fbpx

Saudijska Arabija korak do ponora

Saudijska Arabija - kriza

Nakon desetljeća tijekom kojih je igrala ulogu posrednika između država, namećući se kao regionalna sila, politika uplitanja i podržavanja terorizma u susjednim zemljama i ekstremizma po svijetu su na kraju Saudijsku Arabiju gurnuli u kaos i doveli na rub ponora.

U nekoliko ranijih analiza je bilo riječi o problemima saudijskog režima na koje u Rijadu i palačama saudijskih prinčeva i šeika nitko nije obraćao pozornost. Oko 2000. je Saudijska Arabija imala oko 20 milijuna stanovnika, danas ih je preko 31 milijun, najvećim dijelom mladih. Postoje ogromne siromašne četvrti u kojima je novinarima zabranjen ulazak. Prema službenim podacima iz 2012. koje je objavila Shura Saudijske Arabije, tada je, prema njihovim podacima, oko 22 posto saudijskih građana živjelo ispod granice siromaštva.

Mlade i stanovništvo se držalo pod kontrolom državnim subvencijama i socijalnim naknadama, ali je to bilo moguće u vrijeme visokih cijena nafte.

Nakon urušavanja cijena energenata se krenulo s provedbom strukturnih reformi, odnosno klasičnih mjera štednje i oštrih rezova u javnom sektoru. Gospodarski problemi vezani uz promjenjive cijene nafte se ne mogu prevladati. Saudijska Arabija nema diversificirano gospodarstvo i ono se temelji isključivo na izvozu nafte. Na vrhuncu svega nastaju neslaganja u kraljevskoj kući nasljedniku kralja Salmana bin Abdulaziza Al-Sauda, dok su inozemne avanture Saudijaca stvorile savršene okolnosti za oluju koja bi mogla pomesti kraljevinu. Saudijcima prijeti izazvati građanski rat, ali će on dodatno destabilizirati Bliski istok. Sve to se događa u trenutku kada države poput Irana i Turske postaju potencijalni konkurenti Rijadu za vodstvo u arapskom svijetu. Neobjavljeni rat Kataru još uvijek traje i nitko ne zna kako će završiti. I za kraj, saudijski režim ima naftna polja u istočnim provincijama zemlje u kojima živi šiitsko stanovništvo, koje bez obzira na nemilosrdnu represiju sve glasnije traži svoja prava.

Rastući znakovi nestabilnosti

U ekonomskom smislu, Saudijska Arabija prolazi kroz razne probleme koji pridonose unutarnjoj destabilizaciji. U travnju je Bloomberg izvijestio da je kralj Selman bio prisiljen ukinuti bonuse i naknade za državne zaposlenike i odlučiti se za provedbu širih mjera štednje u Saudijskoj Arabiji. Saudijska vlada je tvrdila kako očekuje da će se ovom odlukom povećati prihodi države. Unatoč svemu, devizne rezerve Saudijske Arabije su u ožujku smanjene za trećinu, a zemlje članice Zaljevskog vijeća za suradnju, kojeg čine Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Saudijska Arabija, Oman, Katar i Kuvajt, vidjele su kako njihov rejting pada gotovo u istom omjeru u kojem se sukobljavaju s Iranom.

Sve veći financijski problemi kraljevstva se dijelom objašnjavaju niskim cijenama nafte. U siječnju 2016. The Independent navodi kako je pad cijena nafte potkopao program potrošnje Saudijskoj Arabiji, a trećine mladih u dobi od 15 do 24 godine ne radi. Časopis “The Journal of Science and Engineering Petroleum” vjeruje da će Saudijska Arabija vrhunac proizvodnje nafte doseći 2028. godine, iako se radi o očitom eufemizmu.

The Middle East Eye citira američke stručnjake, koji ističu da je izvoz nafte iz Saudijske Arabije počeo opadati još u 2006. godini, a smanjenje proizvodnje od 1,4% na godišnjoj razini traje godišnje od 2005. do 2015. godine. Citigroup vjeruje da bi Saudijska Arabija mogla ostati bez nafte za izvoz do 2030. Jednom kada postane zemlja potrošač i bez prihoda od izvoza nafte, saudijski režim i svita oko njega, koje Atlantic zove “sofisticiranom kriminalnom organizacijom”, će se suočiti s problemima.

Znakovi rasta unutarnjih sukoba

Postoje razni pokazatelji da kraljevska obitelj Saudijske Arabije vrlo dobro prepoznaje opasnost unutarnjih sukoba. Kralj Salman je izazvao veliki preokret kontroverznim korakom kojim je u potpunosti revidirao pravila nasljednog reda kada je za krunskog princa imenovao svog sina Muhammada bin Salmana. Ovaj korak je opasan jer je izazvao podjelu u kraljevskoj obitelji.

Časopis Foreign Policy napominje da sigurnosne snage Saudijske Arabije nisu pod kontrolom jednog zapovjednika, što znači da u slučaju unutarnjeg sukoba  vojsci prijete gotovo sigurne podjele.

The Independent je 2015. razgovarao s jednim od saudijskih prinčeva, koji je otkrio kako osam od jedanaestero braće ministra obrane i novog krunskog princa, Muhammada bin Salmana, nije bilo zadovoljno njegovim vodstvom i da namjeravali su smijeniti, a na čelo vojske postaviti bivšeg ministra unutarnjih poslova, princ Ahmeda bin Abdulaziza.

NBC News otkriva je da je promocijom sina u prestolonasljednika kralj Salman razljutilo princa Muhammada bin Nayefa, koji je bio prvi u nasljednom redu i poznat je po svom oštrom stavu protiv Irana. 28. lipnja The New York Times piše kako je princ Muhammad bin Nayef bio spriječen da napusti Saudijsku Arabiju, te da je zatvoren u svojoj palači u Džedi, gdje su ga čuvali stražari vjerni Muhammadu bin Salmanu. Nayef upravlja istočnom naftom bogatom provincijom Saudijske Arabije, koji zbog velikog broja šiita saudijski režim vidi kao pokrajinu spremnu na pobunu.

Muhammad bin Nayef se općenito smatra jednim od glavnih pristaša izvršenja smrtnih kaznu, kao u 2016. kada je pogubio šiitskog klerika Nimra Al-Nimra, čime je izazvao veliku ljutnju kod Iranaca.

Obitelj princa Nayefa ima povijesne veze s pobunjeničkim skupinama koje Saudijska Arabija koristi kao alat vanjske politike. Njegov otac, Nayef bin Abdulaziz Al-Saud, bio je ministar unutarnjih poslova i nadzirao tajne službe, policiju, specijalne snage, agenciju za zabranu droga Saudijske Arabije i snage takozvanih “mudžahedina”.

Kralj Salman se ratom u Jemenu zapravo koristi u borbi protiv nezadovoljene “elite”, koja se ustručava otvoreno sukobiti s vladajućom strujom, jer je ratom protiv siromašnog Jemena probudio val nacionalističkih osjećaja među građanima. Odluka da napade Jemen je bila i aktivna mjera protiv Irana, koji podržava Huti borce i pokret Ansarullah. Osim toga, Napad na Jemen je otjerao oblake Arapskog proljeća, koji su se bili nadvili nad Saudijskom Arabijom, jer većina stanovništva oduševljeno prati izmišljene pobjede saudijske vojske nad “mrskim neprijateljem”.

Ali ako je intervencija Saudijskoj Arabiji i donijela kratkoročnu korist, na drugoj strani je pridonijela produbljivanju jaza na Bliskom istoku i potaknula susjedne zemlje da Saudijsku Arabiju više ne gledaju kao na dominantnu silu u regiji.

Ne zadaje samo Jemen brige Saudijcima. Godine uplitanja u unutarnje stvari drugih država su dovele do toga da Rijad sada i ne može prekinuti te aktivnosti. Naprotiv, mora ih pojačati, jer je to jedini način da izbjegne unutarnje destabilizacije i uravnoteži situaciju u regiji. No, čini se sa sve manje šansi za uspjeh.

WikiLeaks je objavio diplomatsku prepisku Ministarstva vanjskih poslova Saudijske Arabije prema kojoj saudijski režim opsesivno želi uništiti aktualnu sirijsku vladu, jer se saudijski prinčevi boje da će im se Assad sigurno osvetiti za destruktivni rat koji je razorio Siriju.

Zbog toga je Saudijska Arabija pomogla gorivo sve terorističke skupine, prema WikiLeaksu je potvrđeno da je State Department znao da Saudijska Arabija daje najveću potporu sunitskim terorističkim skupinama u svijetu. Intervencije u inozemstvu i terorizam su sredstva vanjske politike kojima se Rijad koristi i kako bi se riješio najdestruktivnijih sila unutar kraljevstva.

No, već duže vrijeme se strahuje da ova metoda više ne funkcionira i da teroristi počinju stvarati probleme svojim financijerima.

Saudijski snage sigurnosti redovito imaju problema s infiltracijom terorističkih skupina, jer ih je nemoguće sve nadzirati. 2001. godine Stratfor istaknuo rastuću zabrinutost kraljevske obitelji zbog porasta simpatizera terorističkih organizacija u redovima oružanih snaga i strahuje se da neke terorističke skupine nisu prijateljski naklonjene kraljevstvu. To se najčešće događa kada se teroristi osjete odbačenima i izdanima, kao što je slučaj s Turskom.

Terorističke skupine poput ISIL-a su u posljednjih nekoliko godina provele nekoliko napada na saudijske ciljeve, uključujući i bombaške napade protiv islamskih svetih gradova Medine i Velike džamije u Meki. ISIL je napadima “upozorio” Rijad kada je postalo jasno da ih saudijski režim neće moći zaštititi od ruskih zrakoplova, ni kopnenih snaga u Siriji i Iraku.

Tradicionalno su sile na Bliskom istoku bile podijeljene između izraelskih i saudijskih vlasti, ali se ovaj regionalni poredak vrlo lako može promijeniti, najviše zbog kombinacije strategije drugih velikih sila i pokušaje drugih država na Bliskom istoku da postanu glavni akteri u regiji.

U ožujku 2016. godine je Julian Assange izjavio kako su američki stratezi poput Johna Brennana izraelsko-saudijske odnose gledali kao prepreku američkim strateškim interesima, osobito u odnosu na Iran. Ova politička promjena je trenutno ogleda u krizi u Kataru.

Katar se povijesno pozicionirao kao  diplomatski centar na Bliskom istoku, ostajući blizu Irana, ali i drugih pobunjeničkim skupinama poput Talibana, koji u Dohu gledalo kao na mjesto pregovora. Elektronička pošta Johna Podeste otkriva da je Katar podupirao terorističke skupine kao što je ISIL, zajedno sa Saudijskom Arabijom, ali s namjerom da se borci “kalifata” natječu s drugim terorističkim skupinama. Frakcije koje su podržane od strane Katara su Al-Qaeda, Al-Nusra Front, Hamas i pokret Talibana.

Obzirom na podršku terorističkim skupinama, aktualni sukob s Katarom predstavlja stvaran rizik da se borbe prošire i na Saudijsku Arabiju. Nedavni sukob je otkrio i pojavu novog poretka na Bliskom istoku i države su se svrstale na one koje podržavaju stari, izraelsko-saudijski odnos, te na one koje žele promjenu u ravnoteži snaga.

Saudijska Arabija je podržana od strane Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina, Egipta, marionetske vlade Jemena i Maldiva i još nekih zemalja.

Katar podržavaju regionalni suparnici Saudijske Arabije, Iran i Turska. Turskoj i dalje raste utjecaj na Bliskom istoku. Američka administracija smatra da je Turska dosegla razinu utjecaja poput Pakistana i može biti protuteža Rijadu.

Iako je to prije šest godina izgledalo nemoguće, Turska i Iran se sada aktivno suprotstavljaju Saudijskoj Arabiji i izoliranom Kataru pomažu vojno i u hrani. Ako Turska i Iran uspiju odbiti destabilizirajući udar i terorizam, sigurno će imati koristi od umanjene uloge saudijskog režima.

Unutarnji saudijski sukob i njegov utjecaj na širu regiju

Rat ili unutarnji sukob u Saudijskoj Arabiji bi brzo dobio međunarodnu dimenziju. Vojne kompanije se sve više udvaraju saudijskom režimu u nadi da će dobiti unosne ugovore. Dio planova za modernizaciju vojske je i nedavni preliminarni sporazum vrijedan 100 milijardi sa Sjedinjenim Američkim Državama. No, ovdje Rijad još uvijek isplaćuje oružje kupljeno od Obame i novo će moći plaćati tek za nekoliko godina.

Saudijska Arabija koristi sve privatne vojne tvrtke, poput Blackwatera, koji trenutno osigurava osoblje saudijske koalicije u Jemenu.

Postoje naznake i da bi se na Bliskom istoku moglo pojaviti i nuklearno oružje. Iz izvješća iz 2010. direktora Al-Jazeere, kojeg je objavio Julian Assange, čak i Katar ima nuklearno oružje, iako to nikada nije utvrđeno.

Za Saudijsku Arabiju se također sumnjalo da ima nuklearno oružje, kada je 2013. BBC izvijestio da je Saudijska Arabija nuklearno oružje “naručila” iz Pakistana, čiji je nuklearni program financiran od strane Saudijaca. Pakistan je demantirao bilo kakve isporuke, iako je potvrđeno da je Rijad dijelom financirao pakistanski nuklearni program. 2012. godine su Saudijci potpisali sporazum o nuklearnoj suradnji s Kinom, prema kojem bi Rijad do 2030. trebao imati 16 nuklearnih reaktora, ali je to posao sklopljen zbog enormnog povećanja potražnje električne energije.

Navodna nabava oružja za masovno uništenje od strane arapskih zemalja zabrinjava izraelske obavještajne službe Izrael se boji da ih te zemlje neće znati učinkovito koristiti.

Ako sukob s Katarom ili jedan od drugih u regiji u kojima je intervenirala Saudijska Arabija izmakne kontroli, bilo kakva mogućnost širenja nuklearnog naoružanja predstavlja ozbiljnu opasnost.

Međunarodni i regionalni sukobi i terorističke operacije su stvorile opasnost da se takva oružja mogu koristiti namjerno ili nenamjerno. Rat u Saudijskoj Arabiji bi sigurno bio opasnost za međunarodnu zajednicu, jer bi bilo ozbiljnih problema ako bi sveti gradovi Meka i Medina bili oštećeni od strane bilo kojeg aktera u hipotetskom sukobu.

Pad deviznih rezervi, smanjenje opskrbe naftom, sukobi u kraljevskoj obitelji i sveprisutna opasnosti da se terorističke mreže okrenu protiv svojim financijera su znakovi da je Saudijska Arabija u ozbiljnoj krizi. Kako će kroz nekoliko godina izgledati Bliski istok, teško je predvidjeti. Ovdje su navedene samo neke od činjenica koje upućuju na neminovna previranja u Saudijskoj Arabiji. U smislu onoga što može biti, podsjetimo na objavljuje kolumnu Roberta Fiska, jednog od najboljeg poznavatelja prilika na Bliskom istoku, koji je “The Independent” za ukratko rezimirao sve događaje iz 2012. Godina i na kraju morao priznati: “Nikada ne proričite sudbinu Bliskog istoka, moja kristalna kugla se odavno razbila odavno”.

VAŽNA PORUKA ZA LOGIČARE

Vrijeme uvjeravanja prolazi. One koji ne shvaćaju što se događa, treba ignorirati i ne gubiti vrijeme na njih. Poštene, empatične i logične osobe se trebaju okupiti, bez obzira na osobna uvjerenja i svjetonazore. Osim raskrinkavanja, dolazi vrijeme djelovanja brojnim i legalnim sredstvima u gospodarstvu, zdravlju, autonomiji… U protivnom, sve će nas porobiti.

Pitate se što učiniti nakon čitanja ovog teksta? Jednostavno, šaljite i dijelite tekst poštenim, empatičnim i logičnim osobama. Informirajte bližnje o postojanju portala Logično. Priključite nam se na našem Telegram kanalu tako što ćete kliknuti na Vijesti.  Od danas možete komunicirati i pisati nam u Telegram grupi Zajednica. Budimo složni, mudri i jaki.


Posjetite naš novi video kanal na platformi Odysee i obvezno se registrirajte, kao i najveću arhivu alternativnih video snimaka Jubitu.

Svidio vam se članak i
pitate se što možete napraviti?
PODIJELITE ga s PRIJATELJIMA

*Stavovi izneseni u kolumnama su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Logicno.com

Nije pronađen nijedan rezultat.

Pretplati se
Obavijest
guest
Zaštitite svoje ime u komentarima... REGISTRACIJA
21 Komentara
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
Inline Feedbacks
View all comments
Neko ime
Gost
Neko ime
4 godine prije

Ko se mača laća…
Koliko rata Blistok moze podnijeti…usa najavljivase da ce rat protiv “terorizma” trajati bar 30 godina. Ocigledno se pise scenarij za nova ljeta “Arapskoga proljeca”…strasno

Željko
Gost
Željko
4 godine prije
Reply to  Neko ime

Mecca ili Makkah i Medina ili Madīnah i Jeruzalem (stari okupirani istočni dio ) središta svjetskih religija pod okupacijom dvaju “režima” , nažalost!!

Jirźi
Gost
Jirźi
4 godine prije

Baš sam sretan kaj žgadija ostaje bez nafte ???

Filip
Gost
Filip
4 godine prije

Saudijski prinčevi se boje Asadove osveta zbog rata u Siriji.Assad je pametan čovjek pobjedit će zatucane nepismene beduine

Filip
Gost
Filip
4 godine prije

Nemam nista protiv beduina nezz kako bi nazvao saudijski rezim

pikaču
Gost
pikaču
4 godine prije
Reply to  Filip

pa beduini

Tadmur
Gost
Tadmur
4 godine prije
Reply to  pikaču

Zatucane mazge.

EU dismr
Gost
EU dismr
4 godine prije
Reply to  Filip

@Filip, dobro si ih nazvao ali beduini su bili ljudi koji su znali i mogli jahat’ a ovi smradovi si ni cipele nemogu vezat’.

Ažden
Gost
Ažden
4 godine prije

Saudijska Arabija je obiteljski biznis. Jedan brat je ministar vojske, drugi je ministar energije, treci ministar vanjskih poslova…itd. Onda je jedan stric ambasador u Hrvatskoj, drugi u Americi, treci u Britaniji…itd Jedan kraljevski rodjak je vlasnik kompanije za gradnju stanova a drugi za gradnju puteva, treci za snabdjevanje deva…itd. Taj… Pročitaj više »

rodoljub
Gost
rodoljub
4 godine prije
Reply to  Ažden

Saudijska Arabija je primer kako jedna apsolutno nedemokratska zemlja moze biti hvaljena i zasticena od USA mafije , dok druge, daleko naprednije i humanije, bivaju od USA optuzene za diktaturu i krsenje ljudskih prava. Saudijska Arabija je svojevrstan primer i ogledalo americke politike lazne demokratije i laznih ljudskih prava. Dok… Pročitaj više »

Jing-sung
Gost
Jing-sung
4 godine prije
Reply to  rodoljub

Money, money… US Energy Information Administration ili EIA javlja da Ukrajina kupuje americki ugljen po cijeni $206….taj isti ugljen je Amerika prodavala po cijeni $71. Russia Today. Trump nije glup a drugo oni koji vjeruju u zelenu energiju i koji mislu da je odzvonilo ugljenu ne znaju sto govore. istim… Pročitaj više »

EU dismr
Gost
EU dismr
4 godine prije
Reply to  Jing-sung

Kad u 2017 kupiš ugljen za $ 206 zelenih novčanica onda je to definitivno “zelena energija” ..

zagi
Gost
zagi
4 godine prije

Kako siješ tako ćeš i žeti…

davor
Gost
davor
4 godine prije

kamo sreće da najebu…..pozlatile vam se riječi

Osoba C
Gost
Osoba C
4 godine prije

Na vidiku nevolje u raju?
Kažu da je “u raju lijepo, ali u paklu je ekipa.”!

Borac2
Gost
Borac2
4 godine prije

Neki arapski politicki stratezi prejudiciraju raspad monarhije na 3 dijela ako se vlast de-facto urusi.

opet ja
Gost
opet ja
4 godine prije

–države poput Irana i Turske postaju potencijalni konkurenti Rijadu za vodstvo u arapskom svijetu– Ovo je greška jer Tuci i Iranci nisu Arapi. Trebalo je da stoji “za vođstvo u islamskom svetu”. Prošle godine S. Arabija je svakog meseca bila u minusu 10-12 milijardi $. Ako tako nastave rezerve od… Pročitaj više »

Ana
Gost
Ana
4 godine prije

Nece grom u koprive.

stilov
Gost
stilov
4 godine prije

Dođe li do sukoba Saudijske Arabije i ostalih nesklonih režima prema toj državi, jako skupo će to koštati Europu pa čak i ostatak svijeta. Kao što smo fino i visokosofisticirano financirali okupaciju Europe od strane islamskog svijeta, tako ćemo financirati njihov međusobni dinastički rat plaćajući barel nafte od 140 do… Pročitaj više »

Ljubo ivankovic
Gost
Ljubo ivankovic
4 godine prije

Na Bliskom Istoku ce na kraju Asad biti najveci pobjenik i naravno Rusija
koja je americko glupo ponasanje do kraja iskoristila u svoju korist.
A svi americki vazali ce kad tad biti od samih amerikanaca odbaceni.
O tomu i nasa Kolinda mora da vodi dobro racuna.

IVE OLDTIMER
Gost
IVE OLDTIMER
2 godine prije

Umisljena general guska, fino sjajno perje ali prazna glava, i ona osta samo jedna glupa guska.

POVEZANE VIJESTI

Nije pronađen nijedan rezultat.

Izbornik