Nakon Mađarske, Kijev u sukobu s Poljskom – Varšava: “Oni su obični barbari”

Poljski senator i povjesničar Jan Żaryn, odgovarajući na pitanje o situaciji oko poljskih grobova u Ukrajini, izjavio je “kako je Ukrajina po pitanju povijesne memorije koja se odnosi na Poljsku barbarska zemlja”. Kako piše Observer, senator je rekao kako postoji višedimenzijska kriza u poljsko-ukrajinskom odnosu, koju su uzrokovale “ozbiljne i duboke kulturne razlike između Poljske i Ukrajine “.

“Ukrajina ne želi pripadati rimskoj civilizaciji. U pitanjima povijesne memorije se ponašaju kao barbari. U trenutnoj vanjskoj politici imamo mnogo zajedničkog i imamo mnogo pozitivnih primjera. Međutim, međusobni odnosi bit će vrlo plitki, ako Ukrajina ne razumije da dublji odnosi dolaze iz kulturne dimenzije”, rekao je senator.

On vjeruje kako je Ukrajina zemlja koja treba pronaći rješenje za krizu.

“Odluka je sada na strani Ukrajine. Ona ima ključ i odlučiti želi li biti s Poljskom i poljskom kulturom. Ukrajina mora odgovoriti hoće li preuzeti sveukupnu odgovornost za drevnu materijalnu baštinu u modernoj Ukrajini”, rekao je Jan Żaryn.

On je objasnio da pod materijalnom baštinom treba smatrati groblja, grobna mjesta i počivališta Poljaka, koji još uvijek nije obilježeni ni križem, niti bilo kakvim pravim simbolom sjećanja na poginule i ranjene u različitim okolnostima.

“Poljaci su na tim područjima ginuli tijekom Prvog svjetskog rata. Grobovi koji postoje još od borbe legija, od rujna 1939. godine, nakon genocida u Volinju, a ovi su događaji povezani s poljskom baštinom u XX stoljeću. Ako ukrajinska strana ne shvati ovu jednostavnu istinu, naši će odnosi biti sve udaljeniji” , rekao je Żaryn.

Mađarska je također u sukobu s Ukrajinom, koji je prije tjedan dana dosegao vrhunac kada je Budimpešta uložila veto na održavanje na održavanje summita NATO-Ukrajina. Ovo je bio odgovor mađarskih vlasti Kijevu na novi zakon o obrazovanju kojim se ukida školovanje na manjinskim jezicima.

“Mađarska ne može podržati integracijske težnje Ukrajine i zato je uložila veto na sazivanje summita NATO–Ukrajina u prosincu”, izjavio je mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó.

On je također istaknuo kako Ukrajina ne može zaobići veto, jer je za sazivanje summita potrebna jednoglasna odluka svih zemalja članica i jasno rekao da je odluka vezana za ukrajinski zakon o obrazovanju.

Péter Szijjártó je ranije izjavio da će Mađarska blokirati i bojkotirati put Ukrajine prema EU sve dok Kijev ne izmijeni novi zakon o obrazovanju koji školama brani da održavaju nastavu na drugim jezicima osim na ukrajinskom.

Ako u slučaju Mađarske i ima neke nade za kompromis, po pitanju Poljske i želje Varšave da se dostojno obilježe mjesta na kojima su poginuli poljski vojnici u XX stoljeću, ali prije svega žrtve genocida u Volinju, to će biti nemoguće.

Kijev ne može priznati genocid u Volinju iz prostog razloga što su ga počinili heroji današnje Ukrajine, Stepan Bandera i njegova  Ukrajinska ustanička vojska (UPA), vojno krilo Organizacije ukrajinskih nacionalista (OUN).

Nacistički kolaboracionisti i sljedbenici Stepana Bandere su ubili oko 100 000 Poljaka, uglavnom u ili regiji Volinj, koja je dio današnje Ukrajine, ali je prije Drugog svjetskog rata bila dio Poljske. Dva su razloga zbog kojih su ukrajinski nacionalisti to napravili. Između dva rata Poljaci jesu ugnjetavali Ukrajince iz te regije, prisiljavali ih da prijeđu na katoličanstvo i općenito ih tretirali kao građane drugog reda. Tijekom 1943. su mnogi volinjski Poljaci bili su simpatizeri Crvene armije, što je pokrenulo val pokolja i genocidom u Volinju.

Za službenu Varšavu je obožavanje Bandere neshvatljivo. Pokolj u Volinju je među najgorim zvjerstvima nad Poljacima, ali se Banderi i njegovim sljedbenicima u školskih udžbenicima i na službenoj razini odaje počast kao herojima.

“Banderizam je postao dio državne ideologije, a genocidna ubojstva u Volinju služe za oblikovanje novog ukrajinskog identiteta”,napisao je bivši poljski premijer Leszek Miller.

Poljska i Ukrajina još uvijek održavaju veze zbog pragmatičnog razmišljanja i paranoje od moguće ruske invazije, ali prijepor zbog genocida u Volinju i neprihvaćanja Kijeva da ga prizna kao takvog može dovesti do toga da pragmatizam vrlo lako ustupi mjesto starim ratovima i dovede do pucanja veza zbog povijesti. Naizgled iracionalna situacija, iako je u ovo sukobu u krivu strana koja je rehabilitirala nacističke kolaboracioniste i na njihovoj ostavštini gradi etnocentričnu državnu ideologiju.