Kineski socioekonomski model i Europa

Kina - zmaj
37 komentara

O kvaliteti kineskog društveno-ekonomskog modela postoje različita mišljenja. Neki se dive tom modelu, drugi vjeruju da se Komunistička partija Kine pretvorila u administrativnog službenika svjetskog kapitala. Što o tome misle poznavatelji prilika u Kini?

Prvo, borba protiv korupcije u Kini je vrlo ozbiljna i za zločine ove vrste se, čak i za visoke dužnosnike partije, izriču teške kazne. Nitko nije zaštićen i sve slučajeve korupcije pravosuđe istražuje i kažnjava, bez iznimke. Bit je da “službe” i dužnosnici, koji osiguravaju ekonomske procese, ne smiju trošiti previše državnog novca.

Drugo, posebna se pozornost posvećuje razvoju sustava i urbane i ruralne infrastrukture.

Treće, migracijski tokovi i procesi u Kini su potpuno regulirani.

Četvrto, sustavno se nadzire inženjering i menadžment. Preciznije, kadar se jednostavno priprema u okviru tradicionalnih državnih struktura.

Peto, Kina ima relativno čvrst bankarski sustav.

Šesto, Kina nikada nije živjela na račun prihoda od prodaje sirovina, nego je živjela isključivo od organiziranja rada njenih ljudi. Stanovništvo Kine je u cjelini prilično nepretenciozno.

Trenutni nedostaci su visoka kreditiranja poduzeća, višak nekretnina, prekomjerna proizvodnja vrlo različita kultura, na primjer u usporedbi s Europom, zajednička. Kina je vrlo ovisna o proizvodnji, a kao što potvrđuje teorija i praksa, kriza prekomjerne proizvodnje automatski dovodi do šokova koji se manifestiraju u krizi prodaje i dalje u gospodarskom lancu.

Drugi važan element kineskog društva je materijalna stratifikacija, odnosno stabilna i trajna nejednakost skupina u društvu, koje su hijerarhijski poredane u slojeve. To nisu samo razlike između grada i sela, nego i razlike između bogatih i siromašnih. U međuvremenu su i milijunaši i obični seljaci i generali članovi jedne političke stranke.

Aktualni kineski socioekonomski model se smatra za konvergenciju kapitalizma i socijalizma. Treba li se diviti uspjehu kineskog društva? Kineski model, kao što se ispostavilo nakon raspada Sovjetskog Saveza, alternativni je način globalizacije. Međutim, primjetno je da Kina pokušava izgraditi azijski tip globalizacije, čije su glavne karakteristike naporan rad i “dobro ponašanje”, za razliku od potrošnje koja je sama sebi svrha, što je obilježje zapadnog modela.

Na kraju, kineski model globalizacije ne izvozi svoje vrijednosti, koje ne smatra univerzalnima, posebno je politički model. U zemlja u kojima je kineski utjecaj vrlo jak, primjetan je, uvjetno rečeno, izvoz kulture napornog rada i “dobrog ponašanja”.

Kina - SAD

Alternativni međunarodni financijski sustav, koji je kao projekt pokrenut krajem 2013. godine, doista se može početi natjecati s dolarom. Kina ovdje koristi “klasičnu trijadu” juana, nafte i zlate. Juan će u ovom slučaju imati pokriće u fizičkom zlatu, a cijene nafte će biti nominirane juanima.

Jasno je da se svi u Sjedinjenim Državama ne slažu s ovim projektom, stoga će i dalje trajati geopolitička konkurencija ekonomskih “sijamskih blizanaca” – Sjedinjenih Država i Kine. Glavno pitanje je tehnologija i tko će u tom sektoru koga nadmašiti?

U jednom se trenutku Sovjetski Savez, potpuno promašeno, pripremao za tenkovske napade, zbog čega je izgubio bitku u području tehnologija. Kineski menadžeri uzimaju u obzir povijesno iskustvo Sovjetskog Saveza, naravno, ne zaboravljajući pri tom na vlastito povijesno iskustvo zapadnog kolonijalizma.

Za moderne Europljane kineski model nije primjenjiv, jer je nespojiv s pretjeranim individualizmom i nerazumnom potrošnjom.

Trgovina Kina-Rusija

Osim toga, Europa se, za razliku od Kine, doslovno nalazi u fazi moralne degradacije. Narodi koji su nekoć osiguravali napredak zapadne civilizacije sada ubrzano propadaju. Dovoljno je usporediti stanje prije 100 ili 150 godina i danas u zemljama poput Njemačke, Velike Britanije i Francuske. Uz sve nedostatke ove tri velike zemlje sredinom 19. i početkom 20. stoljeća, današnja Njemačka, Velika Britanija i Francuska nisu ni blijeda kopija onoga što su nekoć predstavljali.

Ipak se mnogi narodi, poput Ukrajinaca koji su se “odrekli Moskala” i drugih,  žure da budu u društvu “kulturne Europe”, da bi u trenutku ulaska u “zajednicu slobodnih naroda” shvatili da su se uhvatili za hladan leš, koji će se, ako ne danas, već sutra početi raspadati.

Europljani u potrošačkom društvu brzo gube osjećaj za stvarnost, ali i strast, što je osobito vidljivo u demografskim pokazateljima, što je problem koji razara ne samo zapadnu, već i istočnu Europu.

Problem je što se zapadni model silom nameće, zbog čega je u prednosti pred kineskim, kojeg Peking ne nameće i Europljanima nije primjenjiv zbog kulturoloških i civilizacijskih razlika.

Neke su tradicionalne vrijednosti, koje promiče i komunistička Kina, što je nekima neshvatljivo, posebno važne kako bi preživjeli u kontekstu globalizacije i kako bi se borili za vlastita prava. Istočna Europa slijedi zapadnu Europu s odmakom od jedne do dvije generacije. Europa, ili barem istočna Europa, treba svoj vlastiti model razvoja, koji se radikalno razlikuje od američke i zapadnoeuropske, ali i kineske varijante.

Pretplatiti se
Obavijesti o
37 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
aleksandar
6 godine prije

Mugabe je dao ostavku, cini se da su Kinezi olako prepustili litij amerima.

Hari1
6 godine prije

“borba protiv korupcije u Kini je vrlo ozbiljna” – Radi se o borbi za što bolje i bespogovorno provođenje interesa Partije. Tko to ne provodi dovoljno dobro ili ima neke zadrške biva optužen i naravno automatski osuđen i kažnjen za korupciju. Kriteriji su proizvoljni i ljudi žive u strahu od situacije u kojoj ne zadovoljavaju kriterije. “u okviru tradicionalnih državnih struktura.” – Što znači u okviru komunističkih struktura. “Tradicionalno” ima značenje “od davnina”. “Kina nikada nije živjela na račun prihoda od prodaje sirovina, nego je živjela isključivo od organiziranja rada njenih ljudi. Stanovništvo Kine je u cjelini prilično nepretenciozno.” – Dakle, eksploatacija ljudi, slabe plaće i totalitarna kontrola. “kriza prekomjerne proizvodnje ” – Ovisi o procjeni i praćenju tržišta. Uostalom, višak se može preusmjeriti u socijalne programe. “Međutim, primjetno je da Kina pokušava izgraditi azijski tip globalizacije, čije su glavne karakteristike naporan rad i “dobro ponašanje”” – Glavna karakteristika je… Čitaj više »

shumadinac
6 godine prije

“Treba li se diviti uspjehu kineskog društva?” Ne znam da li se treba diviti uspehu društva koje je za nekoliko decenija izraslo iz zaostalog poljoprivrednog u visokoindustrijsko i to isključivo zahvaljujući radu tog društva. – Mnoge stvari se prigovaraju Kini, posebno njenom rukovodstvu ali niko od kritičara nikada nije predložio alternativu. Uspeh koji su postigli nije mogao da prođe bez žrtvi ali ne vidim da se sami Kinezi previše bune – mnogo više se bune “borci za ljudska prava” sa Zapada. Šta je bio osnovni “lajt motiv” nekadašnjih komunističkih partija: “Uz teško danas za bolje sutra”. I zaista smo doživljavali bolje sutra do neke tačke kada je krenulo na kontra stranu. Ali u Kini je svaki dan “bolje sutra” i oni uprkos blagom usporavanju i dalje povećavaju standard. Da, postali su strašni zagađivači ali su već ušli u fazu da su najveći pobornici sprečavanja daljeg zagađenja. I ne samo da… Čitaj više »

1.komentar
6 godine prije

“dobro ponasanje”…

Perun
6 godine prije

Nisam ljevičar ni desničar ali kad su u pitanju prava radnika onda se nešto nagonski probudi u meni. To je kapitalistički komunizam, hibrid koji generalno postiže uspjeh po zapadnim kriterijima. Ali što dosta radnika živi kao stoka u prljavim spavaonicama, rijetko idu kući (oni koji rade izvan svog zavičaja), depresivni su pa se i ubijaju (službeno zbog “ljubavnih problema”) izgleda da nikoga nije previše briga. Valjda je to cijena uspjeha, netko mora biti izrabljivan i jebena stranka. Osmosatno radno vrijeme mnogi mogu samo sanjati a sad baš ne znam kako je sa slobodnim danima, možda je ukalkulirana i ta stavka da baš ne umru dok su još iskoristivi. Bila je ta priča s nekim američkim pogonom pa novinari digli frku, došle face iz Amerike da na kulturan način objasne kako ih boli k…c za tamo neke radnike što se bacaju kroz prozor “iz ljubavi” ali im je naravno jako stalo… Čitaj više »

Mercury
6 godine prije

Previše stvari natrpano u jedan članak. Ovo treba pisati u nekoliko nastavaka. Uz linkove na prethodne članke da netko može kompletu materiju pročitati.

Da li propaganda/mediji i slični alati spadaju u nametanje? Da, ali samo ovcama. Moralna vertikala osobe je isključiva stvar pojedinca. Da li ćemo biti dekadentni, ekstra potrošaći, gaziti preko drugih da bi uspjeli…nitko nas na to ne može prisiliti osim nas samih.

© 2023 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI

Nije pronađen nijedan rezultat.