Mercedes Benz ponovno želi zarađivati na ubijanju

Njemački luksuzni proizvođač automobila ozbiljno razmatra povratak u vojnu industriju, potvrdio je izvršni direktor Ola Kallenius u razgovoru za Wall Street Journal. Tvrtka čiji su kamioni i zrakoplovni motori nekoć pokretali nacistički ratni stroj sada procjenjuje kako bi obrambeni sektor mogao postati unosna niša u sve nesigurnijem svijetu.

Kallenius je izjavio kako je spreman ući u posao s naoružanjem ukoliko to bude imalo poslovnog smisla. Pritom nije pokazao ni trunku nelagode zbog povijesnog tereta koji nosi marka s trokrakom zvijezdom. Dapače, čitavu stvar je prezentirao gotovo pa kao rutinsku poslovnu odluku, nešto poput uvođenja novog modela u salon.

Povijesne činjenice su neumoljive. Mercedes Benz je 1937. godine počeo isporučivati kamione i avionske motore nacistima. Nakon napada na Sovjetski Savez 1941., svako vozilo koje je sišlo s proizvodne trake odlazilo je ravno na front ili u tvornice ključne za ratne napore. Od 63 tisuće zaposlenih u tom razdoblju, gotovo polovica bili su prisilni radnici, ratni zarobljenici i zatočenici koncentracijskih logora.

Ta mračna stranica povijesti očito nije dovoljno teška da bi spriječila Kalleniusa da s potpunim mirom gleda prema budućnosti u kojoj bi Mercedes ponovno proizvodio oružje. U razgovoru je naglasio kako je svijet postao nepredvidljivije mjesto i kako Europa mora pojačati svoj obrambeni profil. Iz njegovih riječi izbija hladna kalkulacija u kojoj je ljudski život tek stavka u jednadžbi profita.

Njemačka industrija se guši pod teretom visokih troškova energije, poremećenih dobavnih lanaca i žestoke konkurencije kineskih proizvođača. Mercedes je u veljači izvijestio o padu dobiti od čak 57 posto u 2025. godini u odnosu na godinu ranije. U takvim okolnostima obrambeni ugovori postaju mamac za očajne korporacije koje traže spas za svoje bilance.

Kallenius priznaje da bi obrambeni posao zasad činio tek manji udio u ukupnom poslovanju, no istovremeno ga opisuje kao rastuću nišu koja bi mogla podebljati profite. Njegovo “vidjet ćemo” odjekuje poput prijetećeg obećanja. Mercedes očito kalkulira da bi upravo ratovi i napetosti mogli biti lijek za njihove poslovne nevolje.

Bruxelles već godinama gura države članice u smjeru ubrzanog naoružavanja i smanjenja ovisnosti o američkoj vojnoj opremi. Njemačka je 2022. pod tadašnjim kancelarom Olafom Scholzom predstavila plan vojne modernizacije vrijedan sto milijardi eura. Ministarstvo obrane u Berlinu je od tada potpisalo gotovo 47 tisuća ugovora o nabavi.

Financial Times je u ožujku izvijestio kako je još jedan njemački div, Volkswagen, pregovarao s izraelskom tvrtkom Rafael Advanced Defense Systems o prenamjeni tvornice u Osnabruecku za proizvodnju protuzračnih projektila. Glasnogovornik VW-a je tu informaciju demantirao, no sam smjer razmišljanja dovoljno govori o tome kamo njemačka industrija plovi.

Rusija opetovano poručuje kako nema nikakvih planova za napad na Njemačku ili ostatak Europe, ali i upozorava da će odgovoriti žestoko bude li napadnuta. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov prošlog je mjeseca govorio o opasnosti militarizacije Europske unije koja se odvija vrlo brzo i mahnito.

Paralela između 1937. i 2026. godine je sablasna. Isti proizvođač, ista logika profita, ista spremnost da se stane na bilo koju stranu dokle god ona dobro plaća. Mercedes danas ne mora zapošljavati robovsku radnu snagu iz logora da bi njegovao jednak moralni kukavičluk. Dovoljno je sjesti s novinarima i mirno objasniti kako je oružje samo još jedna poslovna prilika.