Rusija je spremna Iranu prodati tenkove, ratne zrakoplove i druga oružja

Rusija je izrazila spremnost za prodaju ofenzivnih oružja Iranu, posebno borbenih zrakoplova.

“Rusija je spremna razgovarati s Iranom o suradnji na ovom polju, ali samo pod uvjetom da praktično provođenje ovih projekata započne nakon ukidanja međunarodnih sankcija”, rekao je direktor ruske Federalne službe za vojnotehničku suradnju, Dmitrij Šugajev.

Prema ruskom dužnosniku, Iran bi bio zainteresiran za nabavu borbenih zrakoplova i helikoptera, tenkova, brodova, obalnih obrambenih sustava i motora za zrakoplove, kao i rezervnih dijelova za zrakoplove, oklopna vozila, tenkove i podmornice.

Međutim, Šugajev je jasno dao do znanja da će Rusija Iranu nastaviti isporučivati sve vrste obrambenih oružja, koje ne podliježu sankcijama, kao opreme za radio prepoznavanje.

“Ugovori koji ne podliježu sankcijama Ujedinjenih naroda se i dalje ispunjavaju. To su sustavi za promatranje i prepoznavanje, uređaji za radio promatranje, oprema za radio prepoznavanje i druga nenasilna oprema”, rekao je ruski dužnosnik.

U skladu s Rezolucijom 2231 Vijeća sigurnosti UN-a, donesenom 20. srpnja 2015., Moskva ne bi trebala isporučivati oružje Iranu do listopada 2020. godine.

U travnju 2015.je ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao uredbu kojom se ukida zabrana isporuke sustava protuzračne obrane i projektila. Tako je, prema sporazumu potpisanom 2007. godine, prva isporuka ruskih sustava S-300PMU2 stigla u Iran u travnju 2016., a kompletna  isporuka je završila u listopadu iste godine.

Unatoč antiiranskoj propagandi, Islamska Republika objavljuje svoje dokumente kojima jamči da je njezina vojna doktrina čisto obrambena i u potpunosti se temelji na odvraćanju, stoga iranska vojska, iako je snažna sila, ne predstavlja nikakvu prijetnju zemljama Bliskog istoka i drugim zemljama Azije ili šire.

U proteklih 40 godina, unatoč sankcijama, iranske oružane snage nastavljaju napredovati u razvoju svojih obrambenih sposobnosti za suočavanje sa stranim prijetnjama. Kako se redovito može vidjeti na vojnim paradama i raznim sajmovima vojne opreme, čini se da odrađuju odličan posao, kojim često iznenade svoje potencijalne agresore.

Iranski predsjednik Hassan Rohani najavio je ranije ovog mjeseca da će embargo na oružje UN-a Iranu završiti 2020. godine, što bi, kako je rekao, mogao biti rezultat održavanja u životu nuklearnog sporazuma iz 2015.

“Dragi iranski narodi bi trebali znati da ćemo zahvaljujući nastavku nuklearnog sporazuma u sljedećoj godini ostvariti veliki diplomatski, obrambeni i sigurnosni cilj”, rekao je predsjednik pred mnoštvom ljudi u gradu Rafsanjan, provincija Kerman.

Iran je sklopio međunarodni sporazum o svom nuklearnom programu s pet stalnih članica sigurnosti UN-a, te Njemačkom i Europskom unijom u srpnju 2015. Sporazum je potvrđen Rezolucijom 2231 Vijeća sigurnosti UN-a. Međutim, u svibnju 2018. Sjedinjene Države pod predsjednikom Trumpom jednostrano odustaju od sporazuma i time krše međunarodno pravo.

“Nakon izlaska Amerikanaca smo mogli birati. Neki su nam rekli da se i mi odmah povučemo iz sporazuma. Neki su nam rekli da u svakom slučaju moramo ostati, a neki su nam rekli da bi trebali slijediti srednji put. Shvatili smo da nam najviše koristi taj srednji put”, rekao je Hassan Rohani.

Rohani, koji obavlja i funkciju glavnog tajnika Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, rekao je: “Prije nuklearnog sporazuma, prema rezoluciji Ujedinjenih naroda, Iranu nije bilo dopušteno uvoziti ili izvoziti oružje. Na temelju navedene rezolucije, kao i rezolucije 2231 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, ako uspijemo spasiti nuklearni sporazum, ukinuti će se embargo na oružje Iranu i zemlja će biti slobodna prodavati i nabavljati oružje, što je jedan od najvažnijih ishoda nuklearnog sporazuma.”

Podsjetimo, za Ujedinjene narode je nuklearni sporazum još uvijek na snazi, kao i za Rusiju, Kinu, Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku i EU. Za nešto manje od godinu dana, prema Rezoluciji  2231 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda prestaje vrijediti embargo na prodaju oružja Iranu i Rusija, u konkretnom slučaju, može sklapati ugovore o svim vrstama oružja koje interesira Islamsku Republiku.

Što se tiče novca, to neće biti problem, jer je između Moskve i Teherana na snazi ugovor „roba za naftu“, koji u nedostatku čvrste valute može poslužiti kao „sustav naplate“, što je bio i za vrijeme međunarodnih sankcija nametnutih Islamskoj Republici.

Osim toga, Iran je upravo ovih dana objavio da je u zemlji otkriveno naftno polje koje će vjerojatno za trećinu povećati državne rezerve.

“Otkrili smo nalazište nafte koje, kako se procjenjuje, sadrži oko 53 milijarde barela nafte”, rekao je Rohani tijekom govora održanog u Yazdu ranije ovog mjeseca.

„Takvo bi otkriće moglo za trećinu povećati naše državne rezerve. Krajem 2018. one su iznosile 155,6 milijardi barela, što su podaci najnovijeg broja “Statističkog pregleda svjetskih energetskih zaliha” kojeg je objavila grupa BP“, rekao je iranski vođa.

Iran je tako zauzeo četvrto mjesto u svijetu po rezervama nafte, odmah iza Venezuele, Saudijske Arabije i Kanade, a ovo polje ne može ne zanimati ruski Rosneft i druge naftne kompanije. Što se Moskve tiče, vjerojatno nema nikakvih problema da se „kapara“ za razvoj ovih polja isplatu oružju. No, to je samo jedna od mogućnosti. Dmitrij Šugajev nije govorio o mogućnostima naplate oružja koje bi moglo interesirati Iran, već samo da je Moskva nakon listopada 2020. spremna pregovarati o bilo kojem poslu u tom području, obzirom na prestanak međunarodnog embarga.

Tehran Times