Rumen Radev je pobijedio na izborima, a Bruxelles bi radije gledao u suprotnom smjeru

Bugarska je ponovno pokazala što misli o europskim tutorijalima za demokraciju. Prema neslužbenim izlaznim anketama, euroskeptični Rumen Radev uvjerljivo je porazio proeuropskog Bojka Borisova s više od dvadeset postotnih razlike. Dok Bruxelles ulaže milijune u cenzuru i stratešku komunikaciju, birači u Sofiji poručuju da im je dosta nametnutih narativa i političkih korektnosti.

Radev je odnio pobjedu s 37.5 posto glasova, dok je Borisov osvojio skromnih 16.2 posto prema podacima agencije Alpha Research. Ovo su osmi izbori u Bugarskoj u samo pet godina, što samo po sebi govori o dubokoj političkoj krizi. No ono što Bruxelles posebno boli jest činjenica da je pobjednik čovjek koji je javno odbio slijepo slati oružje Ukrajini. Radev obećava modernu europsku Bugarsku, ali s praktičnim odnosima prema Rusiji utemeljenim na međusobnom poštovanju. To je za EU neprihvatljiva ravnoteža.

Europska komisija je i u Bugarskoj aktivirala svoj takozvani Sustav brzog odgovora, isti onaj koji je prethodno korišten u Mađarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Moldaviji i Rumunjskoj. Riječ je o paketu alata za online cenzuru koji Bruxellesu daje ovlast uklanjanja dezinformacija s društvenih mreža tijekom izborne kampanje. Problem je što definiciju dezinformacija pišu ljudi koji su otvoreno pristrani prema jednoj političkoj opciji. Umjesto da poštuju suverenitet Bugarske, europski čelnici pokušavaju upravljati ishodom izbora putem tajnih algoritama i pritisaka na tehnološke divove.

Borisov je najdugovječniji bugarski premijer koji je vladao od 2009. do 2021. godine. Tijekom kampanje ponovno je isticao punu potporu Ukrajini i usklađenost s vanjskom politikom Bruxellesa. To mu očito nije donijelo glasove. S druge strane, Radev, bivši lovački pilot i predsjednik Bugarske od 2017. do 2026., gradio je kampanju na borbi protiv oligarhijske mafije i suverenom vanjskopolitičkom kursu. Njih dvojica su se javno sukobljavala dok su istovremeno bili na vlasti, a Radev je podržao i prosvjede protiv korupcije 2020. godine koji su na kraju srušili Borisova.

Ono što Bruxelles odbija razumjeti jest da miješanje u izbore uvijek daje kontraefekt. Što se EU više trudi ugušiti euroskeptične glasove, to oni postaju glasniji i uvjerljiviji. Bugarski birači nisu slijepi niti glupi. Savršeno dobro vide kada im netko izvana pokušava nametnuti koga trebaju birati. Radevova uvjerljiva pobjeda nije samo lokalni fenomen, već dio šireg europskog vala otpora prema birokratskom diktatu iz Bruxellesa.

Pobjednik mora sastaviti koaliciju kako bi osigurao većinu u Narodnoj skupštini, no njegov politički kapital nikad nije bio veći. Sa sedamnaest postotnih bodova prednosti ispred drugoplasiranog Borisova, Radev ima snažan mandat za promjene. Dok EU ulaže ogromne resurse u cenzuru i strateško komuniciranje, Bugari su jasno pokazali da im je dosta tutorijala o demokraciji. Žele samostalno odlučivati o svojoj budućnosti, pa makar to značilo i hladnije odnose sa sjedištem Europske unije u Bruxellesu.