Rusija će zabraniti političke stranke koje primaju novac iz inozemstva

Predstavnici iz Ujedinjene Rusije, najveće političke snage u Državnoj dumi Ruske Federacije, koji od 450 zastupničkih mjesta imaju 341, Gadžimet Safaraliev, Jevgenij Marčenko i Valentin Subbot su u proceduru uputili prijedlog zakona koji predviđa likvidaciju političkih stranaka koje primaju financijsku potporu iz inozemstva.

Prema postojećem zakonu, ruske pravne osobe s udjelom stranog kapitala većim od 30%, međunarodne javne organizacije, strani pojedinci i osobe bez državljanstva ne mogu financirati ruske stranke. Za kršenje ovog zakona predviđena je novčana kazna.

Međutim, prema tom zakonu ne postoji način da se likvidiraju i raspuste stranke koje primaju novac od navedenih inozemnih donatora i sankcije snosi samo financijer. Osim toga, sankcije su novčana kazna i ako inozemni donator procjeni da se isplati financirati stranke, koje ne mogu biti raspuštene, i istovremeno plaćati kazne, sustav funkcionira tako da se novcem iz inozemstva nesmetano može vršiti utjecaj na politički život Ruke Federacije.

Upravo zbog manjkavosti postojećeg zakona su tri zastupnika Ujedinjene Rusije predložile ovaj prijedlog zakona, koji će, obzirom na raspored snaga u osom sazivu parlamenta, vjerojatno biti usvojen.

Naime, od 450 zastupničkih mjesta Ujedinjena Rusija ima 341. Podržava je Liberalno-demokratska stranka koja ima 40 glasova, te jedan zastupnik stranke Domovina. Opozicija Ujedinjenoj Rusiji su Komunistička stranka s 43 zastupnika, stranka Samo Rusija s 23 glasa, te Građanska platforma s jednim zastupnikom i jedan nezavisni zastupnik.

“Našim prijedlogom zakona sada uvodimo zakon za stranke koje treba likvidirati. To nije samo slučaj kada, na primjer, dolazi gotovinski novac, kojeg je lako pratiti, pa čak i novčano financiranje”, izjavio je za TASS jedan od autora dokumenta, zastupnik Jevgenij Marčenko, piše Kommersant.

Prema prijedlogu zakona, govori se o primanju sredstava od stranih država, pravnih i fizičkih osoba, osoba bez državljanstva, ruskih pravnih osoba koje imaju više od 30% udjela inozemnog kapitala ili dionica, međunarodnih organizacija i javnih pokreta, kao i anonimnih izvora.

Također se predlaže da se u skladu s inicijativom stranke likvidiraju zbog kršenja ustavnih prava i sloboda čovjeka i građanina.
Autori prijedloga zakona naglašavaju da će provedba inicijative „pomoći u sprječavanju daljnjeg potkopavanja Rusije u međunarodnoj političkoj areni”.

“Potreba dodatnih zakonskih mjera kojima se uspostavljaju ograničenja na aktivnosti političkih stranaka sazrela je zbog aktivne antiruske propagande članova ruskih oporbenih stranaka u inozemstvu, diskreditacije državnih simbola Ruske Federacije u obliku njenog državnog ustroja i javnih vlasti”, stoji u obrazloženju.

U listopadu prošle godine je ministarstvo pravosuđa uvrstilo takozvani „Fond za borbu protiv korupcije“ Alekseja Navalnog na popis nevladinih organizacija sa statusom „stranog agenta“. Izviješteno je da se odluka nije odnosila na istragu koju je istražni odbor vodio u vezi s fondom. Kasnije je istraga potvrdila da je takozvani „Fond za borbu protiv korupcije“ primao sredstva od stranih izvora.
Istražno povjerenstvo Rusije je provelo istražne radnje u 30 ruskih regija, kao i u mjestima prebivališta zaposlenika zaklade.

“Brojni zaposlenici takozvanog „Fonda za borbu protiv korupcije“ pozvani su kod istražitelja radi ispitivanja o kaznenom predmetu. Uz to, na zahtjev istražnog povjerenstva, sud je zamrznuo račune koje je FBK otvorio u kreditnim institucijama. Rutinskom provjerom je utvrđeno da su na te račune pristigla sredstva iz stranih izvora. Konkretno, to je bio temelj za upis „Fonda za borbu protiv korupcije“ u registar organizacija koje obavljaju funkcije stranog agenta“, napominje se u izvješću povjerenstva iz listopada prošle godine.

Prethodno je prijavljeno da je član Javne komore Rusije, odvjetnik Ilja Remeslo uputio apel ministarstvu pravosuđa, tražeći da otkrije kako zaposlenici FBK-a s plaćom od 80 tisuća rubalja mogu “donirati” milijune u taj fond.

No, kada se usvoji novi zakon, to se neće odnositi samo na „ikonu Zapada u borbi za demokraciju“, blogera Alekseja Navalnog, već za sve koji se financiraju iz gore spomenutih izvora, čime će se utjecaj na unutarnju politiku Ruske Federacije smanjiti na minimum i jedini izlaz će biti crni fondovi i mito, ali ove aktivnosti spadaju pod Kazneni zakon Ruske Federacije, iako bi tako trebalo biti u svim normalnim zemlja.

Ova nova mjera će se sigurno naći na udaru zapadnih kancelarija koje će biti zabrinute za stanje ljudskih prava i demokracije u Rusiji, a reakcija će vjerojatno biti slična histeriji usmjerenoj protiv Budimpešte, gdje Viktor Orban traži da nevladine udruge objave imena i iznose inozemnih sponzora, što EU vidi kao „kršenje prava na privatnost“.