Dragi čitatelji portala Logično, živimo u vremenu kada je cijena osnovnih namirnica dosegla nezapamćene visine. Politika i neodrživi ekonomski modeli doveli su nas do točke gdje nam je sve poskupjelo – od jabuke pa do smokve. Možete li vjerovati da na Balkanu, gdje je priroda bila iznimno darežljiva prema nama, danas kilogram trešanja košta vrtoglavih 12 €? A samo do jučer smo ih bezbrižno brali na svakom koraku, u svakom dvorištu i voćnjaku.
Kako smo izgubili našu prehrambenu neovisnost?
Zapadni agrobiznis sustavi nametnuli su nam hibridne sorte voća i povrća koje bez silnih kemikalija jednostavno ne mogu opstati. Ove moderne sorte, iako naizgled atraktivne i uniformne, zahtijevaju konstantno tretiranje različitim pesticidima, herbicidima i umjetnim gnojivima. Došli smo u apsurdnu situaciju – postali smo poput narkomana ovisnih o “dozama” agrokemikalija, a država je, u sprezi s multinacionalnim korporacijama, postala najveći diler ovih “nužnih” proizvoda.
Stare sorte – naše bogatstvo koje nestaje
Ne nasjedajte na priče o čudesnim bio sadnicama iz uvoza. Naše spasenje leži u povratku starim, autohtonim sortama koje su sadili naši djedovi i bake. Uzmimo za primjer kajsije – današnje moderne sorte jedva preživljavaju 8 godina prije nego uvenu i propadnu. S druge strane, stare domaće sorte doživljavale su duboku starost, rađajući i po nekoliko desetljeća!
Naše autohtone sorte prilagođene su našem tlu, našoj klimi i našim uvjetima. One su otpornije na bolesti, zahtijevaju manje njege i, što je najvažnije, čuvaju genetsku raznolikost koja je ključna za našu prehrambenu sigurnost u budućnosti.
Djeca trebaju znati odakle dolazi hrana
Sve počinje s najmlađima. Umjesto da djecu vodimo u igraonice trgovačkih centara, odvedite ih u vrt ili voćnjak. Neka osjete zemlju pod prstima, neka vide kako sjemenka postaje biljka, a biljka donosi plod. Djeca koja razumiju odakle dolazi hrana i koliko je truda potrebno da ona dospije na stol, bit će odgovorniji potrošači i građani.
Pokažite im kako se sadi, kako se brine o biljkama, kako se bere plod i kako se priprema hrana. To su vještine koje će im koristiti cijeli život, a koje, nažalost, polako nestaju iz našeg kolektivnog znanja.
I stanari mogu postati vrtlari
Nemate vrt? To nije izgovor! Mnoge vrste voća i povrća mogu se savršeno uzgajati na balkonima, terasama ili čak prozorskim daskama. Jagode, malina, borovnica, razno začinsko bilje, rajčice, paprike – sve to uspješno raste i u posudama. Balkonski vrtovi nisu samo izvor svježe hrane, već i oaze prirode u betonskim džunglama naših gradova.
Razmjena sjemenja – čuvanje baštine
Organizirajte ili sudjelujte u razmjenama sjemena i sadnica starih sorti. Svaki put kada razmijenite sjeme, ne prenosite samo genetski materijal biljke, već i dio naše kulturne baštine, znanja i tradicije. Takve razmjene jačaju zajednicu i grade mrežu ljudi koji se brinu o očuvanju bioraznolikosti.
Zašto korporacije žele kontrolirati naše sjeme?
Ono što alternativni mediji godinama upozoravaju, a mainstream prešućuje, jest da velike korporacije sustavno rade na monopolizaciji tržišta sjemena. Patentiranjem životnih oblika, GM tehnologijama i zakonskim regulativama koje otežavaju malim proizvođačima da opstanu, stvara se ovisnost o nekoliko velikih proizvođača. To nije samo ekonomski, već i geopolitički problem – tko kontrolira hranu, kontrolira i narode.
Sadnja kao čin otpora
Svaki put kada posadite domaću sortu voća ili povrća, činite mali, ali značajan čin otpora prema sustavu koji nas želi učiniti ovisnima i pasivnima. Uzgoj vlastite hrane nije samo ekonomska nužnost u vremenima krize, već i put prema zdravijem tijelu, zdravijem okolišu i zdravijem društvu.
Počnite danas – posadite nešto. Bilo to stablo, grmić ili tek mali začinski vrt na prozorskoj dasci. Svaka biljka je korak prema prehrambenom suverenitetu i boljoj budućnosti za nas i našu djecu.
Vraćanje prirodi nije korak unazad – to je najmudriji korak naprijed koji danas možemo učiniti.
Jeste li već započeli svoj vrt? Podijelite s nama svoja iskustva i savjete u komentarima!
Trešnje 2020. godine 25 kuna.
Sada su 7.5 eura, tj. 55 kuna.
Porast cijene od 120%.
Jagode 2020. godine 20 kuna.
Sada su 6 eura, tj. 45 kuna.
Porast cijene od 125%.
Ali ako pogledate službene podatke Državnog zavoda za statistiku, po njima je kumulativ inflacije u tih 5 godina bio – 30.2%!
Ne vjerujete?
Napišite u web-tražilicu “DZS kalkulator inflacije” i odredite period od travnja 2020. do travnja 2025.
Ovo je toliko lijepo napisano da vas opet moram pohvaliti! Da, zaista se trebamo vratiti prirodi i prirodnom načinu uzgoja hrane. Zaista nije potrebno toliko pesticida jer postoje potpuno prirodni načini zaštite i prihrane. Rođena sam na selu i iako sad živim u gradu imam veliki vrt i voćnjak koji obiluje raznolikim voćem i svega ima u izobilju. Moram dodati da ipak ne možemo na sve utjecati pa nam mraz odnese ponekad rod nekog voća ili neko nevrijeme , tuča, ali uvijek nam uz Božji blagoslov rodi koliko treba za nas pa i za dijeliti što me najviše veseli.
Iskreno ova vaša 2 pozitivna članka su me danas izula iz cipela i nisam mislila napisati više ovdje komentar i voditi ratove s nekim vjetrenjačama jer me izmorilo baš, ali napisali ste ovo ko da mi čitate misli. Lp
Apsolutno podržavam ovaj tekst!
Otpor!
Svugdje oko gradova imaju džepovi tzv. ničijeg. Svako ima pravo da uredi, malo prikrije, prostor, zasije, par koka, pataka, kozu, i ostalo.dolazi nestašica i glad, pogotovu na periferiji najboljeg cirkusa
EU, prebacuju inflaciju na periferne zemlje da se prikrije da je to mrtav projekt. Ljudi iz Jugoslavije znaju i imaju iskustvo odumiranja.
Hrabro!
Motike u ruke i kopanje!
Napraviti ćemo razmjenu, nema frke. Sistem je neprijatelj.
Ima načina, možemo i ovdje dogovoriti sistem razmjene!
Ko hoće slobodu -sretno!
Dok ne zabrane okućnice svi van na sunce…
Prvi put grad hrani selo!
Tekst je lijep,ideja je savršena .Ali što ćemo sa onima koji ne čitaju vaš portal,i koji utječu na sve oko nas.Nisam protiv vaše ideje,ali kako postići sve ono o čemu pišete ?! Dali će se nakon ovoga što pišete,cijene trešanja spustiti ?! Nismo ni mi sjedili skrštenih ruku,kada smo došli do svega ovoga što nas okružuje. Cijene su već odavno nedopustivo visoke.Odavno već ne jedemo domaće.Već dugo se hrana tretira supstancama koje su štetne.Sve oko nas je kontaminirano.Evo i jutros je nebo bilo išarano.Svi proizvodi koje koristimo su tretirani nečim što je štetno.Voda zrak,tlo,sve.Pčele izumiru.U hranu se miješaju insekti.Proizvodi se i prodaje umjetno ,meso.Lijekovi su štetni.Ništa više nije zdravo.Kako mi koji nismo političari, gledamo na sve to.Dali pokušavamo nešto promijeniti.Što jedemo.Dali nam nešto predstavlja u životu činjenica ,da je sve tako.Dali postoji bilo što što nam je na tržištu,da je zdravo ?! Obzirom na to da smo pristali na ovakvo… Čitaj više »
Na mom ste terenu! Od kada sam se iz Zapresica vratio u “selo” iznad Tuzle, suprugin rodni grad, i od kada sam sa supruginim tatom poceo proizvoditi organsku hranu i prodavati viskove petkom na gradskoj trznici, prije 7 godina je bilo cca. 200 proizvodjaca hrane na trznici, iz oba entiteta naglasavam, a jucer gledam ima nas cca. 30 sa prosjekom godina od cca. 55, dakle uskoro nitko nece proizvoditi nista, nazalost!
Bez straaaaššno strašnog strašila u sred bašte ništa, piši propalo! Kolega novi kolač strašilo menja podmazanim kalašom…razumem ga, da
бек ту т рутс- што би рекли ми добри познавоци енглеског …
ali nema gojimima više ni uzgajanja vlastitog povrća i voća i proizvodnje vlastite hrane
Klaus Švab i WEF zahtjevaju da se gojimima zabrani privatno uzgajanje, jer to više troši CO2, nego velike agrarne komaonije, Monsanto i ostale
Bar dan svima , 2017 sam se odselio na selo , kupio imanje , nije puno koštalo , nisam znao upaliti kosilicu ili motorku a kamoli raditi s njima , 8 godina poslije već znam i popraviti te alate a koristiti samo tako. Prije par godina zatvorio sam firmu i otvorio OPG i živim od svog rada , jesti uzgajamo sve što nam je potrebno i za cijelu godinu kad se smrzne imamo . Dućan vidim jednom mjesečno . Može se samo se je potrebno odreći komfora grada i stana u kojem sam se osjećao kao golub u kavezu . Puno je imanja na kojima nema nikoga , ljudi odabrali konformitet ne znajući da je konformitet komordibitet i lagano im se stvaraju nevidljive rane na duši dok ne prolupaju . Djeca ne znaju više ništa o hrani , kuhanju , samo Glovo , Wolt buraz . Jebeš to . Može… Čitaj više »
Bravo! Revolucija počinje na kućnom pragu!
Prehrambena autonomnost klijuč je slobode.
Čuvanje sjemena je po defaultu zadatak države.
Postoje dvije velike banke: Norveška i Rusija.
Uopće nisam sigurna koliko se u kakvog sjemenja može naći u poljoprivrednim apotekama.
——–
Drugo. Odavno je u nekim američkim državama (7-8 godina?), uz zabranu npr skupljanja kišnice, zabranjena i sadnja ovoga i onoga.
Naročito… ljekovitog bilja.
U EU, Čak i takve stvari kao što je pečenje rakije ili skupljanje maslina nastoje se staviti pod kontrolu države, komercijalizirati, i dakako naplatiti neki porez.
(Samo što se inspektori nisu dobro proveli kada su krenuli kontrolirati sakupljanje maslina. 😁)
+
👍, pošto slika govori mnogo više od riječi, bilo bi dobro da otvorite mogućnost za po jednu fotografiju u glavnom komentaru, tako će razmjena iskustava biti temeljito potkrepljenja kroz praksu i stvarna postignuća, bez priča u stilu, trebalo bi ili moglo bi se, i stimulacija za neodlučne bila bi mnogo veća.
Napokon naslov sa smislom.
Voće, povrće sa tih terena, stare sorte no comment 👍
Jutros na pijaci obavio spizu :
Vezica mlade kapulice, uglavičene 1 E
Glavica češnjaka. . 1E
Mjerica rige 1E
Vezica peršina O,5 E
Mladi krumpir, naš. 1E
Trešnje, samo pogledao. 7-8E
Kozice. 10 E
Arbuni, prodajem. ….. 15 E
Lignje, prodajem. 20 E
Ostalo
Ulje maslinovo Monini na popustu. 8,9 E
Ulje maslinovo kod susjeda. 13 E
Travarica. 13 E
Lozovača kod susjeda. 5,5 E
Mlijeko 2,8. 0,8 E
Kefir. . 2,2 E
Kruh polubijeli. 1,2 E
Junetina od vrata. 8,4E
Očito da moram poraditi na stavkama
Kod susjeda i prodajem.
Odavno planiram uzeti komad zemlje. Još se uvijek može naći po 10-15 E po m2.
Mala polovna kamp kućica, gradele i peka. A kašune sa zemljom sa ugrađenim pomičnim plastenikom, podignuti na visinu, zbog godina koje pristižu.
Kružni tok navodnjavanja kišnicom sa kaljužnom pumpom.
Izgleda mi dohvatljivo, pod uvjetom da sve ne ode u područje pustih snova.
Pozdrav svima, kao redovni citaoc portala i nekadašnji komentator pesimistima i jazavccima 🖕.
Iznijet cu osobni primjer.
2018 smo kupili manju kucu u siroj okolici zagreba cca 24000 e, 6 godina lagano uredivali bez kredita u c19 projektu propast vlastitog posla i preseljenje kod roditelja ( zivot u dnevnom boravku) hahha na prisilnom godišnjem napravim 2. dijete. Uglavnom kupili smo plastenik cca 60 m2 sredili koliko toliko kucicu da mozemo zivjeti i 2023 preselili. Danas imamo 30 tak domacih koka, vrt u plasteniku i vani. Sjeme smo kupili opg pereglin iz Karlovca vec drugu godinu sve imamo svoje i planiramo jos zivotinja. Mjesecno trosimo 200 do 300 e za speceraj i do 150 za rezije. Sve ostalo bonus. Za sve koji rszmisljaju slicno zelim reci da je moguce zivjeti da te iskreno zaboli 🖕 za 95 % vijesti. Pozz
Nova upražnjena radna mjesta će nestati, postojeća se više neće popunjavati, a ljude će zamijeniti agenti umjetne inteligencije. Društvo će shvatiti razmjere katastrofe tek kada bude prekasno. Ovo upozorenje izdao je Dario Amodei, izvršni direktor kompanije Anthropic, koja razvija umjetnu inteligenciju.
Umjetna inteligencija bi mogla uništiti polovinu svih radnih mjesta na početnom nivou i povećati nezaposlenost na 10-20% u narednih pet godina.
Prema riječima stručnjaka, „dolazi do masovnog gubitka radnih mjesta u tehnologiji , finansijama, pravu, konsultantskim i drugim administrativnim poslovima, posebno na početnim pozicijama.“
–
Gradove, fensi izlaske, brzu i sporu hranu, megamarkete, ćemo prepustiti bogatašima i njihovoj kratkoživućoj deci.
Gradovi će ostati prazni muzeji na otvorenom kao dokaz ljudske ludosti i pohlepe.
–
AI niti može niti želi da uzgaja prirodne biljke.
Super tekst,kao i pojasnjenja kao dokaz nudim svoje iskustvo!!!!!
Jako kratko,vec 20 god.imam svoja stabla i sadim svoju verduru,nikad nisam kupio nista u marketima osim banana i to zimi jer ljeti su izdusene i unistene hladnjacama!!!!!
Proizvesti i jesti svoje je neizmjerno zadovljstvo !!!!
Da je stoka htjela raditi i biti neovisna o stvorovom sistemu nebi utrčala u totijeve mišolovke zvane gradovi već bi ostala na selu. Piši propalo, stoka je već po stoljeća u mišolovkama. Zadnje globalno mamljenje stoke u gradove mišolovke je bilo zadnja tri desetljeća u stvorovoj Kini, učerali po milijarde stoke u beton.
Svatko onaj koji nije u mogućnosti, po tom pitanju nešto uraditi. Ili neće.Ili mu se ne isplati. Ima alternativu.
U selima koja su mu u blizini ima poljoprivrednika i uzgojivača stoke od kojih se po dogovoru može nabaviti sve od hrane za jedno domaćinstvo i to sa dostavom na kućni prag.
Npr. može za vas sa svojim svinjama uzgojiti i vašu. Kad dođe vrijeme, tranžirati meso, napraviti kobasice i osušiti pršut.
Ako bi ovo bilo masovna pojava i ako bi se ona ustalila, pripomogla bi razvoju i opstanku sela.
Poznata je prijevara nekih od tkzv. OPG.
Proizvode koje kao svoje prodaju na tržnici, otkuplju iz skladišta Veletržnica stacionirane na kraju grada.Ciparski ili egipatski krumpir prodaju kao svoj iz OPG.
Ružno je reći ali je istinito. Radi se o lukavim starim bakicama koje postavljaju cijenu na osnovu dojma kojeg steknu prvim pogledom na vašu osobu.
Mene uvijek pokušaju prevariti.
Kad bakici kažem. Pa to je preskupo. Ona će:
A šta si mislija, triba saditi, kopat,zalivat….trgat.
A što si se nakopala i natrgala. Možda, nekad davno u mladosti.