fbpx

Sokolski istraživački centar iz Londona opisuje rusku vojsku kao najsnažniju od sovjetskih dana

Ruska vojska

Prema nedavnom izvještaju istraživačkog centra sa sjedištem u Londonu, ruske oružane snage su sada najjače i najsposobnije od raspada Sovjetskog Saveza prije skoro 30 godina, uprkos tome što su znatno manje.

Kada se hladni rat završio i kada se Sovjetski Savez raspao posljednjih dana 1991. godine, Ruska Federacija se pojavila kao samo jedna od 15 novih republika koje su naslijedile mnoštvo ratnog oružja Crvene armije. Kako se ekonomska kriza u Rusiji tokom decenije produbljivala, oružane snage su slabile. Danas, međutim, jedan britanski istraživački centar upozorava da su više od dvije decenije obnove, reformi i ponovnih ulaganja pretvorile ruske oružane snage u najmoćnije snage od završetka hladnog rata.

U srijedu je Međunarodni institut za strateške studije (IISS) objavio „strateški dosije“ o ruskoj vojnoj modernizaciji koji dokumentuje promjene u razmišljanju i praksi ruskih oružanih snaga i neke od njihovih implikacija na zapadne sile.

„Iako su znatno manje od svojih sovjetskih prethodnika, ove snage su bolje opremljene, a sve je više zastupljeno profesionalno osoblje“, zaključuje se u izvještaju. „U kombinaciji sa asertivnijom spoljnom politikom Moskve, ruske oružane snage 2020. godine predstavljaju snagu koju ne treba zanemariti.“

2018. godine, Nacionalna odbrambena strategija Pentagona upozorila je na „elastičan, ali oslabljen međunarodni poredak nakon Drugog svjetskog rata“ u kojem pozicija Washingtona kao glavne svjetske sile dobija nove izazove od država poput Rusije i Kine, koje identifikuje kao „revizionističke sile . “

Izvještaj o indo-pacifičkoj strategiji za sljedeću godinu Rusiju je dalje okarakterisao kao „Revitalizovanog malignog aktera“, za koji kaže da „teži unapređenju strateških interesa Moskve, istovremeno podrivajući američko vođstvo i međunarodni poredak zasnovan na pravilima“.

To da institut poput IISS podržava takvu ideju, ne bi trebalo da čudi: mnogi od glavnih donatora istraživačkog centra uključuju dobavljače odbrane kao što su Raytheon, Lockheed Martin, Boeing i BAE Sistems, kao i naftne divove poput Chevron i Shell – neke od centralnih korporativnih snaga koje pokreću zapadnu imperijalističku spoljnu politiku.

Prema IISS, ruska vojska je bila u dubokom stanju malaksalosti do sukoba sa Gruzijom 2008. godine, u kojem su ruske snage stale u odbranu nacionalističkih grupa u dvije otcjepljene republike kavkaske države – Abhaziji i Južnoj Osetiji. Program reforme „Novi izgled“ koji je slijedio pojednostavljuje komandne strukture i daje prioritet brigadama kao jezgru nove vojske. Rezultat je povećanje profesionalnosti i sposobnosti koje su Rusiji omogućile da učestvuje u ratu u Siriji, na primjer.

Međutim, opsežna tehnološka modernizacija pomogla je i njihovoj snazi. Izvještaj navodi da među nova oružja spadaju balistička raketa kratkog dometa Iskander-M i glavni borbeni tenk T-72B3 kod kopnene vojske; krstareća raketa 3M14 Kalibr i podmornice balističkih raketa klase Projekat 955 u pomorskim snagama; i borbeni avioni Su-35S i Su-57, kao i nadzvučni bombarder Tu-160, koji je nedavno nastavio proizvodnju, u vazduhoplovnim snagama.

Izvještaj takođe napominje da ruske nuklearne snage, koje su preživjele turbulentne devedesete najbolje od bilo kog dijela oružanih snaga, i dalje predstavljaju njihovu najmoćniju prijetnju, posebno svojim novim hipersoničnim mogućnostima i kontinuiranim prebacivanjem sa balističkih raketa na bazi silosa na mobilne bacače.

„Potrošnja za odbranu naglo je pala ranih 1990-ih, kada je situaciju pogoršala finansijska kriza 1998. Malo se oporavila tokom ranih 2000-ih, sa značajnim daljim poboljšanjem tokom većeg dijela 2010-ih. Cilj vlade je sada da obezbijedi stabilno stanje finansiranja koje će podržati napredak reformi i modernizacije ostvaren u prethodnoj deceniji “, napominje se u izvještaju. „Iako je daleko manja nego u sovjetsko doba, odbrambena industrija je i dalje značajna, važan poslodavac i sektor o kojem neki gradovi ostaju zavisni.“

Iako je sa 3,9 % svog bruto domaćeg proizvoda u 2019. godini, teret ruske odbrambene potrošnje bio među najvišima u Evropi, u pogledu budžeta potrošenih u dolarima, Moskva, troši na vojsku samo 3,4 % u odnosu na cijeli svijet, prema aprilskom izvještaju Međunarodnog instituta za istraživanje mira iz Stokholma (SIPRI).

Izvještaj SIPRI primjećuje da, iako Rusija ima četvrti najveći svjetski budžet za odbranu od 65,1 milijarde dolara godišnje, to potpuno blijedi u poređenju sa Sjedinjenim Državama koje godišnje troše više od 760 milijardi dolara na odbranu, što čini 38 % svjetskog ukupnog budžeta.

Takođe ispred Rusije su Kina i Indija.

4.8 17
Ocijenite članak
Pretplati se
Obavijest
guest
24 Comments
najstariji
najnoviji najviše ocjenjeniji
xda
Gost
xda
24 dana prije

Pa zar ovi Engleze ne vidu apsurd u ovoj izjavi
ruske oružane snage su sada najjače i najsposobnije od raspada Sovjetskog Saveza
A sto su mogli ocekivati?
Sto su htijeli da Rusija bude uvijek vojno ranjiva?

Moji dragi Englezi vi zajedno s Amerikancima i njenim satelitima ste jos uvijek 100 x jaci od Rusije ali ipak joj ne mozete nista, drugim rijecima mozete ovom Slavenu s sjevera se sagnuti i popusiti im k***

tuf
Gost
tuf
23 dana prije

Svjestan si činjenice da ovakva afirmativna izvješća koja sponzorira Raytheon i ekipa za cilj samo imaju povećanje ulaganja u njihove proizvode?
Nema tu apsurda ni iznenađenja. Samo korumpirani i prostituirani pojedinci, institucije i kompanije koje žive od prijetnji i hranjenja straha.

Waldau
Gost
Waldau
23 dana prije

Koja koris od snagee i oržja kad im turci otvaraju front ispred kućnih vrata, ubijaj po siriji i protjeruju po libiji. Medo od papira.

Zadranin
Gost
Zadranin
23 dana prije

Aj napadni tog “papirnatog medu” na njegovom teritoriju.

Javi kako je prošlo.

P***!

nekoime
Gost
nekoime
24 dana prije

Trebali su valjda Rusi odbaciti oružje i čekati Amerikance i Engleze da ih oslobode. Svega.

jean valjean
Gost
jean valjean
24 dana prije

Rusija nema ofenzivnu vojsku, oni ne trebaju teritorij i nova trzista, oni su dovoljno veliki i dostatni samo za sebe. Nato ima ofenzivnu vojsku, napadacku, stvorenu za napade i pljacku osvojenih podrucja. Ocito su svijesni da ce polomit zube ako krenu u napad na majku rusiju. Neka ih je strah, jer slaveni koji se brane, su najbolji vojnici 🙂

Bosanac
Gost
Bosanac
23 dana prije

Rusiji takodjer u ovom dijelu svijeta treba ‘uvijek – bash uvijek’ slobodan prolaz kroz dardanel, suec i gibraltar … ko tu bude ‘kakio’ dobit ce po ‘pusiju’. Zato su u odnosima kakvim jesu u Egiptu pa sa Alzirom, dodju malo i u Libiju, u Siriji smo vidjeli sta se desilo. S Erdoganom mozhe fino a mogu neki dijelovi zavrsit ko Krim u buducnosti ako neki ne budu htjeli fino. Zna to Macron, znaju to Englezi (preko njih i Ameri) a zna i radna stasi kolegica Merkelica.

Milance
Gost
Milance
24 dana prije

Proč novinari Logicno nemáte glavnu těmi, zasto Trump odjednom ima Koronavirus, dá vás cujem.

Bosanac
Gost
Bosanac
24 dana prije

da dobije jos 10% na rejting-u pred izbore (tako mu rekli ovi kladionicari da uradi ako hoce da napreduje u karijeri, a to se poklapa i sa njegovim interesima i on zeli pobjedu)

Bosanac
Gost
Bosanac
23 dana prije

….jos da dodam, kako Trump dobi Coronu odjednom se u Hrvatskoj i Srbiji poveca broj zarazenih od Corone

JumpingJackFlash
Gost
JumpingJackFlash
23 dana prije

Jarane
U Hrvatskoj je broj samo korigiran nakon kraja turističke sezone, a ne zbog Trumpa. Naši “zdravstveni stručnjaci” ovdje u Hrvatskoj sada samo sada manje lažu nego dok su turisti bili kod nas.
Npr. za vrijeme cijele turističke sezone, naši su “stručnjaci registrirali” čak 40 njemačkih turista koji su se na Jadranu zarazili aktualnim “corona” virusom. Istovremeno su “nedobronamjerni” njemački zdravstveni stručnjaci registrirali 2040 njemačkih turista koji su se na Jadranu zarazili aktualnim “corona” virusom. (Izgleda da Švabe imaju problema s brojanjem, jer ovdje je svaki naš hrvatski “zdravstveni stručnjak” još u prvom razredu osnovne škole naučio brojati do 40. E sad, za ono brojanje preko 40 nemojte pitati, davno se to učilo, zaboravi se to s vremenom…)

Bosanac
Gost
Bosanac
23 dana prije

…jucer ja malo listam TV kanale pa sam uspio cut i na jednim i na drugim (mislim Hrvatskim i Srbijanskim) medijima ovo sto sam napisao, nisam baratao ciframa samo rijecima izgovorenim na tim medijima.

Sparkling
Gost
Sparkling
23 dana prije

A jesi ti Milance naivan kao sobarica. Pa on je predsjednik i može imati što god hoće.

Borik
Gost
Borik
23 dana prije

Milance nemoj biti naivan, Trump se pravi da ima coronu, ona uopce ne postoji. Fake News

medo
Gost
medo
23 dana prije

Mogu zamisliti da je to Trumpov potez. To rješava nekoliko muha odjednom.
Otkazuju se “uredne” televizijske rasprave. Izbori se mogu odgoditi, a kasnije to možete i reći. Gledaj, imao sam virus. Nije gori od gripe.

Mikojan
Gost
Mikojan
23 dana prije

oš da ti ja velim, zato da sutra bude ponovo testiran i bude negativan a onda će sve to razbucati jer lažu ljude, raja će linčovat Gatesa, Faucija i ostale mutikaše, pobjedit će na izborima i Amerika će krenuti naprijed. Okej, malo će se natezati sa kinezima ali borba na tržištima je takva.

Max
Member
Famed Member
Max
23 dana prije

Točno Rusija je zahvaljujući rastu cijena nafte mogla uložiti novac u razvoj projekata naslijeđenih još od doba SSRa koji ih je doveo do rszvoja oružja koja nemaju premca uvijetu. Usporedo s tim krenula reorganizacija oružanih snaga prihvaćanje moderne doktrine rata zračno kopnena bitka traži i unšti (zaboravite prizore Crvene Armije koja nemilice nadire frontalno u valovima dok je neprijatelj kosi) (Načelo masovnosti snaga) Ginemo ali nas je mnogo pa smo nezadrživi. Tu je i poboljšanje materijalno tehničkih uvjeta plaće higjena prehrana itd i smanjene ideološke propagande i indoktrinacije.

onaj najve... Dalton
Gost
onaj najve... Dalton
23 dana prije

Vijesti iz povijesti:
Raspadom Sovjetskog Saveza trebalo je povući snage iz istočne Europe, a da u Rusiji za njih nije bilo infrastrukture. Kakve bi probleme izazvalo da SAD svoje snage, koje su po cijelom svijetu, u kratko vrijeme povuku na svoj teritorij. Gdje bi s njima i njihovim obiteljima….
Sukcesijom oružanih snaga SSSR-a, Rusija je izgubila tehnološki najbolje opremljene i borbeno najspremnije jedinice smještene u Bjelorusiji i Ukrajini. Od oko 60 divizija i 2.500 borbenih zrakoplova, Bjelorusija i Ukrajina su dobile 30 divizija i 1.200 zrakoplova. Proglašenjem samostalnosti Latvije, Estonije i Litve, uz Moldaviju i Ukrajinu, Rusija je izgubila i ”glavne elemente pomorske znanstvene, tehničke i logističke infrastrukture na Baltiku i Crnom moru”. Ali je Rusija zadržala cjelokupno nuklearno naoružanje. Zbog sredstava potrebnih za njihovo održavanje, nije bilo novaca za modernizaciju konvencionalnih oružanih snaga.
Drastičan pad životnog standarda, sve moguće i nemoguće reforme, prijelaz na tržišno gospodarstvo i sve drugo što se događalo u postsovjetsko vrijeme, vrlo negativno se odrazilo na ruske oružane snage, na njihovu profesionalnost i spremnost. ”Kombinacija užasnih socijalnih uvjeta, niske razine morala, neobrazovanih i nedovoljno zdravih ročnika, mnogih praznina u vojnim garnizonima, te nedostatak sredstava (u smislu goriva, rezervnih dijelova i održavanja) jako su oštetili razinu profesionalizma u ruskoj vojsci”. To sve dostiže svoj vrhunac za vrijeme drugog predsjedničkog mandata Borisa Jeljcina. Uz hrpu drugih, ništa manjih, problema u društvu.
Ministar obrane maršal Igor Sergejev, zalagao se za koncepciju jačanja nuklearnih snaga kao sredstva odvraćanja. Načelnik Glavnog stožera general Anatolij Kvašnjin, zalagao se za koncepciju jačanja konvencionalnih snaga, koje bi se tako uravnotežile s nuklearnim.
Nakon smjene ministra obrane Sergejeva, pobjedila je ta druga koncepcija. Formalno, jer su i dalje obje koncepcije imale svoje zagovornike u vodećim vojnim i političkim krugovima.
Narednih godina nije bilo love, pa su ulaganja bila nedovoljna, odgađala se profesionalizacija, i reforme konvencionlnih snaga. Rusija je npr. 1994. g. imala tek trećinu proračuna i trećinu vojnih snaga u usporedbi sa Sovjetskim Savezom. Umirovljeni vojnici (između 1991. i 1992. otprilike 400.000 časnika je napustilo vojnu službu) su bili veliki financijski teret. Za mirovine prijevremeno umirovljenih vojnih profesionalaca je 1995. g. odlazilo ”53,6 % cjelokupnog vojnog proračuna, dok je to u SAD iznosilo oko 28 %”. SAD su te 1995. g. na istraživanje i razvoj nove opreme i oružja utrošile oko 40 % obrambenog proračuna, a Rusija 31,4%. Razlika u apsolutnim iznosima je ogromna.
Došlo je i do pada proizvodnje ruske vojne industrije. Od 1991. do 1994. godišnja proizvodnja oružja je bila smanjena s 900 na 40 tenkova, s 3.000 borbenih vozila pješaštva na 400, s 255 borbenih zrakoplova na 55, s 350 borbenih helikoptera na 100, sa 100 strategijskih raketa na 25 itd. Posljedice toga svega su se najbolje vidjele u Prvom čečenskom ratu 1994.–1996. g.
Ozbiljne reforme i modernizacija ruskih oružanih snaga započele su dolaskom Putina na vlast.

davor3
Gost
davor3
23 dana prije

Danas Vijest
OPCW Izjava

DEN HAAG, Nizozemska (AP) – Globalni nadzornik za kemijsko oružje izjavio je u petak da dvije istrage navodnih napada u Siriji 2016. i 2018. godine nisu mogle utvrditi da su kemikalije korištene kao oružje u oba slučaja.

Organizacija za zabranu kemijskog oružja izdala je dva izvješća svoje Misije za utvrđivanje činjenica o napadima na Saraqib u regiji Idlib 1. kolovoza 2016. i u Aleppo 24. studenog 2018.

Brainstorm
Gost
Brainstorm
23 dana prije

a sokolovi?
nista ne pise o sokolovima.

Gledamokosebe
Gost
Gledamokosebe
23 dana prije

P restrašno

Zadranin
Gost
Zadranin
23 dana prije

Koga ti Azeri deru ko male majmune?

mladen3x
Gost
mladen3x
22 dana prije

Pogledaj malo bolje pa budeš skužio da je montirano.Nakon eksplozije ljudi normalno šeču u centru eksplozije i hodaju uokolo.

POVEZANE VIJESTI

Izbornik
24
0
()
x