Masovni prosvjed poljoprivrednika u Bruxellesu: Tisuće traktora blokirale europsku prijestolnicu

Stotine traktora zakrčilo je ulice Bruxellesa nakon što su se poljoprivrednici okupili u glavnom gradu Belgije kako bi prosvjedovali protiv spornog trgovinskog sporazuma između Europske unije i južnoameričkih zemalja.

U Bruxellesu je održan najveći prosvjed poljoprivrednika u posljednjih trideset godina, na kojem se, u organizaciji udruženja farmera Copa i Cogeca, okupilo oko 10.000 poljoprivrednika iz svih 27 država članica Europske unije.

Tijek prosvjeda

Demonstracije su izbile u četvrtak dok su se čelnici EU okupljali na summitu gdje se odlučivalo o sudbini sporazuma s Mercosurom. Više od 150 traktora blokiralo je središnji Bruxelles, a prema procjeni poljoprivredne lobističke skupine Copa-Cogeca očekivano je do 10.000 prosvjednika u europskoj četvrti.

Prosvjednici su zapalili vatre i bacali krumpir na policiju koja je uzvratila suzavcem i vodenim topovima u Bruxellesu dok su napetosti eskalirale na demonstracijama poljoprivrednika protiv planiranog trgovinskog sporazuma EU.

War breaks out outside EU headquarters in Brussels. European farmers want Ursula von der Leyen and EU politicians. European farmers are no joke. pic.twitter.com/M6alrrnLLn

— RadioGenoa (@RadioGenoa) December 18, 2025

U Bruxellesu su prosvjednici zapalili gume i lažni drveni lijes s natpisom “Poljoprivreda”. Situacija je eskalirala u nasilje, pri čemu su prosvjednici bacali kamenje, dimne bombe i vatromet na zgrade Parlamenta, dok su traktori čupali drveće na trgu.

AFP je izvijestio o vandalizmu na marginama prosvjeda, uključujući razbijanje prozora na zgradi Europskog parlamenta.

Zašto poljoprivrednici prosvjeduju?

1. Strah od nelojalne konkurencije

Prosvjednici strahuju da bi priljev jeftinijih poljoprivrednih proizvoda iz Brazila i susjednih zemalja mogao potkopati europske proizvođače. Njihove zabrinutosti usredotočene su na govedinu, šećer, rižu, med i soju od južnoameričkih konkurenata koji se suočavaju s manje strogim propisima, posebno u pogledu pesticida zabranjenih u EU.

It’s a literal warzone.pic.twitter.com/7G1lkgyabl

— Defend the West (@real_DefendWest) December 18, 2025

Europski poljoprivrednici obvezni su poštivati stroge ekološke, zdravstvene i radne propise, uključujući ograničenja u korištenju pesticida i gnojiva, pravila o dobrobiti životinja te zaštiti okoliša. Ti standardi povećavaju troškove proizvodnje, ali jamče sigurnu i kvalitetnu hranu. S druge strane, zemlje Mercosura imaju znatno blaže propise u ključnim područjima poput uporabe pesticida, hormona rasta i genetski modificiranih organizama (GMO).

Brazil je nedavno priznao da ne može jamčiti da njegova govedina nije tretirana proizvodima zabranjenim u EU, poput hormona.

2. Prijetnja obiteljskim gospodarstvima

Sporazum predviđa carinske kvote za uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda, uključujući oko 99.000 tona govedine i čak 180.000 tona peradi uz niske carine. Proizvođači u zemljama Mercosura oslanjaju se na masovnu, visokoindustrijaliziranu proizvodnju s mnogo nižim troškovima, što bi moglo srušiti cijene na europskom tržištu i ugroziti opstanak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

3. Reforme poljoprivrednih subvencija

Prosvjednici su također kritizirali planirane reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2027., strahujući od smanjenja subvencija.

Valonska poljoprivredna federacija (FWA) izjavila je da su planovi Bruxellesa da se smanje subvencije za 20% dok se istovremeno provodi sporazum s Mercosurom “potpuno neprihvatljivi”.

Politička podijeljenost EU

Francuska i Italija sada predvode protivljenje sporazumu, a predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da “nismo spremni” i da se sporazum “ne može potpisati” u sadašnjem obliku.

Francuska je koordinirala s Poljskom, Belgijom, Austrijom i Irskom kako bi iznudila odgodu, dajući kritičarima dovoljno glasova unutar Europskog vijeća da potencijalno blokiraju sporazum.

Međutim, Njemačka i Španjolska ostaju među najjačim zagovornicima sporazuma, tvrdeći da bi on potaknuo europski izvoz u vrijeme slabog rasta i intenzivirane globalne konkurencije.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izvijestila je čelnike EU na summitu u Bruxellesu da će potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini s južnoameričkim blokom Mercosur biti odgođeno do siječnja.

Što je sporazum EU-Mercosur?

Sporazum o slobodnoj trgovini obuhvaća četiri zemlje osnivačice Mercosura – Argentinu, Brazil, Paragvaj i Urugvaj. Iniciran prije više od 20 godina, sporazum je dosegao načelni dogovor 2019. godine, a pregovori su finalizirani 2024.

Kada bude ratificiran, sporazum bi obuhvatio tržište od 780 milijuna ljudi i četvrtinu svjetskog bruto domaćeg proizvoda.

Zagovornici tvrde da bi ponudio jasnu alternativu Pekingovim izvoznim kontrolama i Washingtonovu tarifnom napadu, dok protivnici kažu da će potkopati i ekološke propise i ikonski poljoprivredni sektor EU.

Poruka poljoprivrednika

“Naša poruka je prilično jednostavna: prosvjedujemo od 2024. godine u Francuskoj, Belgiji i drugdje,” rekao je Florian Poncelet iz belgijskog poljoprivrednog sindikata FJA.

“Sporazum kakav je trenutno fundamentalno je nepravedan prema poljoprivrednicima i obmanjuje europske potrošače,” izjavio je Lode Ceyssens, predsjednik flamanske poljoprivredne organizacije Boerenbond.

Belgijski stočar Pierre Vromann (60) izjavio je da bi sporazum s Mercosurom bio “loš za poljoprivrednike, loš za potrošače, loš za građane i loš za Europu.”

Ovaj masovni prosvjed pokazuje duboku zabrinutost europskih poljoprivrednika koji se osjećaju ugroženo novom trgovinskom politikom EU. Dok jedni vide Mercosur kao priliku za širenje izvoza i diversifikaciju partnerstava, poljoprivrednici strahuju da će postati kolateralna žrtva globalnih trgovinskih interesa, suočeni s konkurencijom koja ne poštuje iste standarde koje su oni obvezni ispunjavati.