Moldavija se u tišini okreće Moskvi

Pocasna garda Moldavija

Iako su socijalisti u Moldaviji već dugo vremena najjača pojedinačna politička snaga u zemlji, sve do danas su razne koalicije proeuropskih i liberalnih stranaka uspijevale sastaviti koalicije koje Socijalističkoj partiji Moldavije, izrazito proruskih stavova, nisu dozvolile da sastavi vladu. Tako je bilo i nakon posljednjih izbora u veljači ove godine, na kojima je Socijalistička partija osvojila 35 mandata, prozapadna Demokratska stranka 30, liberalna platforma ACUM 26 zastupničkih mjesta, proruski pokret Șor Party 7 i nezavisni 3 mandata. Vrijedi podsjetiti da Komunistička partija, koja je u prošlom sazivu imala 21 zastupnika, od ukupno 101 mjesta, na ovim izborima nije prešla izborni prag i dobila je samo 3,75% glasova, zbog čega nema zastupnika u parlamentu.

Prvi znak urušavanja popularnosti prozapadnih stranaka je bila pobjeda predsjednika Igora Dodona, kandidata socijalista, te preuzimanje dužnosti u uredu u prosincu  2016. godine. Dodon je pokušavao spriječiti euroatlantske integracije i inicijative vladajuće prozapadne koalicije, ali s malo uspjeha, jer su mu ovlasti takve da je mogao donositi malo važnih odluka za budućnost zemlje.

Nakon tri godine prozapadne frakcije ne uspijevaju sastaviti vladajuću koaliciju i socijalisti sastavljaju vladu s Majom Sandu iz prozapadne platforme ACUM.

Iako su „proruski socijalisti“ u veljači dobili većinu glasova i 35 mandata nije bilo dovoljno za sastavljanje vlade, ipak su bili pobjednici izbora. Sada su osvojili i glavni grad, što im daje dodatnu težinu.  Čini se da je za samo godinu dana Moldavija promijenila svoje lice, krećući se sve više prema proruskim stavovima.

Ovo je tumačenje koje je moguće pružiti nakon rezultata lokalnih izbora održanih u nedjelju. Posebno je iznenadio trijumf socijalista u glavnom gradu Kišinjevu, koji je prema pisanju lista Balkan Insight bio „uporište najoštrijih političkih snaga zagovornika za dijalog s Europskom unijom“. I ne samo to, pobjeda kandidata Iona Cebana po prvi puta donosi čovjeka s ljevice na čelo glavnog grada zemlje, iako u Moldaviji termin „ljevica“ treba tumačiti u potpuno drugačijem ključu od zapadnih „progresivnih ljevičara“. Moldavski socijalisti su proruski birači i ideološki bliski „mekoj verziji“ realnog sovjetskog socijalizma, koji odbija revizionizam i zapadne liberalne „vrijednosti“, što stranku u odnosu na neoliberalnu ljevicu zapadne Europe pozicionira kao istinski ljevičarsku. Osvajanje Kišinjeva od strane socijalista je rezultat za kojeg se može reći da je povijesni u zemlji.

Ako gledamo unazad, znakovi ove promjene bili su, ako ne evidentni, barem uočljivi. No, treba krenuti od srpnja 2018. godine, kada su u glavnom gradu Moldavije održani izbori, koje je tada Ustavni sud otkazao zbog nekih nepravilnosti koje je počinio pobjednik, Andrei Nastase iz prozapadne platforme ACUM aktualne premijerke Maje Sandu, koji je na izborima dobio 52% glasova.

Niti godinu dana kasnije, u veljači 2019., moldavski narod je pozvan da glasa u parlamentu. Socijalistička partija, na čelu s čelnicom Zinaidom Greceani, s prethodnih 20% potpore u 2015. Dobiva  31% glasova i osigurava 35 mandata, kao  što smo naveli. Javna je tajna da su komunisti glasali za socijaliste, žrtvujući svoje mandate, kako bi SPM možda osvojila većinu potrebnu za sastavljanje vlade. Iako se to nije dogodilo, to je bio poraz par excellence za oligarha Vladimira Plahotniuca i njegove kolege iz Demokratske stranke.

Pobjeda socijalista, međutim, nije bila dovoljna da bi se sastavila vlada. To je prisililo dvije glavne političke snage, Socijalističku partiju i platformu ACUM, da pronađu sporazum o formiranju koalicije koja bi zemlju mogla voditi u sljedeće četiri godine. To je bio jedinstven eksperiment, koji je uspio i  ujedinio proruske snage s dijelom proeuropskih. Možda to i nije loše, jer zemlja ima podršku svih glavnih stranih sila koje gledaju na Moldaviju, od Rusije do Sjedinjenih Država i Europske unije.

Ali je u lipnju ovaj ishod pokušao osujetiti Ustavni sud, blizak oligarhu Plahotniucu, koji je u prvim danima lipnja intervenirao i pokušao gurnuti državu u parlamentarnu krizu.

Pristaše oligarha Plahotniuca su u lipnju počele postavljati šatore u centru Kišinjeva i tražiti da ACUM i Demokratska stranka sastave vladu, ali je Ustavni sud je 15. lipnja poništio odluke, presude i mišljenja koji su pokrenuli krizu. Također je objavljeno da je vođa Demokratske stranke, oligarh Vladimir Plahotniuc, dan ranije otišao iz zemlje privatnim avionom. Tvrdio je da je otišao “na nekoliko dana” kako bi posjetio svoju obitelj, ali je zapravo pobjegao iz Moldavije.

Predsjednik Ustavnog suda Mihai Poalelungi 20. lipnja podnio je ostavku na dužnost. Kasnije, 26. lipnja, cijela je skupina ustavnih sudaca najavila i svoje ostavke. Ovaj potez pozdravili su sada nesporni predsjednik i premijer, Dodon i Sandu, koji su izjavljivali da će se masovnim ostavkama i izborom novih neovisnih sudaca vratiti integritet Ustavnog suda.

Nakon toga je vladu formirala Maja Sandu sa socijalistima, što je jedinstven eksperiment u Europi.

Europska unija je morala priznati vladu s majom Sandu na čelu, Rusija je pozdravila ovakav rasplet i nazvala oligarha Vladimira Plahotniuca „kriminalcem i uzurpatorom“, a SAD su preferirale ostati „suzdržane“.

Ipak, u odnosu na prethodne vlade, ovo je značajan pomak ka Istoku u smislu uspostave pravedne ravnoteže snaga, a ne ekskluzivnog prava prozapadnog bloka da donosi odluke presudne za budućnost zemlje.

Pobjeda Iona Cebana u Kišinjevu

Izbori u Kišinjevu su bili od presudne simbolične važnosti za dvije političke snage koje čine vladajuću koaliciju. Za izborni blok ACUM je pobjeda mogla značiti veću težinu tijekom vladavine aktualnog saziva parlamenta, a za socijaliste potvrdu rezultata u veljači.

Posebno je važno što je glasanje 3. studenog dovelo do zahlađenja u odnosima dviju stranaka, zbog optužbi kandidata desnog centra, Andreja Nastasea, koji je Iona Cebana optužio da je u dogovoru s organiziranim kriminalom u glavnom gradu. Ovo su bile teške optužbe i nisu prošle nezapaženo kod predsjednika Igora Dodona, de facto predstavnika saveznika vlade, za kojeg je kanal Moldova1 izjavio da se “zalaže za nastavak parlamentarne većine”, ali da istovremeno treba razjasniti neke detalje. To je bio diplomatski način da dobije na vremenu u iščekivanju ishoda glasanja u Kišinjevu.

Ishod koji se pokazao kao povoljan. Kandidat proruskih socijalista, Ion Ceban, odnio je pobjedu s oko 52% glasova, iako je izlaznost bila niža od prethodnih glasanja. Ceban je tako postao prvi gradonačelnik moldavske ljevice koji vodi glavni grad zemlje od osamostaljenja.

Proeuropska platforma ACUM je izgubila svoje uporište u korist pokreta koji je bliži pozicijama Rusije i sklon je oklijevaju u dijalogu s Europskom unijom. U međuvremenu, novi gradonačelnik je već izjavio kako podržava trenutnu vladinu koaliciju, ali poznato je da u politici službene izjave ne odražavaju uvijek stvarni stav bilo koje stranke. Sada se Dodon i Socijalistička stranka Moldavije, jednom kada su razbili prozapadni blok, pripremaju za sljedeće izbore, koji god oni bili, nadajući se da će konačno osvojiti apsolutnu većinu i zemlju udaljiti od suradnje s NATO paktom u prvom redu, a moguću suradnju s EU, od koje neće odustati, će voditi s posve druge pozicije.

Važnost Moldavije, zemlje strateški smještene između Ukrajine, Mađarske i rumunjske nije potrebno naglašavati, kao ni činjenicu da je u Pridnjestrovlju, samoproglašenoj republici odcijepljenoj od Moldavije, još uvijek smješten ruski mirovni korpus, koji to područje nije napustio od rata u Moldaviji 1992. godine. To je također problem kojeg je predsjednik Igor Dodon želio riješiti s Moskvom, a ne oštrim suprotstavljanjem Moldavcima koji žive na lijevoj obali  Dnjestra. Sada u svakom slučaju može računati na povoljnije uvjete za rješavanje ovog i brojnih drugih problema s kojima se zemlja suočava.

Balkan Insight / Moldovan Constitutional Crisis

Ako vam se članak svidio, podijelite ga ->

najnoviji najstariji najviše ocjenjeniji
Obavijest
Aga
Gost
Aga

Koliko primjećujem narod bira stranke na temelju imena stranaka, a ne i njihove stvarnw agende i politike tako imamo veliki broj stranaka s nazivom demokratska, socijalna i kombinacija te dvije rijeci , a njihove politike nisu ni najmanje na ruku građana. Tj . Narod bira te stranke jer misli da su lijevo il desno orijentirane, a zapravo u iste kao u RH , a da pri tome uopće ne vodi racuna tko je na celu tih stranki, narod trazi revoluciju na nacin da bira najgore od najgorih ,barabe lopove, sjajna lijepa odjela. A ne osobu koja predstavlja kvalitete i vrline.
Najbolji primjer ljudske gluposti je trenutno u RH opcija između Kolinde,Milanovića. I ljudi koji brane i zastupaju jedne il druge tj opravdavaju ih. Realno gledajuci jedan i drugi kandidat spada u domenu pojma veleizdajnika. Takva je situacija u BiH i RS. Interesantno je da je, narod 1990 podivljao a dns kad se siluje sistem i zdrav razum kao tele gleda u šarena vrata.

Milance iz Ceske
Gost
Milance iz Ceske

Kako mislis to u veleizdajnika,objasní slovo veleizdajnik.

Ivo
Gost
Ivo

Milanče, misliš riječ, ne slovo pretpostavljam. Veleizdajnik znači Veliki Izdajnik, onaj koji izdaje na veliko. U kontekstu možeš reći i npr. Mala je ovo zemlja koliki je on izdajnik.

cro crv
Gost
cro crv

sve i jedan politicar je veleizdajnik od VARDARA PA DO TRIGLAVA sve su to vucibatine kurvetine A DA IM NIJE POLITIKE I DALJE BI BILI ONO STO I JESU NAJOBICNIJE VUCIBATINE I OLOS KOJI JE ISKORISTIO SAMO TRENUTAK NE NARODNE PAZNJE VEC PAZNJE TADASNJE VLASTI I U TRENUCIMA JA SE SJECAM KAD JE POK RACAN REKO DA JE HDZ STRANKA OPASNIH NAMJERA I SAD SE POKAZALO DA JE DOBRO REKAO AL NAROD NAVALIO KO STOKA SITNOG ZUBA TO SU RJECI FRENKIJA KAD MU JE NAROD VEC DAO PODRSKU DA RADI ONO STO JE URADIO ISTO TAKO JE BILO U SVE I JEDNOJ FEDERALNOJ JEDINICI OD SFRJ OSIM U CRNOJ GORI GDJE SU JOS UVJEK NA CELU PRESVUCENI KOMUNISTI POCEV OD BULATOVICA KOJI JE ZELIO SAKRITI DA SU ONI SOCIJALISTI PA DO DANAS DJUKANOVICEVOG SRANJA O INIM PRESVLACENJIMA A DA BI IMAO PODRSKU SVIH DRUGIH OSIM PRAVIH CRNOGORACA OVAKO ILI ONAKO FEDERACIJA SE RASPALA UMJESTO BOLJEG ZIVOTA DOCEKASMO SVI U BIVSOJ JUGI RASPAD SVIH SISTEMA U KOJEM GLEDAMO B ILO GDJE SE NALAZIO OD VARDARA DO TRIGLAVA GLAVI MJESTA NO NIJE TAKO SAMO KOD NAS VEC GDJE GOD Da dodjes u bilo koju drugu vukojebinu od drzave TAKO NEMA SRECE NIGDJE KO DA SE KOTAC ISTORIJE VRATIO UNAZAD 120 GODINA SAMO S DRUGIM SMISLOM ZIVLJENJA PRIJE SE VISE ISLO IZ UZIVANCIJE U ZIVOT A SAD SE IDE SAMO ZARADITI NESTO KAZEM SVI DANASNJI POLITICARI SU ONO STO JESU NO I NAROD NIJE ONO STO JE BIO bit ce jos vracanja tocka istorije na zalost mozemo mi misliti sta hocemo raditi takodjer no dobili smo ipak drugaciji smisao svega i svacega

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Ovdje je obratno, jer se u Moldaviji , bez obzira na ime, dijele ne proruske i antiruske, zanimljivo je da je stranka Sor skraćenica za “Društveno politički pokret za ravnopravnost spolova”, reklo bi se liberalno, ali je trik da ne koristi riječ “rod”, ako sam dobro vidio l, ne pričam moldavski , a piše konzervativna proruska.-

Red Dog
Gost
Red Dog

Jadna ta Moldavija.
Nisu mrdnuli prstom od 90-te. Kako su ostavili komunisti, tako je ostalo i propalo. Stepenice metroa u centru propadaju, skoro gotov hotel propada, dali jenkima 30 MiG-29 u bescenje da ih ne bi kupio neko drugi. Daj sta das…
Vecina kazu da je bilo bolje za vreme komunizma ali ne glasaju za komuniste jer smatraju da su i ti korumpirani.
Ko upumpava vise novca i ko stiska muda jace tajkunima ce kontrolisati Moldaviju. Nema tu neke vece mudrosti.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Dobili su 2018. “pomoć” EU od 25 milijuna dolara, a ista EU je izvukla profita možda 2 milijarde dolara.Kažem “možda”, možda i više, a čak i manje je za Moldaviju previše

tihobl
Gost
tihobl

Milijardu je odmah zamracila proevropska vlast za izbornu kampanju.

dofviuenvewuvncwdicwdicwidcd
Gost
dofviuenvewuvncwdicwdicwidcd

Moldavcima je bilo bolje dok su imali jednu stranku, dok im nisu oprali mozak konzumerizmom i idiotlukom sa šerko zapada. To ni sada ne uviđaju jer su im uvalili uvjerenje da se demokurčijom može sebi i bližnjima i državi uljepšati život. Ne kuže da je taj demos iz antičke Grčke bio u stvari odabrana elita a ne narod-laos ili oholos-rulja. Tako je i danas, taj “demos” im potura izdajice koji rade za njih i lažu narod-laos i rulju-oholos a oni to puše ili ga puše dok se ne probude iz bajke sa ovrhom na vratima i državom koja uzima kredite, kod onih iz “demosa”, da bi vratila kamate onima iz “demosa”.

Lucija
Gost
Lucija

U Antičkoj Grčkoj bilo je realnih demokracija. A što znamo npr pp sljedećem: Građani su – izbjegavali dužnost.
Pa kad bi trebalo o nečemu odlučivati, vlasti bi naredile gradskoj straži da oko tržnice po ulicama razapnu tanki štrik, premazan crvenom bojom…
Onda bi uslijedila objava “čujte i počujte…izvol’te se izjasniti o tome i tome… Vrli građani, znajući da će tamo biti i govorancija…pokušavali su izmigoljiti i, neznam, doći doma na ručak…
No podlaci su znali staviti crvenu boju i jako nisko i na kvake…gradska straža na brzaka bi pokupila te s mrljama boje, i – na glasanje…😊
U vremenima kriza građani su izabirali tirana/ diktatora. Efikasno upravljanje. ” Krizni menadžment”.
Demoracija je imanentna Balkanu u antici i ranije.

tihobl
Gost
tihobl

U GLAVNOM gradu Moldavije, Kišinjevu, održana je konferencija CampSamp2019 u organizaciji Praškog građanskog centra (Prague Civil Society Centre, PCSC).

Evo, na primer, samo nekih tema koje su diskutovane:

– „Vikendi na barikadama. Sto dana protesta koji su izmenili Gruziju“;

— „Dosta je dosadnih protesta! The Center for Artistic Activism (Njujork) i Centar savremene umetnosti (Skoplje) o kreativnim građanskim akcijama po celom svetu“;

— „Dosta je dosadnih protesta: kako izvoditi kreativne kampanje koje daju rezultate“;

— „Kada se zaštitnici ljudskih prava sreću sa kreativnim profesionalcima. Iskustvo Turske“.

Izgleda da su skontali da im vise ne prolaze obojene revolucije pa stavljaju akcenat na kreativnost kako bi privukli vise ucesnika.

dofviuenvewuvncwdicwdicwidcd
Gost
dofviuenvewuvncwdicwdicwidcd

Stavio sam to još prije dva dana kako Mošini odrađuju posao u Moldaviji.

tihobl
Gost
tihobl

Ovde je u temi pa neka ljudi vide kakvo je stanje u Moldaviji i sa kakvim se problemima nose kanvasovci i sorosevci.

Zax
Gost
Zax

Ruska se vojska nikad i nije povukla iz moldavije. Ta samoproglasena (pridnjestrovlje,ili tako nesto)republika je nastala zahvaljujuci ruskoj vojsci koja je tako legalizirala svoj ostanak i osigurala buduci ruski utjecaj u moldaviji. Sve je to zasluga jednog visokog bivseg sovjetskog zapovjednika kojem sam nazalost zaboravio ime i cin. Uglavnom, lik je u rusiji postao poznat i slavljen kao heroj. Da nije bilo njega danas bi moldavija bila dio nato pakta. Nakon povratka u rusiju umro je u vrlo sumnjivim okolnostima. Navodno ga je tadasnja vrhuska oko jeljcina smatrala prijetnjom. Zanimljivo je da ovdje postoji dosta slicnosti s ruskom politikom u ukrajini.

dofviuenvewuvncwdicwdicwidcd
Gost
dofviuenvewuvncwdicwdicwidcd

Aleksandar Lebed, general, istinski heroj, ubila ga braća Jeljcinova jer im je bio pretnja za ustolićenje Nosferatua jer je bio popularniji u narodu od njega. Naravno narod ne bira i izabrali su drmatori svijeta Nosferatua a Lebeda ubili u zrakomlatskoj “nezgodi” 2002-e.

Milance iz Ceske
Gost
Milance iz Ceske

Moldavija ce bití jedna veliká autonomna oblast Rusije a potom Moldavija preuzima Rumunsku.Uz své to ide preformacija Turské i Crno moře i Bospor bití ce pod potpunom kontrolom Rusije.

Umpah Pah
Gost
Umpah Pah

@Milanče :
Bospor je prespor !
Bosbrz ?

FranjoTahi
Gost
FranjoTahi

Znam da je ceska piva vrhunska, al smanji malo s unosom, barem ujutro.

Ivo
Gost
Ivo

Ahahah, odlično! 😁😁😁

Zvrk
Gost
Zvrk

Pa to je još u 18.-19. stoljeću trebalo biti pod Rusijom. Ali sile su održavale tada već raspalu Tursku na nogama i uz to razvili taj rumunjski preporod koji je doveo do stvaranja velike države od Dunava do Dnjestra.

Tra tra tra
Gost
Tra tra tra

Sasvim očekivano, a tome je uveliko pridonijela Trumpova vlast.

Patetika
Gost
Patetika

Interesantna matematika… 31% je većina? Nije ni trećina, a kamo li većina.

Laki Topalović
Gost
Laki Topalović

Relativna i apsolutna većina na izborima, nije ti poznato tko je mandatar u demokraciji.

Patetika
Gost
Patetika

Isto tako interesantno kako se sve vrti oko Rusije. Jesmo li za Rusiju ili smo za zapad – je li to suština programa ovih stranaka? Zašto se onda jednostavno ne preimenuju u “Proruska stranka 1, 2, …” i “Antiruska stranka 1, 2, …”? Tada bi se ovo zaista moglo prikazivati kao referendum o pitanju Rusije bez toga da se izgleda kao patetični propagandist. A ovako… ispada kao neka bolesna opsjednutost.

Ha ha
Gost
Ha ha

moldavija će izgoriti isto kao i ukraina
pa će je a kraju progutati servilna rumunjska
koja je već progutla trećinu mađarske u prvom ratu
oni samo šute i slušaju
kad dođe rat onda se šire jer su miroljubivi

Siniša
Gost
Siniša

Da pratiš nešto znao bi da je bilo žestokih pokušaja, pa djelovanja van Ustava, pa djelovanja kao u Makedoniji mimo Predsednika…..ali ti ne pratiš.

Milance iz Ceske
Gost
Milance iz Ceske

Bití ce to moj Jarane obrnuto,moldavija ce preuzeti Rumunsku Onda ce své to bití jedna veliká autonomna oblast Rusije Kao mnogo drugih drzavica.Jalta se blíží,uskoro ide podjela Evropě

Ha ha
Gost
Ha ha

pametniji od mene su rekli da je sada stanje
ko pred prvi rat
jalta je bila kod drugog
ne dao bog trećeg

neka bude mir s tobom

Siniša
Gost
Siniša

Koja je razlika stanja pred Prvi veliki sa stanjem pred Drugi veliki?
Meni se čini da su rekli da je bliže Drugom velikom….vaskrsavaju Fašizam i Nacizam, antiRuska histerija, uljuljanost i kukavičluk Zapada a svojstveno im je želja za Ruskim resursima. Da Staljin nije preduhitrio Zapad i sklopio sporazum te pomjerio granice od Moskve i osigurao se na Baltiku SSSR bi propao, Putin da ne radi šta radi Rusije odavno ne bi bilo.
Naravno da ne mislim da je sve fokusirano na Rusiju, samo kažem da se Rusija jedina orema njima kurči pa im smeta.

Lucija
Gost
Lucija

A koji k* p o n a v lj a š isti bezvezni komentar?
Zašto svi pretpostavljate da je milanče zaista iz Češke?
Vrlo dobro poznaje izraze tipa ‘jaran’.
Dakle, Jalta je bila. Osim Jalte bilo je i drugih dogovora i ugovora što je cija intetesna zona.
Mile, udavi…

POVEZANE VIJESTI

Izbornik