvlače iz konteksta poluistine, a da ne govorimo o političarima, koji proteklih dana svoje “hrvatstvo” dokazuju, blago rečeno, “razinom otpora ruskim bankarima“, koji nema nikakvog interesa da Agrokor propadne, jer u tom slučaju nikada neće naplatiti svoj dug.

S druge strane, za saznati je li moguć sastanak hrvatskog ministra vanjskih poslova, ne treba se “pozivati na diplomatske izvore”, što bi u ovom slučaju bio članak RIA Novosti od 18. veljače, jer je dovoljno nazvati Ured za odnose s javnošću ministarstava vanjskih poslova Hrvatske ili Ruske Federacije, rusko veleposlanstvo u Zagrebu ili hrvatsko veleposlanstvo u Moskvi, jer se na toj razini dogovaraju diplomatski susreti ove vrste.

Saga o potpuno nepotrebno narušenim odnosima Hrvatske i Rusije nije počela prije nekoliko mjeseci. Traje već godinama i nastavit će se…

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Nije pronađen nijedan rezultat.
Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
50 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Podravec
Gost
Podravec
4 godine prije

Hrvatski seronje,da je američka ili njemačka banka u pitanju klanjali bi se do poda ,smrdoglavci (ruski izraz za prodane političare koji se nekome uvlače u š!!!k),da je merkelica odobrila taj kredit donosili bi zakon,ovakvi slugani i podguzne muhe,da se taj kredit čim prije vrati!Čak sam siguran i da bi mijenjali… Pročitaj više »

Filip
Gost
Filip
4 godine prije

Slovenija ima jako dobre odnose sa Rusijom, zauzvrat Rusi puno ulazu u njih, a mi uvijek moramo biti neciji poslušnici.

fenix
Gost
fenix
4 godine prije

Volimo mi Zapadne vrjednosti volimo kad nas zaduze do guse volimo takodjer kad nam sve sto je vrjedno uzmu pod svoje bud posto, a najvise volimo kad zbog migracija gubimo vise stanovnika nego sto smo u 2 svjetskom ratu. Ali naravno za sve su krivi strasni Rusi i njihovi pomocnici… Pročitaj više »

Ana
Gost
Ana
4 godine prije

“Hrvatska o Rusiji – Medijski napisi i izjave političara na razini balkanske krčme”
Zapadna Europa i SAD o Rusiji- Medijski napisi i izjave političara na razini balkanske krčme”

mars
Gost
mars
4 godine prije

Ne znam, možda je nekad davno i vrijedio taj opis “balkanska krčma” za ponašanje i izražavanje ovdašnjih političara i medija pri poređenju sa onim svjetskim, naročito zapadnim, ali danas to zaista ne stoji. Politički i medijski javni govor na zapadu je postao tako agresivan, ostrašćen, primitivan, prizeman i plitak, da… Pročitaj više »

Jupiter
Gost
Jupiter
4 godine prije

Nije Ruska banka već Engleska i to sa većinskim kapitalom. i šta će mo sad?

samo tata
Gost
samo tata
4 godine prije

…sve je to jasan dokaz do kojeg nivoa su korumpirani…svi…naravno…jer da kojim slučajem nisu, iskoristili bi političku situaciju i prihvatili Rusiju (prvenstveno ta mistična, nigdjepostojeća hrvatska ljevica) kao partnera i raskrinkali priču o famoznom ruskom pritisku na balkanu….dobili bi sljedećih deset izbora..narod je ipak malo teže zajebati…pogotovo kad ta zajebancija… Pročitaj više »

davor
Gost
davor
4 godine prije

Napokon da se netko dotakao i ove teme, zahvaljujem autoru. Promatram tu rusofobnu propagandu već duže vrijeme, na svim razinama, ona je zapravo preslik one globalne koju provodi američki kongres. Kolinda je nedavno ugostila Hanoi Johna, jednog od najodvratnijih rusofoba u modernoj povijesti pa na njene poteze ne treba se… Pročitaj više »

Jupiter
Gost
Jupiter
4 godine prije

Hrvatska i Evropska privreda trpi zbog sankcija, od partnera nikako da stigne dozvola da se popušta. Dok USA povećava razmenu dobara iz dan u dan

Natovac za novac
Gost
Natovac za novac
4 godine prije

Hrvatske novine su piale sr-anje za vrijeme SFRJ a pisu i danas. To im je DNA.

Sinisa
Gost
Sinisa
4 godine prije

“”Razume li sad neko zasto je Velika Britanija napustila EU ? Pa da se oslobodi nemacke cizme .”” Strasan komentar,morao sam kopirati ?

Fanta
Gost
Fanta
4 godine prije

Hrvatsko novinarstvo je dno dna. Ali kada se vidi tko obucava nove novinarske narastaje na nasim sveucilistima, nije ni cudo. Sve profesorstvo su ovjereni stari komunisticki kadri prezeti Udbinim suradnicima, tu je malo tko zbog strucne zasluge, uglavnom su izabrani po privrzenosti marksizmu i jugoslavenstvu. Da takvi studente ne obucavaju… Pročitaj više »

Alerik
Gost
Alerik
4 godine prije

Danas nije odveć teško biti kritičan prema hrvatskoj politici spram Rusije što svakako ova nemušta vanjska poitika i zaslužuje. Međutim, valja nam se prisjetiti početka ovog stoljeća i doba u kojem smo kao država (ali i kao narod) za svoj vanjskopolitički cilj odabrali članstvo u EU. Nismo to odabrali zato… Pročitaj više »

Zvrk
Gost
Zvrk
4 godine prije

da, mislim da nije slučajnost što ruski čelnici zaobilaze namjerno Hrvatsku. Tako da ti loši odnosi nisu čak ni od smjene vlasti, već poprilično dulje vrijeme…..

POVEZANE VIJESTI

Nije pronađen nijedan rezultat.
Izbornik