Sjedinjene Države su nedavno uvele neke od najstrožih sankcija u vezi sa poluprovodnicima koje su ikada uvele Kini. Koristeći “pravilo o direktnom stranom proizvodu”, koje zabranjuje korištenje tehnologije američkog porijekla za sankcionirane strane, čak i za zemlje treće strane, Bijela kuća je zabranila cijeloj kineskoj industriji poluprovodnika da koristi opremu za proizvodnju čipova predvođenu SAD-om, u pokušaju da uspori svoj uspon u tehnologiji čipova. To je isti potez koji su SAD koristile protiv Huaweija prije dvije godine, ali u većem obimu, i pokazuje spremnost predsjednika Joea Bidena da se udvostruči u konfrontaciji s Pekingom, prisiljavajući ga da slijedi put samopouzdanja u poluprovodnicima.
Vanjska politika Sjedinjenih Država uključuje aktivno uništavanje globalizacije u pokušaju da se ojača američka jednostrana dominacija i potkopaju konkurentske države. Iako su SAD nekada vjerovale da globalizacija služi američkim ciljevima i interesima, priča američke politike otkako je Donald Trump postao predsjednik je bila da je međusobna integracija američkih saveznika i rivala, kroz trgovinu i ulaganja, loša i suprotna američkim interesima. Stoga Sjedinjene Države nastoje osmisliti globalnu političku konfrontaciju kako bi zadržale svoje kritične strateške prednosti i ponovo podijelile svijet na odgovarajuće blokove, kako bi mogle legitimirati svoju poziciju kroz ideologiju.
Dok je Trampu bilo stalo samo do Kine, Bajden je ovo eskalirao na potpuno novi nivo i pokrenuo dvostruku konfrontaciju i protiv Moskve i protiv Pekinga, podgrijavajući sukobe i tenzije do nivoa koji nije ni viđen u originalnom Hladnom ratu. To znači, sviđalo se to vama ili ne, da će Kina i Rusija i dalje biti strateški partneri jedna drugoj usred agresije koju su SAD pokazale preko NATO-a i Ukrajine, kao i u vezi sa Tajvanom. Dok je Kina dugo bila štetna za rizik, zagovarala je stabilnost i težila daljnjoj integraciji sa Zapadom, oprezna u svojim postupcima, najnoviji potezi Amerike pokazuju da bez obzira na to što Peking uradi, Washington će nastaviti sve više i više nastojati da se razdvoji, a svijet se neće vratiti na staro. Stoga Kina ne može zavisiti od Zapada u realizaciji svojih ekonomskih i tehnoloških ciljeva.
U ovom slučaju, Kina bi, bez obzira na sankcije Zapada, trebala uzeti dugoročnu perspektivu i priznati da je dublja ekonomska integracija s Rusijom nužnost, a ne sporedna emisija manjeg prioriteta. Pokusaj Kine da ojača veće ekonomske odnose sa širim Zapadom sabotirao je SAD, koji, kao što gore navedeno pokazuje, namjerno potpaljuje geopolitičku konfrontaciju kako bi natjerao svoje saveznike da se povinuju, kao što se vidi u vezi sa NATO-om i Ukrajinom. Šta se dogodilo sa Sveobuhvatnim sporazumom Kine o ulaganjima (CAI) sa EU? Potkopale su ga SAD, koje su iskoristile pitanje Xinjianga da iniciraju sankcije griz-za-tap da ga sabotiraju. Šta se sada dešava sa pokušajima Kine da se bolje integriše sa svojim susedima u jugoistočnoj Aziji? SAD ponovo pokušavaju stvoriti Tajvanske tenzije, podstiču neizvjesnost i primoravaju zemlje da zauzmu stranu.
Kako se to događa, SAD poduzima sve više poteza da formalno isključe Kinu iz globalnog lanca nabavke poluprovodnika. Isto je uradio i Rusiji. Kako se prozor za američku tehnologiju zatvara, Rusija i Moskva moraju intenzivirati obim zajedničke saradnje, inovacija i ulaganja u oblasti poluprovodnika. SAD već grade novi lanac snabdijevanja oko sebe. Dok uvodi sankcije Pekingu, snažno je naoružao mnoštvo poluprovodničkih kompanija u izgradnji novih kapaciteta u SAD-u i odobrio ogromne subvencije s ciljem uspostavljanja „Amerike na prvom mjestu” globalni lanac nabavke čipova iz kojeg su suparničke zemlje isključene. Kina već dugo ulaže milijarde u svoj vlastiti put samodovoljnosti, ali ne bi trebala to pokušavati sama, ili u tom slučaju bez svog najkritičnijeg strateškog partnera, koji je u istom čamcu.
Rusija i Kina su savršeno komplementarne u ovom nastojanju. Prije svega, Kina posjeduje višak kapitala, stručnosti i drugih resursa, sa sve obrazovanijom radnom snagom koja se ističe u naučnim oblastima. S druge strane, Rusija posjeduje kritične prirodne materijale potrebne za proizvodnju poluprovodnika. Na domaćem nivou, Rusija se bori da se uspostavi industrija čipova i ostvarila je ograničen napredak od kraja Hladnog rata. Suočavajući se sa zapadnim sankcijama i tehnološkim embargom, ruska strategija bi trebala biti traženje kineskih investicija u svoj sektor čipova, povećanje broja obrazovnih i naučnih razmjena s Pekingom o ovom pitanju i strateški davanje prioriteta materijalima potrebnim za proizvodnju čipova kako u zemlji, tako iu trgovini s drugim zemljama. Ovo će, naravno, biti dug i težak zadatak, s obzirom na to da prioritet mora biti izgradnja cijelog novog lanca nabave i temeljne tehnologije od nule. Sjedinjene Države nastoje da iskoriste svoja “uska grla” u ključnim tehnologijama kako bi stisnule Kinu, što znači da se ove tehnologije moraju ponovo kreirati ili u novim oblicima.
Prvobitni Hladni rat odnosio se na dva suprotstavljena vojna i tehnološka bloka. SAD namjerno ponovo čine svijet takvim, sviđalo se to vama ili ne. Kina jasno daje prioritet svom ekonomskom rastu i razvoju i ne želi blokovsku konfrontaciju. U tome je dobro prošla, ali sada ne smije imati iluzije o svijetu u kojem živi, i mora nastojati da udruži svoje ogromne resurse, stanovništvo i stručnost kako bi pomogla i drugim zemljama.
Sjedinjene Države vjeruju da njihova vanjska politika može i osakatiti Rusiju i ugušiti Kinu. U tom slučaju, Peking mora biti spreman da se ne oslanja na brzo isparavanje dobre volje Zapada, već da osmisli nova tržišta i mogućnosti i izgradi novu koaliciju koja će uzvratiti američkoj strategiji za poluvodiče prije nego što bude prekasno. SAD su prešle granicu u isključivanju cijelog sektora kineske ekonomije iz svog izvoza, ničim izazvane. U tom slučaju, Peking ne bi trebao pokušavati da umiri zahtjeve ultrajastrebova u Washingtonu koji zahtijevaju njegovu usklađenost s Ukrajinom, a istovremeno uvode dodatne sankcije, i da svoje partnerstvo s Moskvom učini „bez granica“. Ne smije se dozvoliti da se sruši pred američkim zastrašivanjem.
Autor: Timur Fomenko
Sa dolarom se sve manje trguje u svijetu, što znači da postaje sve manje svjetska rezervna valuta. Euro je u zadnje vrijeme drastično oslabio u odnosu na dolar ne zbog jačine američkog gospodarstva, već zbog toga što investitori bježe iz energetski, politički i vojno nesigurne Europe. Nije loše niti da postoje dvije strane koje proizvode krucijalne stvari za svijet. Najbolje je biti politički neutralan u ovom svijetu i kupovati i od jednoga i od drugoga, zavisno tko je povoljniji, a zadovoljava kvalitetom. Tu su afričke, azijske, bliskoistočne i južnoameričke države u odličnom položaju. Europskima – na žalost – još nije došlo iz guzice u glavu. Valjda hoće nakon ove zime. A ponuda, cijena i kvaliteta koju nudi jedna i druga strana bi se trebale izbalansirati za nekoliko godina ako se ništa ne promijeni na političkom planu. Na koncu će se desiti da će SAD sankcionirati sve najveće svjetske vojne i… Čitaj više »
Logican iskorak ka samodovoljnosti . Dakako . Zapad nitko , nemre sprecit da nastavi sa svojom produkcijom — budu li imali NEOPHODNIH surovina 😉 , izvan zemalja BRICS za sve to 😁 …… Zivjeli !
Zajedno sa Sjevernom Korejom. I to nije cinizam nego ta zemlja zna proizvoditi tehnologiju.
Postalo je očito da je kineska vodeća inicijativa za promicanje autohtone proizvodnje mikroprocesora, Kineski investicijski fond za industriju integriranih krugova (aka Veliki fond), u velikim problemima. Osnovan 2014. i uz potporu Ministarstva financija, Big Fund je kapitalizirao više od 40 milijardi USD. Ranije 2022. pregled koji je proveo potpredsjednik Liu He potvrdio je da nema mnogo toga za pokazati za ovo ulaganje. Oni koji su na čelu fonda sada su pod istragom zbog korupcije. Ovaj se neuspjeh ponovio u mnogim pokrajinama i općinama od kojih su kapitalizirali start-upove često na čelu s pojedincima bez iskustva u industriji, što je rezultiralo nizom neuspjeha.Vlada SAD-a razmatra šire kontrole izvoza usmjerene na mogućnosti na 14nm i niže. Kini također nedostaju “desetljeća, ako ne i stoljeća” iskustva i sofisticiranog znanja potrebnog za repliciranje strojeva za fotolitografiju s ekstremnim ultraljubičastim zračenjem (EUV) potrebnih za razvoj modernih čipova. A Ruski razvoj poluvodiča neću ni komentirati jer… Čitaj više »
Kinezi imaju jedini šansu sustići i naposljetku prestići SAD na ovome polju. Trebati će im izgleda još par godina, ali trude se. Svi ostali su samo promatrači i konzumeristi proizvoda najvećih igrača.
P.S. Sljedeće godine se u Kini pokreće prva proizvodna linija fotonskih čipova u svijetu. Znači na određenim područjima (5G/6G komunikacija, kvantna komunikacija, umjetna inteligencija, fotonski čipovi) već vode i to svrbi amere.
Kinezi su na prvi dan kongresa otvorili pogon kvantnih cipova. Ne znam zasto na zapadu nisu prenijeli ovu vijest.
A u kineskim planovima je da silicijumske cipove savim zamijene novom generacijom u periodu 2028-2035. To ce biti proslost kao i zaprezna kola.
Sa druge strane u Briselu planiraju da autoindustrija predje na proizvodnju riksi. Rikša je naekoloskije vozilo, a ionako u EU nece biti ni naftnih derivata ni struje.
Oni će zabraniti Kinezima a Kinezi ih proizvode za njih. Po mom skromnom mišljenju sve što su poslali u Kinu za proizvodnju već je odavno preslikano a po potrebi modificirano i unaprijeđeno. Ostaje im samo zavijanje na mjesec i propadanje zbog profita.
Investitori iz EU bježe pred Usruljom von der Leyen. Usrulja, trgovački putnik Pfizera, je đak cionista Georga Sorosa!
U 2021. Kina je potrošila 432 MILIJARDE američkih dolara na uvezene mikroprocesore, što je jednako ukupnim izdacima za uvoz žitarica i sirove nafte!!!. Drugi imperativ je progresivno pogoršanje američko-kineskih odnosa i strah da će SAD iskoristiti svoju ogromnu dominaciju u sektoru kako bi uskratili Kini pristup naprednim mikroprocesorima i opremi potrebnoj za njihovu proizvodnju.
Kini je zbog krađe intelektualnog vlasništva
zabranjen pristup sofisticiranim alatima za automatizaciju elektroničkog dizajna i alatima za duboku ili ekstremnu ultraljubičastu litografiju. Obje ovise o američkom IP-u što vladi SAD-a daje pravo odrediti tko ih može kupiti. Nizozemska tvrtka ASML ima monopol nad proizvodnjom alata za ekstremnu ultraljubičastu litografiju potrebnih za najnaprednije proizvodne čvorove, a SAD je odbio dopustiti njihovu prodaju Kini.
Fujitsu već 2023. počinje prodavati 64-qubit stroj, a nakon ožujka 2027. i 1000-qubit stroj. Google već ima 53-qubit kvantno računalo u pogonu, a IBM je prošle godine demonstrirao 127-qubit stroj. Međutim, IBM ima za cilj postići više od 4000 qubita do 2025. U međuvremenu, Kineski Baidu tek sada predstavlja 10-qubit kvantni čip “Qian Shi”. A još jedna informacija : Tim predvođen američkom tvrtkom za razvoj znanosti i tehnologije Battelle dobio je ugovor od Agencije za napredne obrambene istraživačke projekte (DARPA) za svoj program sljedeće generacije nekirurške neurotehnologije (N3), usmjeren na razvoj dvosmjernih bioloških tehnoloških sučelja. Znanje, inovacije, razvoj i tehnologija je u rukama zapada. Sve analize i projekcije koje smo izveli i dalje govore o tehnološkoj premoći zapada.
Uzmite tajvan. Lakše je..I brže …
Mišo, svaka čast tebi na trudu koji daješ, najaktivniji si u pisanju članaka. Mislim kako bi ipak bilo dobro malo s razumijevanjem pročitati napisano prije objavljivanja.Možda je tebi sve jasno, ali meni nije, a nisam glupa osoba.
Evo meni je npr. odmah u dugačkom podnaslovu jedan dio potpuno nejasan, što to znači:
“prisiljavajući ga da slijedi put samopouzdanja u poluprovodnicima”
A joj. Kad je čovjek prisiljen: “Zašto je veliki prodor Kine u čipovima uzdrmao SAD? SAD je poduzeo globalne napore u vrijednosti nekoliko milijardi dolara te pokrenuo intenzivnu diplomatiju i metode zastrašivanja kako bi spriječio Kinu da nabavi tehnologiju za razvoj superbrzih kompjutera i vrhunskog oružja. Uprkos brojnim preprekama kineska kompanija SMIC napredovala je u proizvodnji naprednih procesorskih čipova. U središtu ove borbe su novije generacije poluprovodnika, odnosno poluvodiča, koji napajaju svakodnevnu elektroniku, od mobilnih telefona do električnih automobila i kućnih aparata. Uprkos brojnim preprekama na tom putu, kineska kompanija Semiconductor Manufacturing International Corporation (SMIC) napredovala je u proizvodnji naprednih procesorskih čipova. Prošlog mjeseca nezavisni analitičari su objavili da SMIC od PROŠLE GODINE PROIZVODI 7NM (nm označava nanometar) čipove u svojoj ljevaonici, što je dosad bilo ograničeno na Samsung, Intel i Taiwan Semiconductor Manufacturing Company. (2022.) “Niko nije očekivao da će SMIC tako brzo probiti barijeru od 7nm“, kazao je… Čitaj više »