Transkript intervjua predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović za ruski Kommersant

Predsjednica Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović, široj javnosti u Rusiji je postala poznata tijekom finalne utakmice između Hrvatske i Francuske, kad je, tijekom svečanog zatvaranja prvenstva, stajala na kiši pored ruskog predsjednika Vladimira Putina. Prema njezinim riječima, pozvala je ruskog predsjednika u Zagreb i poziv je prihvaćen. O tome i mnogim drugim stvarima je hrvatska predsjednica razgovarala intervjuu s dopisnicom lista Kommersant i dopisnicom Galinom Dudinoj. Hrvatski mediji su objavili dijelove ovog intervjua, kojeg je Kommersant objavio 30. srpnja i prenosimo ga u cijelosti.

Intervju hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović za ruski Kommersant

“Jednostavno nisam mogla prestati plakati”

Prije nego što se prebacim na politička pitanja, želim vas pitati zar ne žalite što na završnoj svečanosti prvenstva niste imali kišobran?

Kolinda Grabar-Kitarović: Uopće ne! Čak nisam ni primijetila kišu dok nije završila. Moja frizura i način na koji me gledaju, sve to za mene u tom trenutku nije bilo važno, mislila sam samo o igračima, one koji su gledali nogomet u našoj domovini i širom svijeta i na one koji su nas podržali.

Jeste li razočarani porazom hrvatskog tima?

Kolinda Grabar-Kitarović: Naravno, imali smo pomiješane osjećaje. Ovo prvenstvo mi je donijelo oluju emocija. Bila sam ljubomorna na svog muža, jer je mogao gledati našu igru ​​s Argentinom, a ja nisam. Zatim, kad smo ušli u igru, promatrala sam sve utakmice osim polufinala, kad sam morala ići na NATO summit, ali čak i tamo se činilo da je nogomet zasjenio pregovore. Na marginama sastanka svi smo gledali utakmicu ​​i dogovorili se s predsjednikom Macronom ćemo se u nedjelju vidjeti u Moskvi. Kad sam letjela za Moskvu, najviše sam željela da Hrvatska osvoji Svjetsko prvenstvo. Iako sam znala da je i ulazak u finale jedno od naših najvećih postignuća. Štoviše, ovo Svjetsko prvenstvo u Rusiji je privuklo veliku pozornost cijelog svijeta. I ja sam ponosan na naš tim, našeg trenera koji je uspio od pojedinaca stvoriti tim. Pomislila sam kako je to ključ našeg uspjeha. Ne samo sposobnosti svakog igrača, nego i timski rad. To je ono što želim Hrvatskoj.

Ne samo u nogometu?

Kolinda Grabar-Kitarović: Ne samo u nogometu, već općenito u životu. Dakle, nisam uopće gledala na kišobran. Također sam bila dirnuta i istovremeno zabrinuta za naše igrače zbog toga koliko im je žao što nisu osvojili kup. Pogotovo kad sam vidjela Luku Modrića, koji je hodao do mene sa svojom nagradom za najboljeg igrača prvenstva. U njegovim očima se vidjelo da bi dao sve da se sve može ponoviti, da se igra još jedna utakmica i da osvoji kup. Jednostavno si nisam mogla pomoći i briznula sam u plač, zbog njega i tima. Znala sam da ćemo uvijek slaviti sudjelovanje u ovoj igri. Cijeli svijet je rekao da je Francuska osvojila kup, ali je Hrvatska osvojila srca ljudi. Ali ovdje i sada moram podržati naše igrače, koji nisu ni shvatili taj uspjeh. Znali su da su izgubili utakmicu ​​koju su trebali pobijediti, pa smo bili malo nesretni.

Bila je to sjajna večer. Ne mogu se sjetiti da sam ikada doživjela nešto slično, osim u noći nakon pobjede na predsjedničkim izborima. Bila sam uzbuđena, ali istodobno sam se osjećala odgovornom za mjesto koje sam osvojila.

I nisam htjela skrivati svoje osjećaje pred svijetom, samo sam htjela biti ja. Naravno, otišla sam tamo kao predsjednica, razgovarala s vašim predsjednikom, ali prije svega sam se osjećala kao građanin Hrvatske, ponosna na to i bila sretna zbog naše reprezentacije i onoga što je Hrvatska pokaza svijetu.

I da ne zaboravim. Želim reći nešto više o hrvatskim nogometnim navijačima. Ne znam da li ste vidjeli ogroman transparent “Hvala, Rusija!”. Moram vam priznati da sam se tijekom utakmice u Sočiju i nakon toga bojala kakva bi mogla biti reakcija u Rusiji. Uostalom, od dvije ekipe je jedna morala ispasti, a druga ići dalje. Poraz nije uvijek ugodan, pogotovo ako igrate prvenstvo kod kuće. A za mene kao predsjednicu i strastvenu navijačicu svih hrvatskih sportaša je bilo važno na stadionu stvoriti prijateljsku atmosferu, pokazati koliko cijenimo Ruse i način na koji su sve organizirali. Mislim da je najbolji način na prvenstvu pružiti gostima slobode, udobnost i sigurnost.

Mnogi su Rusi bili sretni što smo bili domaćin prvenstva.

Kolinda Grabar-Kitarović: Da, zato sam napravila video za njih.  Željela sam se obratiti ruskim obožavateljima. Zna se, uvijek letim redovnim letovima, a ovaj put sam letila s navijačima na charter letu. Ujutro, uoči leta, predložio sam postavljanje ove video poruke. Nadam se da se razumije što govorim!

Sve je bilo jasno! Usput, koliko dobro znate ruski?

Kolinda Grabar-Kitarović: Uvečer sam uvježbavala riječi snimke s izvornim govornikom ruskog jezika. Razumijem ruski ako govorite polako, ali ga nikada nisam učila.

“Uopće ne kritiziram Rusiju”

Imali ste priliku razgovarati s predsjednikom Putinom u neformalnom i formalnom okruženju. Jeste li našli zajednički jezik s njim?

Kolinda Grabar-Kitarović: Mislim da jesam. Naravno, Hrvatska je članica EU i NATO-a, a mi se pridržavamo istih vrijednosti, načela i opće politike na brojne načine. Zato podržavamo dvostruki pristup Rusiji. S jedne strane, inzistiramo na poštivanju međunarodnog prava i podupiremo provedbu Sporazuma iz Minska u Ukrajini. S druge strane, drugi dio ovog pristupa je očuvanje dijaloga s Rusijom. Neupitno je da je Rusija velika sila, da se u najužarenijim dijelovima svijeta, primjerice u Siriji, ne može bez Rusije.

Za mene, kao i za premijera Hrvatske, važna je i uloga koju Rusija igra u jugoistočnoj Europi. Rusija je djelovala kao jamac Daytonskog sporazuma i preuzela odgovornost za mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini. Za nas je važno da Rusija i dalje podržava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, a mi i dalje radimo zajedno kako bi se stabilizirala ova zemlja, koja ima gotovo tisuću kilometara zajedničke granice s Hrvatskom. Hrvati su jedan od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine, i ako se odvoje, zemlja će se raspasti, a to može dovesti do destabilizacije cijele regije.

Konačno, Rusija igra važnu ulogu u gospodarstvu u našem dijelu Europe.

Mislite li da su bilateralna pitanja dovoljna da pozovete Vladimira Putina u Hrvatskuu?

Kolinda Grabar-Kitarović: Stvarno se nadam! Pozvala sam ga da dođe kada sam prošle godine bila u Sočiju i ponovila moj poziv u Moskvi. Ovo bi bio prvi državni posjet ruskog predsjednika Zagrebu i mislim da je sada vrijeme za to. Vrlo se radujemo Vladimiru Putinu, a stav Hrvata o Rusiju se mogao vidjeti tijekom prvenstva. Sjećate li se ogromnog natpisa “Hvala, Rusija!”? Mislim da bi od naših razgovora mogli imati koristi ne samo Rusija i Hrvatska, nego i cijela regija jugoistočne Europe.

A kad bi se takav posjet mogao održati?

Kolinda Grabar-Kitarović: Ovisi o rasporedu nas oboje, ali kao što sam rekao predsjedniku Putinu, čim njemu odgovara.

“Naše gospodarstvo je previše ovisno o turizmu”

U rujnu 2017. se Hrvatska, nakon skoro sedam godina pauze, vratila dugoročnom ugovoru s Gazpromom. Zašto?

Kolinda Grabar-Kitarović: Proizvodimo oko 50% prirodnog plina. Ali gotovo sve ostalo uvozimo iz Rusije. Nemamo drugih plinovoda.

Predsjednik Bugarske Rumen Radev je u intervjuu za Kommersant rekao da bi volio vidjeti da preko teritorija Bugarske prolazi izravni plinovod iz Rusije. Jeste li vi zainteresirani za ovaj projekt?

Kolinda Grabar-Kitarović: Za mene je to samo apstraktna rasprava. Već smo raspravljali prije o mnogim projektima koji nisu provedeni. Prvo bih željela vidjeti precizne planove, a potom izraziti svoje mišljenje.

Naravno, za Hrvatsku bi bilo posebno važno imati neovisne i raznovrsne izvore opskrbe plinom. Ne možemo ovisiti o tom jednom, a zatim da u nekoj drugoj krizi i odjednom bez plina ostanu naša kućanstva i naša industrija, kao što je bilo u zimi 2008. i 2009. Potrebna nam je raznolikosti opskrbnih puteva, čime ćemo spriječiti blokade koje se pretvaraju u skok cijena ili zamrzavanje rada industrije.

Dakle, ne moramo računati na povećanje opskrbe plinom iz Gazproma?

Kolinda Grabar-Kitarović: Ne, to ovisi o našim potrebama i razini potrošnje. I od odluka vlade, kao i relevantnih tvrtki i odjela.

Mogu reći da iz tog razloga Hrvatska očekuje da će izgraditi terminal za primanje ukapljenog plina na otoku Krku, jer se nadamo diversifikaciji opskrbnih puteva. Ali ne namećemo nikakva u smislu tko će moći opskrbiti plinom ovaj terminal.

Nakon sastanka s Vladimirom Putinom u Sočiju krajem 2017. godine, kazao je kako je Hrvatska zainteresirana za rasplinjavanje brojnih regija u zemlji, što bi trebalo poboljšati ekološku situaciju u toj zemlji.Prema njegovim riječima, Rusija je bila spremna za opskrbu plinom, ako je potrebno. Kako biste to komentirali?

Kolinda Grabar-Kitarović: O ovom pitanju smo razgovarali s predsjednikom Putinom i s premijerom Medvedevom. Ja ću nastaviti pregovore s našim ministrima energije i ekologije, a prije toga sam već razgovarala s našim premijerom. No, odluke donosi vlada, pogotovo jer je ovo pitanje povezano s pitanjima zaštite okoliša. Sada kada su cijene za plin i električnu energiju gotovo izjednačene, što će se dogoditi, ovisi o državnoj energetskoj strategiji.

Osim toga, prema europskom zakonodavstvu, morat ćemo dobivati određeni postotak električne energije iz alternativnih izvora energije, iz sunca i vjetra. Tu se mišljenja razlikuju. Mnogi ne žele vidjeti vjetrenjače na hrvatskoj obali, koji na svoj način, vizualno, štete okolišu. Ali daleko od glavnih cesta, na obalnim mjestima, gdje je jako vjetrovito, još uvijek mogu biti izgrađene.

Voljela  bih podsjetiti na priču s Agrokorom, najvećom hrvatskom privatnom tvrtkom. Početkom srpnja, kao rezultat dogovora o podmirenju dugova su Sberbank i VTB postali suvlasnici gotovo polovice dionica tvrtke. Kako to komentirate?

Kolinda Grabar-Kitarović: Što se tiče situacije sa zabrinutosti oko Agrokora, napori vlasti su pomogli da se to sigurno riješi, inače je postojao rizik od “domino efekta”, ne samo u Hrvatskoj nego i susjednim zemljama. Nadam se da će Sberbank, VTB i ostali sudionici ove nagodbe  moći ne samo vratiti svoja ulaganja, nego učiniti ovu tvrtku jednom od najboljih u Europi, koja će pridonijeti razvoju hrvatskog gospodarstva i iskoristiti prednosti. I učinit ću sve što mogu da im pomognem jer cilj mi je privući ulagače u Hrvatsku.

Govoreći o investicijskoj klimi, bila sam jedan od glavnih potpora reformi koje bi omogućile privlačenje više ulaganja. Da bismo to učinili, najprije moramo postati predvidljiviji, jer investitori računaju na dugoročnu perspektivu.

Govorite o političkoj ili ekonomskoj predvidljivosti?

Kolinda Grabar-Kitarović: Prije svega političkoj. Ne kažem će se nešto dogoditi prije sljedećih redovnih izbora, ali vidimo da vlade u Europi ponekad padaju i trebamo da zemlja zadrži politiku koja će pobuditi povjerenje stranih investitora.

Drugo, ja podržavam smanjenje poreza na rad, da rad bide jeftiniji za investitore, a u isto vrijeme će poslodavci moći podići plaće zaposlenima. Već smo počeli reformirati porezni sustav.

I treće, trebamo administrativnu reformu i  ukidanje nepotrebnih zakona i podzakonskih akata. Potrebno je da službenici budu odgovorni, kako vlasti, tako i oni koji pružaju usluge građanima i inozemnim ulagačima. Njihova buduća karijera u upravi trebala bi se utvrditi na temelju povratnih informacija.

Konačno, moramo riješiti problem preusmjeravanja naše radne snage. Unatoč stopi nezaposlenosti od 11%, imamo sektore u kojima nemamo dovoljno radnika. Pogotovo u visokoj sezoni, kada imamo problema s konobarima, kuharima, poslugom i onima koji rade u sezonskom radu.

No, naša ekonomija je previše ovisna o turizmu, koja je hirovita, promjenjiva industrija, koja ovisi o vremenu i sigurnosnoj situaciji, pa čak i preporukama popularnih turističkih promotora koji nude “deset najboljih destinacija za ljetni odmor”. Umjesto toga, moramo se prebaciti na proizvodnju dobara i usluga visoke dodane vrijednosti, uložiti u razvoj IT sektora i komunikacija, istraživanja i inovacija.

Govoreći o Hrvatskoj, Europska komisija doslovno nudi 6000 eura za jednog migranta, koji bi se nalazi u takozvanim kontrolnim centrima, koji će ih primati i odlučivati o dodijeli statusa azilanata prije daljnje distribucije diljem zemalja EU. Ne želite otvoriti takav centar?

Kolinda Grabar-Kitarović: Još nisam razgovarala o tome s vladom. No, nema sumnje da se Hrvatska ne želi pretvoriti u čekaonicu za sve migrante. Naše iskustvo pokazuje da većina migranata žuri u druge zemlje. Imamo 11% nezaposlenih, problem nezaposlenosti mladih je akutan. A ako želite da se integriraju u društvo, onda im treba dati posao,… profesije, inače će biti još više izolirani od društva nego tamo odakle su došli. U ovom scenariju postoji rizik da ljudi u zajednici kažu: “Pa, zašto mi plaćamo porez, a ti ljudi jednostavno žive? ” Ova integracija znači ljudi poštuju pravila društva u koja dođu – vladavinu prava, prava žena, djece i tako dalje, sva ona prava kojih nema u mnogim zemljama podrijetla migranata. Dakle, ovo je vrlo složen proces.

“Podupiremo širenje NATO-a”

Rekli ste da bi Hrvatska mogla postati most između Rusije i Zapada. Ipak, u ožujku 2018. ste se pridružili europskom demaršu tijekom događaja iz Salisburya i protjerali ruskog diplomata. Jeste li imali dovoljno informacija za donošenje ove odluke ili ste to učinili u znak solidarnosti sa svojim europskim partnerima?

Kolinda Grabar-Kitarović: U znak solidarnosti s Velikom Britanijom smo jedan diplomata nižeg ranga proglasili persona non grata, Rusija je odgovorila recipročno. To se očekivalo i ne mogu reći da je ovo dramatično utjecalo na naše odnose. Ali sada, kao i drugi, isto čekam rezultate istrage o događajima u Salisburyu.
Hrvatska je članica Europske unije i NATO-a, što znači da se od nas očekuje solidarnost, da ćemo se ponašati kao član jednog kluba, jedne obitelji. Istovremeno, to ne isključuje naše odnose s Rusijom i činjenicu da imamo zajedničke interese.

Vaši partneri u Europskoj uniji nikad nisu rekli da bi u odnosima s Moskvom trebali biti oprezniji?

Kolinda Grabar-Kitarović: Ne, ovo mi nikada nitko nije rekao. Ponekad možete čitati kritike u medijima, ali mislim svi u EU imaju odnose s Rusijom, neki više, a netko manje. I iako u EU imamo zajedničku vanjsku i obrambenu politiku, vanjska politika u osnovi ostaje u nadležnosti nacionalnih država koje brane nacionalne interese.

Ne mogu reći da se u potpunosti slažem s ruskim partnerima. Ali barem vodimo iskrenu i otvorenu raspravu o onim pitanjima u kojima još nema dogovora. I pokušamo, gdje je moguće, pronaći zajednički jezik.

Možda vašu ulogu određuje činjenica da vaše ovlasti kao hrvatske predsjednice u vanjskoj politici nisu neograničene?

Kolinda Grabar-Kitarović: Da, ograničene su, a prema ustavu ih dijelim s vladom. Ali mislim da je u svakom slučaju dobro raspravljati o takvim pitanjima unutar zemlje, parlamentu i vladi i odrediti što želimo, uključujući i vanjsku politiku.
Mnogi ističu da se premijer i ja držimo različitih političkih linija, ali rekla bih da je razlika u temperamentu, a možda i stavu, što također određuje i stav prema drugim zemljama.

Spomenuli ste nekoliko puta članstvo u NATO-u i kako se osjećaš o mogućoj daljnjoj ekspanziji?

Kolinda Grabar-Kitarović: Podupiremo širenje NATO-a.

I u vašoj regiji?

Kolinda Grabar-Kitarović: Da, naravno. Svaka zemlja treba odlučiti za sebe i nećemo reći niti jednom od naših susjeda: “Morate se pridružiti NATO-u”. Poštujem volju i onih koji su to odbijali. No, za one zemlje koje se žele priključiti NATO-u, učinit ćemo sve što je moguće da im damo političku podršku i pomognemo da ispune kriterije potrebne za pristup.

U tom smislu želim prenijeti Rusima: širenje NATO-a ni na koji način nije usmjeren protiv Rusije, jer mi Rusiju ne gledamo kao neprijatelja.
Za mene je euroatlantska integracija svih zemalja jugoistočne Europe preduvjet za mir, stabilnost i prosperitet naše regije. Imali bi mjesto gdje možemo sjesti za isti stol i razgovarati jedni s drugima prije nego što se problemi pretvore u međusobnu agresiju.

Posljednje pitanje. U Rusiji  ste sada vrlo popularni. Samo u pretraživačkoj mreži “Yandex” je sredinom srpnja bilo više od milijun upita o vama. Prema izračunima hrvatskog analitičkog centra Mediatoolkit, medijima su nakon posljednje utakmice vaše ime spomenuli 25% više nego bilo kojeg igrača na terenu. Mislite li da vaša osobna popularnost može poslužiti kao alat hrvatskog “soft powera”?

Kolinda Grabar-Kitarović: Prije svega, sve to mi laska, pa želim pozdraviti i zahvaliti svima u Rusiji. Hvala vam na podršci!

Naravno, ne bih trebala koristiti ovu popularnost, nego promicati Hrvatsku. Mi smo mlada demokracija koja s optimizmom želi gledati u budućnost, osmjehivati se gostima, ne bojati se fizičkog kontakta. Vidjeli ste kako sam zagrlila ljude. Mislim da je u kontaktima ljudi to vrlo važno,… da pokažemo da ne postoje prepreke između nas, da nema granica koje određuju odakle smo došli.

Ja dolazim iz siromašnog kraja Hrvatske. Teško je vjerovati da predsjednica može doći iz takvog nepovoljnog okruženja gdje su navikli samo naporno i naporno raditi. Ali jako sam ponosan na ovu regiju, jako sam ponosan na to odakle sam i beskrajno sam ponosan na moje roditelje koji su jedva mogli završiti osnovnu školu, jer su morali raditi. Ali u svom životu su učinili sve što je bilo moguće, financijski i psihološki, kako bih uspjela dobiti šansu. Voljela bih da sve to postane popularno: ljudski dodir, emocije, podrška zajednici.

Željela bih u Hrvatskoj pružiti potporu ambicioznim mladićima i djevojkama, mladima općenito. Nadam se da će vjerovati da će njihovu budućnost moći ostvariti u europskoj Hrvatskoj. U ovome svijetu, iscrpljenom problemima i ratovima, možemo razgovarati jedni s drugima i boriti se protiv ekstremizma. No, za to nam trebaju obrazovanje, razumijevanje i, iznad svega, međusobno poštovanje. Čak i ako ste s nekim ne slažete, potrebno je pokušati pronaći zajedničke točke koje i Rusiju i Hrvatsku vode prema boljoj budućnosti.

Tako je govorila Kolinda Grabar- Kitarović za ruski list Kommersant, koji je transkript intervjua na svojoj internetskoj stranici objavio 30. srpnja 2018.

Kommersant