Totalna blokada – Rusi raketirali glavni most u Kijevu i odsjekli ga od istočne obale

Ruske snage prvi su put uspjele onesposobiti most preko Dnjepra u Kijevu, izazvavši prometni kaos u glavnom gradu Ukrajine. Napad na Južni most otkriva novu strategiju Moskve koja kombinira uništavanje prometnica s ciljanim razaranjem ukrajinske industrije. Dok vlasti u Kijevu obećavaju protusustav do kraja listopada, ruski jurišni dronovi već su zaustavili metalurgiju i poljoprivredu.

Južni most, četverotračna autocestovna prometnica koja povezuje obale Dnjepra, pogođen je prvo jučer, a zatim ponovno sinoć. Promet je obustavljen, a građani mogu prijeći rijeku isključivo pješice. Zbog toga su u Kijevu nastale ogromne prometne gužve jer je taj most ključan za opskrbu regija Harkiv i Donjeck te za ukrajinsku vojsku. Do sada je od početka sukoba bio onesposobljen samo Antonivski most kod Hersona, dok su ostali mostovi u Zaporožju, Dnipru, Čerkasima i Kijevu ostali netaknuti.

Rusija je očito razvila novo oružje i iskoristila priliku za napad na te vitalne prometnice. Mostovi su građeni iznimno čvrsto kako bi izdržali bombardiranje, no ruski dronovi opremljeni sustavima za rezanje metalnih sajli ciljaju nosive kabele i čine ih krhkima. Zbog toga je promet vozilima zabranjen, a ljudi prelaze most pješice. Na snimkama se vide zaustavljeni automobili i pješaci koji prelaze rijeku. Predsjednik Volodimir Zelenski obećao je da će ukrajinske oružane snage do kraja listopada razviti učinkovit sustav za presretanje novih ruskih dronova na mlazni pogon. Čak i ako taj rok bude ispunjen, Rusima ostaje cijeli listopad za nastavak bombardiranja.

Posljedice su već teške. Tvrtka ArcelorMittal, indijska kompanija koja upravlja postrojenjem u Krivom Rihu, objavila je da zatvara poslovanje u Ukrajini do kraja rata. Drugi najveći metalurški koncern u zemlji, SCM grupa gospodina Ahmetova, također je zaustavio sve aktivnosti na nekoliko mjeseci. Proizvodnja čelika u Ukrajini potpuno je stala, čime Rusija ostvaruje cilj zaustavljanja ukrajinskog izvoza. U poljoprivredi je situacija jednako loša. Statistike pokazuju da je prijevoz poljoprivrednih proizvoda pao 60 posto u odnosu na prošlu godinu, a nedostaje skladišni prostor za 11 milijuna tona žitarica i suncokreta.

Paralelno s tim, na meti su i podatkovni centri, nakon što su bombardirane benzinske postaje, ukrajinska poštanska skladišta i trgovački centri. Očito se čini sve kako bi se uništenje ukrajinskog gospodarstva dodatno produbilo i učinilo nefinancibilnim za Europljane. Ukrajinska vlada traži od europskih partnera dodatnih 1,1 milijardu eura pomoći, povrh 23 milijarde zatražene krajem ljeta za vojni proračun, od kojih još nedostaje 23 milijarde. Bloomberg je objavio da Europska komisija smatra kako taj novac ne bi trebalo isplatiti Ukrajini jer su, prema analitičarima Komisije, sve potrebe Ukrajine već pokrivene dodijeljenim sredstvima. Eurokrati ne žele platiti dodatni novac Kijevu.

Štoviše, za financiranje u 2027. godini zahtijevaju provedbu reformske agende, što uključuje stavljanje ukrajinskih sigurnosnih agencija pod kontrolu Europske unije. Službeni cilj je borba protiv korupcije, no neslužbeni je uspostava čvršće političke kontrole nad Volodimirom Zelenskim. Na bojišnici su Ukrajinci uspjeli konsolidirati protuofenzivu u Donbasu u sektoru Liman, a ruski teritorijalni gubici nadoknađeni su napredovanjem u oblastima Harkiv i Sumi. No s obzirom na gotovo potpunu nepokretnost fronte od 2022. godine, jasno je da se ishod sukoba neće odlučiti ondje, nego u gospodarskoj sferi.